Ljudi i vreme

Vreme broj 472, 22. januar 2000.

Izjava nedelje:

Profesionalizam koji smo mi o�ekivali od vojnika KFOR-a je takav da o njemu ne mo�e ni da se govori.

general pukovnik NEBOJ�A PAVKOVI�,
prilikom posete Brusu.

ACA STEVANOVI�,

pomo�nik Saveznog ministra za telekomunikacije i pesnik, povodom svoje prve samostalne zbirke poezije u "Borbi" ka�e: "Posve�enost elektrotehnici koja se naslanja na fundamentalne nauke, i u okviru nje posebno telekomunikacijama mo�da je imala nekog pozitivnog uticaja na mene kao pesnika. Naime, razvila je kod mene ose�aj za uspostavljanje najrazli�itijih komunikacija, pa i onih u predelu duhovnosti i stvarala�tva." Na pitanje novinara "Borbe" da li se pesnik i pomo�nik sukobljavaju u njemu, on odgovara: "Te�ke poslove dr�avnog �inovnika poezija oplemenjuje."

ZORAN AN�ELKOVI� BAKI,

predsednik postojanog Privremenog izvr�nog ve�a Kosova, razotkriva u "Dugi" da je Srbija, mo�da i nesvesno, okovana lancima stranog kapitala: "Nemojte misliti da neka nema�ka firma ne�e kupiti neku na�u koja bi joj donosila profit! Pa ako joj dr�ava brani da to uradi direktno, ona �e to da uradi preko neke firme u Kini, Rusiji... Nemogu�e je prekinuti lanac kapitala. O�ekuje nas uskoro gradnja auto-puta prema Makedoniji, pod veoma povoljnim uslovima i uz upo�ljavanje velikog broja na�ih firmi. Od Kine (da li? sumnja ur.) smo dobili 13 milona dolara za modernizaciju �eleznice. Uz razvoj poljoprivrede, putne privrede, mi smo izuzetno atraktivno podru�je za ulaganje."

SA�A �UR�I� �ANI,

nekada�nji fudbaler Partizana, a danas fudbalski pe�albar, "Svetu" otkriva da je svoje diplomatske sposobnosti stavio narodu na raspolaganje: "Osta�u najve�i Srbin. Ljudima odavde potrebniji sam u inostranstvu nego u Beogradu. Sve je to lako obja�njivo... Recimo, mogao sam da biram da li �u Novu godinu do�ekati na Kubi, u Kastrovoj vili, u Majamiju, u jednoj od dve vile Ujedinjenih nacija ili u Kejptaunu, a do�ao sam u Beograd. Na pitanje za�to sam to uradio, odgovor je - zato �to sam u trilenijumu, zato �to obo�avam ovaj grad, zato �to mi nigde nije lep�e nego kod ku�e. To ne zna�i da zbog te ljubavi treba da zanemarim sebe i svoju familiju. Kao �to rekoh, jako je va�no da nas napolju neko predstavlja na pravi na�in."

TONI MONTANO,

nudi u "Svetu" svoje re�enje za probleme estrade: "Estrada me podse�a na izlivenu septi�ku jamu punu fekalija, a niko, bre, da uzme �mrk i sve to opere. Mo�da �u se povu�i sa scene, mo�da �u da se o�enim, ho�u, bre, naslednika." Toni se, me�utim, nedavno okliznuo o ludi kamen: "Moja najve�a mana je �to sam dupli Rak, emotivac. Donedavno sam bio u vezi sa jednom devojkom iz mesta S.M. u Ba�koj. Raskantali smo se jer se pokazala u pravom svetlu. Puno me je razo�arala, veliki je materijalista, gledala me je kroz novac, nije cenila moj posao i trud oko nje, a i ja nisam bio svetac. Savet za sve mu�karce: nikada se ne zabavljajte sa devojkom koja ima ma�ku, ne prima redovno platu i kojoj tetka vodi glavnu re�."

ALKA VUICA,

prva hrvatska estradna umetnica koja je gostovala u Beogradu od 1992. godine, u intervjuu za "Svet" govori kako ju je do�ekala publika u Novom Sadu, dan nakon �to su je na novogodi�njem koncertu u Beogradu ga�ali fla�ama:

"D�ej mi je rekao 'Tamo ti je Austrougarska. Ni�ta se ne boj.' U Novom Sadu je bilo vi�e od dve i po hiljade ljudi. Otkad pevam, nisam dobila ve�i aplauz nego te ve�eri. �ak sam se i rasplakala, ali od sre�e. Kad se sve sabere, mogu ti re�i da su ovo bila tri veoma uzbudljiva dana."

