Vehid �ehi�, predsednik Foruma gra�ana Tuzle

Bi�e fina dr�ava

Na prostorima biv�e Jugoslavije vlada politi�ka mafija koja je spremna na sve samo da se odr�i na vlasti

Mo�da je Mirko �ur�i�, tuzlanski �ezdesetjednogodi�nji penzioner, "filatelista, numizmati�ar i pasionirani sakuplja� prvih primjeraka novina", da li svojom mudro��u ili slu�ajno, bolje od mnogih okarakterisao eks-jugoslovensku politi�ku scenu i njene vode�e ljude rekav�i nedavno u intervjuu tuzlanskim "Narodnim novinama" da mu se od svih politi�ara, zapravo, najvi�e dopada jedan nepoliti�ar. Elem, �ur�i� je na pitanje kome se od "javnih djelatnika" mo�e verovati rekao da mu se "posebno dopada" Vehid �ehi�, predsednik Foruma gra�ana Tuzle. "Eto, takvi bi trebali biti i politi�ari", veli �ur�i�.

Godinama ve�, iako jo� uporno odbija da se time direktnije bavi, �ehi� je, zapravo, u politici - okupljaju�i u Forumu Tuzlake kojima nacionalno nije uskra�eno, ali ipak ljude koji prednost daju gra�anskom. O tom "tuzlanskom gra�anskom" razgovarali smo ovih dana, pred �estu godi�njicu ove nevladine i nestrana�ke organizacije.

- Mi apsolutno ostajemo pri onome �to smo rekli 28. februara 1993. godine i nema razloga mijenjati bilo �ta. A nismo se ni mijenjali sve ove godine. Ako ni zbog �ega - dokazali smo da se mo�e �ivjeti na jedan ljudski na�in. Danas smo jo� vi�e ponosni �to smo uvijek dr�ali do �ovjeka, gra�anina, zna�i do pojedinca, ljudskog bi�a, i �to nas nisu uspjeli gurnuti u nacionalne kolektivitete.

VEHID �EHI�: Ne bih rekao da Bosna nije sa�uvana. Ona je sa�uvana, istina, najvi�e ulogom me�unarodne zajednice, a da su se pitali ovi koji vladaju ovim prostorima, BiH ne bi bilo. Tri nacionalna koncepta nemogu�a su na ovako malom prostoru, u sredini gdje malo ko od njenih gra�ana zna �ta je stvarno, Srbin, Hrvat ili Musliman, s obzirom na na�u istoriju. Zapravo, da je to tronacionalni koncept on bi mogao i da se prihvati, ali je problem �to je to tronacionalisti�ki, odnosno tro�ovinisti�ki koncept. Sjetio sam se, ovim povodom, fine misli jednog franjeva�kog fratra koji ka�e: "Izgleda da je najve�a istina da je svako od nas 33 odsto Musliman, 33 odsto Hrvat i 33 odsto Srbin. Ostaje onaj 0,1 odsto da smo mi i Evropljani i stanovnici ovog dijela Balkana" i mi smo se upravo toga najvi�e dr�ali. Sre�om, u BiH su i u najte�im vremenima rata postojale snage koje su se tome odupirale. U pore�enju sa ostalima postigli smo vi�e i to je, vjerujem, ono �to je davalo nadu i drugima, ljudima u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, svima koji su sli�no nama gledali ove prostore. Uostalom, BiH je zemlja koja ima svoju istorijsku tradiciju, ali ne ovakvu kako je danas neki predstavljaju, njena je dr�avnost specifi�na i, pored svega, za�ti�ena - �to je najva�nije.

Za�to se Tuzla pokazala najgra�anskijom sredinom u BiH, da ne pominjemo susede?

Ne znam. To je te�ko objasniti i to je pitanje za sociologe i psihologe. I za neka kasnija vremena. Me�utim, mo�da ovdje postoji ja�a tradicija, jer Evropa je ovdje stigla davno, opet zahvaljuju�i jednom od na�ih okupatora: Austro-Ugarske. Ili to mo�da dugujemo i �injenici �to je Bosna postala industrijski kraj, privukla i mnoge strance, po�ev od Talijana, Njemaca, Ma� ara, �eha. Oni su veoma brzo na�li sa na�im ljudima zajedni�ki jezik, a ovdje se dosta toga prvog desilo u BiH. Krenimo od prvog akademskog slikara, pozori�ta... Tu je i ta nekakva radni�ka solidarnost, s obzirom da je ovo rudarski kraj i valjda je to uticalo na svijest da je najva�nije imati prijatelja ne gledaju�i u kom narodu. Ta solidarnost ovdje je jako duga, a potvr�eno je da se u Tuzli ljudi i dalje dijele ponajprije na dobre i lo�e.

