Izjava nedelje
"Strani ulaga�i su sigurni
za svoj kapital i stalno nas pose�uju, uprkos sankcijama, ali mi smo za dobru i po�tenu
razmenu rada..."
Branislav Ivkovi�,
ministar za nauku i razvoj u Vladi Srbije, u emisiji "Pres plus" kragujeva�ke
televizije "Kanal 9"
NENAD �APONJA,
knji�evni kriti�ar, prikazao je zbirku pesama "Udes ravnote�e" Zorana
Slavi�a: "U simboli�koj nepogodi oca koju razre�ava pesni�ki glas sina, kroz
refleksiju i sumnju i lirskoj evokaciji pro�log naspram sada�njeg, autor istra�uje ta
dvojstva." ("Ve�ernje novosti")
NOVAK KILIBARDA,
lider Narodne stranke, faksom je zahtevao da se "Glas Crnogorca" pokaje:
"Gospodinu GORANU DANILOVI�U, glavnom i odgovornom uredniku "Glasa Crnogorca",
Podgorica, Njego�eva 27
Iako sam navikao na gusarski odnos 'Glasa Crnogorca' prema meni kao javnoj
li�nosti, ipak sam zaprepa��en Va�om odlukom da u br. 67 objavite moj vi�e godina
star intervju bez napomene odakle ste ga uzeli i s kojim ciljem radite taj neprofesionalni
posao.
Shodno hri��anskom znamenju kojim obilje�avate svoje glasilo, o�ekujem da �ete u
sljede�em broju objaviti rije� svoga kajanja."
GORAN DANILOVI�,
glavni i odgovorni urednik "Glasa Crnogorca", ne spori da je njegov
list preneo ono �to je g. Novak Kilibarda pre deset-jedanaest godina izjavio za
"Dugu": "Gospodin Novak Kilibarda i njegov javni opus za 'Glas
Crnogorca' nije zakopano blago na udaljenom pustom ostrvu, nego povr�inski kop u
neposrednoj blizini. I, kada smo ve� na polju metaforike, te�ko da ja li�im na
Sandokana, a i Vi ni u kome slu�aju ne podsje�ate na Marijanu.
Preno�enje deset godina starog intervjua sa Vama moglo je poremetiti Va�a
novouspostavljena prijateljstva, a kod ogromnog dijela crnogorske javnosti izazvati mo�da
i animozitet prema Vama. Jednostavno re�eno, umalo da vas iskompromitujemo kod onih �ije
pam�enje ne se�e tako daleko, �to nam, svakako, nije bila namjera. Bi�e mi drago ako
ovo dvostruko izvinjenje mo�e amortizovati eventualnu materijalnu �tetu nastalu
objavljivanjem onoga �to ste mislili prije deset godina.
Uvijek smo spremni da uz to objavimo i ono �to mislite danas, uz napomenu o roku
trajanja tog mi�ljenja."
JOVANA,
folk peva�ica, na pitanje "Sveta" kakav je njen mladi� iz snova, ka�e:
"Meni je najbitnije da ima du�u, da je sladak, da me voli i po�tuje. Va�na mi
je duhovna lepota, ali je dobro da poseduje i neke nekretnine. Najbolje bi bilo da nije sa
estrade ve� da je biznismen ili sportista."
VESNA KARAD�I�,
modni novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Ana" i
autor, modni selektor i umetni�ki direktor "Tivatskog leta 99" (biografski podaci
preuzeti iz "Borbe"): "Baviti se modom zna�i odmah biti vi�en, prime�en i
identifikovan, i to je bila neka odsko�na daska za neke druge uspehe, zanimanja, kontakte
i sve opstalo �to uz to ide. Onda sam jednostavno �elela da za�titim modu, ne kao igru
krpica i �arobni svet tih krpica ve� modu kao segment umetnosti, kao neraskidiv deo
pozori�ta, pre svega scene, jer ja tvrdim da je modna pista izrasla iz pozori�ne scene i
da su pokreti, odnosno sva kretanja na modnoj pisti ne�to �to se nekad i u nekim
situacijama de�ava i na pozori�nim daskama. A onda je to izraslo u neku drugu vrstu
umetnosti pa je moda ponekad kao igra krpica bila u drugom planu u odnosu na sve te druge
umetnosti koje su je nadgra�ivale." ("Borba")
ZORAN �IN�I�,
lider Demokratske stranke, sa mnogo strana optu�ivan da sa nama nije bio kad
nam je bilo najte�e, vinuo se do Gu�e gde je na trideset devetom saboru truba�a
proverio u kakvom je stanju bira�ko telo: "Ovo je sjajna manifestacija u kojoj se spaja
tradicija i trenutna narodna energija. To je test o stanju naroda, a na� narod je zdrav i
to je vrlo dobro." ("Danas")
SVETLANA CECA
SLAVKOVI�,
peva�ica, u razgovoru za list "Huper", na pitanje �ta bi promenila na
sebi, ka�e:
"Razmi�ljala sam o nekim promenama kada sam bila mla�a. Na primer zubi. Ali sam
shvatila da mi je Bog dao 33 zuba, dakle ja imam jedan zub vi�e i od vas, i imam 33
zdrava zuba! Sa mnom ne mogu da se mere ni oni koji imaju sve zdrave zube, jer ja uvek
imam jedan vi�e. Dodu�e, zubi su mi mali, pa su svi hteli da ih promene, ali ja se nisam
dala."
DRAGI�A BURZAN,
potpredsednik crnogorske vlade: "U modernom smislu re�i to
[Jugoslavija] uop�te nije dr�ava. Ona je nastala la�iranjem referenduma."
("Jutarnji list")
MILOSAV MILKIN,
imao je �ast da u "Borbi", listu kojem veruje svaki stoti �italac
(ta�nije 1,2% �italaca; rezultati ankete "Ipresa" objavljeni u
"Novostima" 23. VIII 1999) podrobno opi�e na koga se okomio crnogorski
informativni sistem: "Tako, ve� dve godine, zvani�na Crna Gora, tj. crnogorska
vladaju�a garnitura koja za sebe ka�e da je 'reformska i prozapadno orijentisana',
preko svog informativnog sistema, za sve neda�e ovih prostora optu�uje predsednika
Slobodana Milo�evi�a.
Re�aju�i, tako, la� do la�i, slikaju�i navodne 'grehove' Milo�evi�a, sami su
za�li u pra�umu neistine i najcrnju kaljugu prevara i obmana [lepo re�eno].
Izgubiv�i ose�aj za vreme i prostor, de�ava im se da, �ak na istoj strani, napi�u
da je on krivac za raspad SFRJ, a onda ga okrive da je hteo 'modernu federaciju'. Ako
se ovo ima u vidu, potpuno je jasno da je inforimisanje u Crnoj Gori izgubilo svaki
kontakt sa profesijom i moralom."