ZVONIMIR JANKOVI�,

penzionisani pukovnik i pronalaza� iz Beograda, predmet je teksta "Ilustrovane Politike" u kojima se opisuju blagotvornosti nekih njegovih pronalazaka: "Nije naodmet pomenuti i jedan njegov 'mali' pronalazak. To je 'Radijan 3', neutralizator �tetnih vibracionih i tehni�kih zra�enja u prostorijama. 'Pegla' sve ono �to je lo�e u vazduhu. Javila mi se jedna �ena koja to dr�i iznad televizora. Ka�e da joj sada u sobi cveta cve�e, a nikad se ranije nije otvorilo."

SLOBODAN POPOVI�,

srpski biznismen iz �ikaga, utemeljitelj grada Slobomira na obali Drine, obja�njava u "Ilustrovanoj Politici" relativnost uspeha: "Kada sam 31. avgusta 1965. sleteo na njujor�ki aerodrom, odlu�io sam da se odatle ne vratim. Bio sam na slu�benom putu u poseti sajmu te�kih ma�ina. Kada sam video to tehni�ko �udo, sa pedeset dolara u d�epu, bez znanja engleskog jezika, doneo sam �vrstu odluku da uspem, da ostvarim svoj san i da se jednog dana vratim u svoje selo Popove da roditeljima, bra�i i sestrama i svojim seljacima ka�em da sam uspeo. �emu uspeh ako ga ne mo�e� podeliti sa drugima."

IVAN KUKOLJ KUKI,

folk peva�, otvara se u "Saboru": "Udvaranje smatram mu�kim poslom. Ne ide da se devojka nabacuje i da se nudi. Mislim da bi one trebalo da se dr�e svoje uloge, a da prve poteze prepuste mu�karcu. Ja barem vi�e volim kada je osvajanje na meni i to �inim na poseban na�in. Poznajem mu�karce koji su u takvim slu�ajevima jako grubi. Ne mislim da bi oni fizi�ki povredili tu �ensku osobu nego da su hladni i odbojni u opho�enju s njom. Meni je to grozno i zato se trudim da budem �to finiji. �elim da se dopadnem, �elim i da moja izabranica vidi da sam dobar, �estit, da nemam lo�ih namera. �ak i kada po�ne da se de�ava ne�to konkretnije me�u nama, ja nisam mnogo hitar. Potrebno mi je da ostvarim takav kontakt kroz koji bih video za, recimo pola godine, da li bih mogao da imam ne�to sa njom na du�e. Ja ili volim ili ne, tre�e mogu�nosti nema."

GOCA BO�INOVSKA,

odbija da za "Sabor" govori o svojim nedostacima: "Ne�u! Ne zato �to sam sujetna, nego sramota je... U stvari, ono �to ja mislim da mi fali, to je nekome mnogo lepo. Na primer, jeste nepristojno... ali dobro, ne�ete mi zameriti, ne dopada mi se previ�e moja zadnjica! Deluje bezobrazno! Prijateljice mi ka�u - taman kako treba, koliko se dopada mu�kom delu publike. Zato, da ne bih imala frke sa �enama, da ne bih delovala nepristojno izazovno, nosim duge haljine. Zato su me �ene prihvatile. Shvatile su da sam ozbiljna i fina."

MILO� LABAN,

profesor ETF-a i jedan od najplodnijih predava�a na Univerzitetu, odri�e u svom saop�tenju za javnost da je njegova �erka u studentskom pokretu Otpor, a klevetnicima poru�uje: "Njihovu vi�emese�nu klevetni�ku kampanju u me�uvremenu je demantovao sam �ivot. U to, bez sumnje, spada i pet mojih novih samostalnih univerzitetskih ud�benika po kojima sada predajem matematiku skoro celoj prvoj godini, kao i uspe�no funkcionisanje Fakulteta kao celine. Ko finansira takozvani Otpor mo�e se lako videti na Internetu. Kada ste na toj ra�unarskoj mre�i, pre�ite u DOS prompt, pa otkucajte naredbu 'tracert www.otpor.com' . Ra�unar �e vam onda sam izlistati sve servere koji vode ka toj Internet adresi."