Forum je prvi u BiH pre�ao granice entiteta, oti�ao u SRJ, preko vas dakako, i "pru�io ruku", ne �ekaju�i da to pre vas urade politi�ari?

Davno smo shvatili da od politi�ara, posebno od politike koja se vodila posljednjih godina i koja se sada vodi, gra�ani nemaju nikakve koristi. Ljudi koji trenutno vladaju ovim prostorima ogrezli su u nacionalizmu, politi�kom i ekonomskom nemoralu i na njih ne ra�unamo. Zato smo se i odlu�ili na prvi korak, jer on mora do�i, a bolje je da ga u�ine normalni ljudi nego oni koji su najodgovorniji za sve ovo. Eto, Tuzla je jo� 1994. godine ovdje okupila ljude sa prostora biv�e Jugoslavije, 1995. godine ponovo i godinu dana kasnije mi smo do�li u Beograd i Jugoslaviju. Ne treba zaboraviti da smo te 1996. godine bili ne samo u Beogradu, Crnoj Gori, Vojvodini, nego i u Bijeljini i Banjaluci.

Gospodine �ehi�u, Bosna kao da ne nalazi pravi put, a tu su i njeni svetski upravlja�i koji, i pored dobrih namera, ponekad ote�avaju situaciju?

Postoji put i mislim da on nije put revolucije nego socijaldemokratije. Taj put je izabrala i Evropa i jedini put za BiH jeste tra�enje izlaza iz ovog mraka (u koji smo upali i svjesno i nesvjesno) kroz jednu socijaldemokratsku ideju. BiH u ovom trenutku o(p)staje najvi�e zahvaljuju�i me�unarodnoj zajednici i ona je pokusni kuni� na kome se dosta toga proba i dobro je jer su to ipak probe daleko bezbolnije od proba koje su nad BiH �inili oni koji su �inili i sveto trojstvo u vladanju ovom dr�avom. Normalno da BiH ima perspektivu kao i svaka dr�ava na prostoru biv�e SFRJ i Evrope, jer to je volja njenih gra�ana. Bitno je da se ljudi vrate Bosni i Hercegovini, da se Srbi, Hrvati i Muslimani vrate kao gra�ani prije svega. Mi mo�emo ovdje izgraditi, ja volim re�i jednu finu dr�avu, dr�avu koja �e nadam se biti u susjedstvu sa dobrim susjedima i dobrim politikama. Bosna i Hercegovina je ne�to �to ipak predstavlja jedan dragulj, ne samo u Evropi nego i u svijetu. Ima ona mnogo toga �to radi budu�nosti treba sa�uvati jer ovi �to su to htjeli poharati na sre�u nisu uspjeli. Bio bih veoma sretan da se nad BiH uvede protektorat i �ovjek sam koji je protiv bilo kakvog nasilnog rije�avanja problema. Nisam za revoluciju, nisam za ulicu i mislim da se promjena vlasti mo�e obaviti demokratskim putem. To su izbori i na njima treba da do�e do promjene politi�kih snaga u BiH. Mi �emo se ovdje zalagati za dr�avu vladavine prava i BiH �e primjerima pokazati i svijetu i susjedima da se mo�e �ivjeti onako kako priroda zahvaljuje.

Mo�e li Banjaluka bez Beograda?

U svakom slu�aju da mo�e i mora, po�to Tuzla mora i bez Sarajeva (ovo govorim u jednom prenesenom zna�enju), jer svjedoci smo iz bli�e pro�losti da je centralizacija vlasti ko�tala, prije svega, razvoj malih gradova. Banjaluka je grad koji ima i svoju istorijsku pole�inu (ja znam na �ta vi mislite) i onog trenutka kada Banjaluka shvati da ona mora prvo pripadati BiH i da u ovoj situaciji Milo�evi� ne gleda Banjaluku i ne interesuje ga srpski narod u ovoj dr�avi, ve� samo ono �to �e ga odr�ati na vlasti. Nema ni�ta srpski narod (u RS) od Beograda, nema ni�ta muslimanski narod od Turske i Irana, nema hrvatski narod u krajnjem slu�aju ni�ta ni od Zagreba, i svi mi se moramo okrenuti ovim prostorima i �to prije prekinuti ovakve odnose tutorstva.

