| KULTURA |
Vreme broj 448, 7. avgust 1999. |
Evropsko kulturno leto (1) Beograd-Hag (preko Peru�e) North Sea Jazz Festival, 9-11. jula 1999, Hag, Holandija "Oprosti �to sam indiskretan, ali ta torba...", upirao je neznanac (na zadnjem sedi�tu u linijskom taksiju br. 25) prstom na natpis "North Sea Jazz Festival '99" na omiljenom suveniru sa najve�e d�ez smotre na svetu. Pitanje "kako je bilo?" zapravo je odgovor na stalnu dilemu "ima li svrhe?", radosno saznanje da je urbani Beograd (ipak) �iv i realna slika �udnje za (kona�nim!) ostvarivanjem onog davnog "Beograd je svet".
Sa paso�em u d�epu i �engenskom vizom u njemu bilo mi je jasno da u ovogodi�nji program moram da uklopim i Peru�u. Kada ne lete avioni ka Holandiji, autobus ide samo subotom, a nemate voza�ku dozvolu, voz je nu�an, a ovog puta i izvanredno povoljan, po�to mese�na karta (Inter Rail +26) za neograni�eno putovanje evropskim �eleznicama ko�ta oko 650 DEM, �to pomno�eno sa �est dinara (obra�unava se po zvani�nom kursu) iznosi manje od 4000 dinara za trideset dana lutanja. U sredu kre�e trka sa vremenom: autobus preko Zrenjanina do Novog Sada, pa Budimpe�ta ("oteli su mi nov�anik!", devojka iz susednog kupea), Be� (�etiri radosna apsolventa veterine iz Beograda koji su krenuli na me�unarodni kongres), Nirnberg (nema�ke brze pruge, pla�a se doplata), Keln - Utreht - Lajden, gde posle dan i po monotonog truckanja kao najlep�i poklon �eka topla supa u ku�i starih prijatelja. Jutarnja kafa ispijena je u �urbi: ve� u prvim minutima festivala na scenama Kongresnog centra u Hagu nastupaju saksofonista D�o�ua Redman, slavni peva� Al �ero i fju�n majstori Steps Ahead, u ekskluzivnom "unplugged" izdanju. Stara dilema "koga izabrati?", kada se u centru odvija 15 paralelnih programa, pa hitro na Redmanov nastup u podrumskom holu. Mladi as cedi saks, na uzdahe egzaltiranih devoj�ica u prvom redu: sa tehnikom Sonija Rolinsa i �mekom liverpulske dru�ine, on je prototip d�ezera slede�eg veka. Znanje je u slu�bi zabave, kao dokaz da se i "ozbiljan" d�ez mo�e prilagoditi op�tem dopadanju. U istoj sali do tri sata iza pono�i nastupaju i ostali njegovi najbitniji vr�njaci: saksofonista Branford Marsalis (izveo je program koji su pro�le godine �uli Beogra�ani, u spomen preminulom pijanisti-saradniku Keniju Kirklendu), te truba�i Roj Hargruv, Nikolas Pejton i talentovani doma�in Eric Flojmans. Petnaest hiljada ljudi u (najve�em) Stejt holu po prvi put (zar jo� ima onih koji premijerno sviraju u Hagu?) je u 24-godi�njoj istoriji festivala pozdravilo klavijaturistu, kompozitora i producenta D�ord�a Djuka, u timu sa popularnom soul/jazz peva�icom Rej�el Ferel. Pre njih d�ez rok veterani Stenli Klark i Leni Vajt pokazuju da mogu da se nose sa ambicioznim sledbenicima (specijalna go��a na ovom koncertu bila je violinistkinja Red�ina Karter), a pred pono� se iznosi presto za Bi Bi Kinga. Kraj prve ve�eri pripao je (neka mi oproste fanovi grupe Incognito) D�oniju Lengu, novom heroju bluz gitare i pravom pretendentu za nastavljanje istorijskog niza Robert D�onson - Hendriks - Stivi Rej Von. Kakvu samo energiju iz sebe i kakav bes iz gitare cedi ovaj osamnaestogodi�njak! Dok ska�e sa jednog na drugi kraj scene de�aci u publici imitiraju njegovo sviranje, a devoj�ice vri�te reaguju�i na bezobrazne osmehe. Skriveniju erotiku nudio je skriveni koncert plavu�e Ingrid D�ensen, u okviru programa "Talenti koji zaslu�uju ve�u pa�nju". Dolepotpisanom