IVAN PAJDI�,

kolumnista "Borbe", raskrinkava planove me�unarodne zajednice na Kosovu kroz prizmu zlo�ina koji je po�inio jedan pripadnik KFOR-a: "Vojnik Pentagona je dobio preme�taj, �to obi�no biva kad se neko 'istakne', dok su njegovi oficiri ponovo 'osudili neprimeren �in' dostojan ameri�kog sna, koji sprovode psihopate u uniformama zapadnog vojnog saveza. Ubistvom mlade Albanke, KFOR i UNMIK su pro�irili listu 'kolateralnih �teta' za sedam meseci 'treninga' navodnog mira na Kosovu i Metohiji. Slu�ajna gre�ka do sada je bio sav nealbanski �ivalj, njihova imovina i kulturna zaostav�tina, dok prelaskom na drugu fazu 'mirovnjaci' odra�uju deo obaveza prema svom partneru Ta�iju i �iptarskoj mafiji."

SANDRA RADI�,

Novosa�anka koja je u Kazahstanu osvojila laskavu titulu Mis Milenijum, opisuje u "Svetu" kako se ose�ala kada su je proglasili pobednicom: "Po protokolu, trebalo je da pro�em kroz onu masu od dve hiljade ljudi da bih do�la do stola za kojim je sedeo predsednik sa suprugom. Ljudi su sami po�eli da se razmi�u prave�i mi put do predsednika, aplaudiraju�i i skandiraju�i 'Jugoslavija, Kosovo, Jugoslavija, Kosovo...'. Pri�la sam predsedniku, on mi je uputio �estitke na osvojenoj tituli i po�eleo mi sre�u u novoj godini. Verovatno zvu�i kao fraza, ali nemogu�e je opisati kako sam se u tim trenucima ose�ala." Ipak, nisu svi bili tako dobronamerni, �ali se Sandra: "Moram da priznam da je bilo i nekih novinara koji su postavljali neprijatna pitanja tipa: 'Za�to vi u Jugoslaviji ne govorite ni�ta lo�e o svom predsedniku?' A ja sam na to odgovarala da mi o na�em predsedniku i ne mislimo ni�ta lo�e."

SIMO ZARI�,

Srbin, zato�enik Ha�kog tribunala, "Nedeljnom Telegrafu" govori o tome da i od dobrog ima bolje, odnosno da naveliko hvaljeni jugoslovenski zatvori imaju ozbiljnu konkurenciju u svetu: "�to se ti�e �ivota ovde, uslovi su bolji nego u na�im zatvorima, ali to je klasi�an zatvorski �ivot pod klju�em. Budimo se u osam sati, tada nas otklju�aju. Posle mo�emo da odemo do zajedni�kih prostorija na spratu. Postoje tri sprata i zatvorenici sa razli�itih spratova nemaju prilike da se sretnu. Razme�taj nije napravljen po nacionalnoj osnovi, izme�ani smo. U tim zajedni�kim prostorijama mo�emo da popijemo kafu, igramo �ah, skuvamo ne�to, mada je hrana obezbe�ena. Donose je u �elije i nije lo�a, ne �alimo se."

VELIMIR BATA �IVOJINOVI�,

u anketi "Nedeljnog Telegrafa" upozorava na opasnost od odr�avanja vanrednih izbora: "Zar treba svaki �as da odr�avamo izbore!? Evo, na primer, ne daj Bo�e, da SPS izgubi na izborima (�to je naravno nemogu�e)... na �ta bi to li�ilo da mi onda posle mesec dana tra�imo raspisivanje novih izbora. I tako u nedogled. Izbori treba da se odr�avaju, ali redovni."

VU�I� JOVANOVI�,

agronom, podu�ava �itaoce "Nedeljnog Telegrafa" kako da se suprotstave gripu. Zbog aktuelne epidemije, koju prati nesta�ica lekova, nudimo na�im �itaocima recept gospodina Jovanovi�a, koji je u duhu vremena okrenut sopstvenim resursima: "Treba se odmarati, utopliti i - gladovati. Za�to gladovati? Zato �to je ljudski organizam tako naprvljen da ne mo�e dve stvari da radi podjednako dobro u isto vreme. Kada jedemo, organizam energiju tro�i na varenje, a treba sve potencijale da usmeri na izbacivanje iz tela onoga �to nam ne treba. Ne treba piti ni �ajeve ni sokove, ve� samo vodu. Temperaturu nikako ne skidati medikamentima, ve� jednim neprevazi�enim lekom - oblogama od toplog urina. Samo za sat vremena moj prijatelj je ovim oblogama deci uspeo da snizi temperaturu sa 40 na 37,5 stepeni. Ma, grip je izmislila farmaceutska industrija da ljudima otima pare za lekove. U stvari, najbolje je piti urin. Svoj ili urin najbli�ih ro�aka."

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)