�esto ste u Beogradu, SRJ. Kako vam izgleda federacija Srbije i Crne Gore?

Moram najprije re�i da su gra�ani SRJ u veoma te�kom polo�aju. Imam osje�aj da se prostor SRJ i dalje uru�ava i kao da se �eka trenutak da se sve sru�i pa da se po�ne graditi jedna normalna dr�ava. Sigurno je da se od re�ima Slobodana Milo�evi�a ne mo�e ni�ta o�ekivati i bio sam u jednoj moralnoj dilemi kada su bile prijetnje NATO-a. Za Slobodnu Evropu i Doj�e Vele sam izjavio da sam protiv sile pa i bombardovanja Jugoslavije. Upore�ivao sam to sa Irakom, gdje se bombarduje, ali Sadam Husein i dalje ostaje na vlasti. I zato sam za druge metode, recimo samoosvje��enja gra�ana. Srbija bi morala izna�i pravu alternativu, neki pomaci su, koliko se odavde vidi, ve� uo�ljivi, ali ka�em jo� jednom - ne �elim da iko u Srbiji pogine od granate. Ali �ovjek istovremeno sebi postavlja pitanje kako ga sprije�iti. Mislim na Milo�evi�a. Da sutra ne krene na Crnu Goru, prekosutra na Vojvodinu.

Ostaje li Forum na svom putu?

Forum ostaje na svom putu, nigdje ne skre�emo, idemo pravo. To je ona fina trasa, sa finim asfaltom koga ne treba krpiti jer smo udarili dobre temelje. Znaju to gra�evinci, ima tu dobra ko�uljica, dobra drena�a i najkvalitetniji asfalt. Mi tim putem idemo, taj nas put vodi u evropske integracije. Ne vodi nas u Evropu, jer mi smo u Evropi, ali �e se morati pro�irivati, jer na na�u sre�u sve je vi�e takvih. Ja bih volio da takav put postoji i u Srbiji, i u Crnoj gori, i u Hrvatskoj, pa da na kraju u�emo u te velike autostrade. �to da ne i zajedno.

Nikad se niste mirili sa nacionalistima?

Oni moraju oti�i. Za mene su mrtvi i ja im �elim mjesto u muzeju vo�tanih figura i to u najmra�nijem dijelu. Moraju oti�i, to sam im rekao ovdje u Tuzli jo� 1995. godine na jednom velikom javnom skupu. Neke sam slao u Hag, da se sami predaju, neke u penziju, dok je jo� vrijeme da ne bi oti�li na neko drugo mjesto. Nisu poslu�ali, mnogo vole vlast i pare. Na ovim prostorima biv�e Jugoslavije, ina�e, vlada politi�ka mafija koja je spremna na sve samo da se odr�i na vlasti. Tako ne�to istorija jo� nije zabilje�ila. S njima nema ni sada�njosti, kamoli budu�nosti.

To je Bosna

Prilikom ko�arka�ke utakmice izme�u BiH i Hrvatske, ne tako davno u Skenderiji, najbolji igra� bio je Ne�a Markovi� igra� Bosne i Hercegovine. Ali, za Hrvatsku je nastupao Tuzlak Damir Mulaomerovi� koga je publika posebno uzela na tapet. Naj�e��a, dakako ru�na, sa tribina bila je: "Damire Tur�ine, popu�i nam ...", a potom skandiranje Markovi�u: "Nenade, Srbine, Bosna je uz tebe". I to je, zapravo, Bosna, ka�e �ehi�. Ili sli�an primer bosanske �ahovske reprezentacije (prvi ve�i me�unarodni uspeh bosanskog sporta) za koju su nastupali Bojan Kurajica, Ivan Sokolov, Predrag Nikoli�, Emir Dizdarevi�... �udno, veli, da je RTV Srbije javila samo ko je osvojio prvo i tre�e mesto, a drugo, bosansko, nije saop�teno.

SRJ ne zaslu�uje onu himnu