interesantna i zbog dugogodi�nje saradnje sa kompozitorkom Marijom �najder (sa kojom se dopisivao tokom rata), kao i zbog u�e��a na novoj plo�i Olivera Mandi�a, D�ensen razmi�lja o svakom zvuku koji treba da ispusti njena truba: ne�no, redukovano, zasenjuju�i emocijom umesto egzibicijom. Bose noge otkrivale su �udnu igru no�nih prstiju oko modernih aran�mana. �estitaju�i joj, shvatio sam da joj je prijateljica pri�ala o meni: "Hajde da se zagrlimo, pa �u se onda ja u Njujorku zagrliti sa Marijom i tako joj preneti tvoj zagrljaj...", predlo�ila je na rastanku. "Tra�im kartu vi�e", "potrebno preno�i�te" i "Amsterdam (Roterdam, Utreht...) Please". Transparenti u rukama onih koji su zakasnili ili nisu upu�eni, kojima se opra�tam od petka i do�ekujem subotu. Ve� godinama karte za prve dve ve�eri festivala planu mesec dana unapred (ne i za nedelju, iza koje vredne Holan�ane, ipak, �eka radni ponedeljak). Najbolja ponuda je komplet za tri ve�eri u koji nije uklju�en program u PWA holu, namenjen gospo�ama sa skupim toaletama. Cena od 240 DEM jo� uvek pokriva ostalih �etrnaest sala, a to je samo 50 DEM vi�e nego kada bi se kupile pojedina�ne ulaznice za dve ve�eri. Samo... treba i komplete rezervisati na vreme. Sme�taj u niskobud�etnim hotelima iznosi od 40 do 60 DEM po no�i, �to je neuporedivo pametnije nego potro�iti i po hiljadu maraka za hotele sa �etiri ili pet zvezdica. Ali, broj pristupa�nijih hotela nije veliki i sobu treba obezbediti najkasnije sredinom prole�a. Za tinejd�ere i stopere nudi se sportska sala u �eveningenu, na �ijem se (apotekarski �istom) podu mo�e spustiti vre�a za spavanje i fino doru�kovati (�vedski sto!) za 30 DEM. Prevoz posle koncerata je ranije bio problem. Sada vozovi u Holandiji rade celu no� i u svim pravcima, za �ta treba pripremiti 15-30 DEM, u zavisnosti od du�ine putovanja. Utopljavanje PolyGrama u Universal Artists a, uprkos tome, o�uvanje imena kojim se pi�e istorija "glavne struje" u posleratnom d�ezu (Ficd�erald - Piterson - Gec - �obim), vode�a diskografska produkcija Verve proslavila je promocijom dve najve�e nade - mladog latino/bop pijaniste Danila Pereza i �armantne violinistkinje Red�ine Karter - i superiornim muziciranjem gospodina Bobija Ha�ersona na paru vibrafona. Umesto Brajen Ferija, koji je u poslednji �as odustao od dokazivanja u vodama d�eza, na festivalu se pojavio drugi slavni Ostrvljanin - Geri Mur. Na sre�u, njegov nastup je dogovoren u poslednji �as, pa Mur nije nesuvislo eksperimentisao u vodama fju�na ve� izveo punokrvni bluz program. Posle godinu dana pauze u Hagu je ponovo nastupao pijanista Dr. D�on, genije spajanja bluza, d�eza i rokenrola (�to je osnovni moto ovog festivala) i suvereni �ampion dobrog raspolo�enja. Druga�iji tretman klavira odvijao se u kamernoj atmosferi sale Karel Vilink (300 mesta): liri�ar Bred Meldou, trija Holan�anina Misjel Borstlapa i Amerikanke D�eri Alen, pa slavni avangardista Sesil Tejlor, ovogodi�nji dobitnik presti�ne nagrade "Bird" - za izuzetne zasluge u inoviranju d�ez izraza. U (d�ez) podrumu slavili su ljubitelji bubnjeva. Elvin D�ouns, Meks Rou� i Lui Belson - tri najuticajnija �iva bubnjara - tri razli�ita vi�enja sinkopiranog ritma, pa zagrljaj u bekstejd�u. Potom prostor klju�a, jer na istu scenu izlaze ovogodi�nji kubanski aduti -Orquesta Aragon. Na �urku (do-ranog-jutra) sti�u najuporniji iz ostalih sala u kojima se program ranije zavr�ava. Vojislav Panti� u slede�em broju: |