| Politika |
Vreme broj 474, 5. februar 2000. |
Gde je kadar SPS-a sa Kosova SPS be�anija Nikome ko je napustio Kosovo u strahu za sopstveni �ivot i �ivot svoje porodice nema se �ta zameriti i prigovoriti. Naravno, pod uslovom da mu za odlazak nisu bili potrebni �leperi i da za sobom nije vukao tu�e
Zahtev Kosovopoljaca da se svi prozvani pod hitno vrate na Kosovo i u svoje domove, da se protiv njih pokrene krivi�na odgovornost za iznetu imovinu, da se na predstoje�em kongresu SPS-a osudi njihovo delovanje i da se nekima od njih oduzmu poslani�ki mandati nije izgleda bila previ�e zanimljiva za medije pod dr�avnom kontrolom koji su nekada registrovali svako okupljanje tamo�njih Srba na nekoj ledini. NOVAC I PRIVILEGIJE: �itelji Kosova Polja koji tvrde da su ostavljeni na cedilu obra�aju se u peticiji direktno Slobodanu Milo�evi�u i informi�u ga da su oni koji su pobegli s Kosova a jo� imaju �lansku knji�icu SPS-a tvrdili prethodno da se upravo on, Milo�evi�, odrekao Kosovopoljaca. "Te izdajice srpstva su posle potpisivanja Kumanovskog sporazuma obilaze�i na�e ku�e tvrdili: `Predsednik Milo�evi� je izdajnik.` `On je prodao Kosovo i Metohiju.` U tome je prednja�io Bogdan Kecman, koji sada iz Beograda tvrdi da smo mi poslu�nici i dou�nici Ta�ija i njegovih terorista. Njima nije bilo stalo do spasavanja na�ih �ivota, ve� do izvla�enja ogromnog bogatstva koje su mogli skloniti samo ukoliko pokrenu narod u izbegli�kim kolonama", stoji izme�u ostalog u peticiji namenjenoj vrhu SPS-a. Na kraju ovog teksta sledi i zamerka �elnicima vladaju�e partije: "Njima su (misli se na prozvane funkcionere koji su napustili Kosovo Polje - op.aut.) vrata uvek kod vas otvorena, dok za nas, po njima, u va�em kabinetu nema mesta." Imena ve�ine ljudi pomenutih u ovoj peticiji nisu previ�e poznata �iroj javnosti, ali za one koji su svojevremeno vladali disciplinom "ko je ko u Kosovu Polju" mnogi sa ovog spiska nisu ni tako bezna�ajni. Najpoznatiji je svakako Bogdan Kecman, svojevremeno jedan od prvoboraca antibirokratske revolucije, a poslednjih godina �ef "Jugopetrola" na Kosovu i predsednik "Bo�ura", prili�no marginalizovanog udru�enja koje je imalo ambiciju da okupi starosedeoce ove pokrajine. Radenko Krulj je po�etkom pro�le godine bio postavljen za rektora Pri�tinskog univerziteta, ali mu je to zvanje oduzeto pre nekoliko nedelja kada je na tu funkciju postavljen Jago� Zelenovi�. Osim kao jedan od prvoboraca svojevremenog bu�enja kosovskih Srba, Vojislav Vu�ini� je ostao upam�en i kao �ovek koji je 24. decembra 1996, na onom kontramitingu u centru Beograda kada se Srbija kao nikada dotad pribli�ila gra�anskom ratu, uperio pi�tolj na pristalice opozicije. Pre ovog rata Ljubomir Vujovi� je bio direktor Poslovnog centra "Boro i Ramiz" u Pri�tini i vlasnik privatnog hotela "Hercegovina" u Kosovu Polju, zakupljenog jedno vreme od ameri�kog dela kosovske verifikacione misije. Interesantno je, me�utim, da sastavlja�i peticije nisu pomenuli jo� neke istaknute funkcionere SPS-a koji su napustili Kosovo Polje iako me�u njima ima i �lanova GO ove stranke. Obja�njavaju�i u razgovoru za "Vreme" razloge za sastavljanje ovakve peticije, predsednik Srpske nacionalne skup�tine Kosova Polja, Sveto Gruji� isti�e pre svega da su �lanovi Socijalisti�ke partije iz te sredine opravdano ogor�eni, bolje re�eno gnevni, na sve one koji kao da su jedva �ekali ovakvu situaciju. Ve�ina ih je, ka�e Gruji�, zagovarala kolektivnu seobu, unosila strah i paniku govore�i da �e se pojaviti albanske bande i sve zaklati. Uz sve to, oni koji su pomenuti u peticiji krajnje su "zlonamerno govorili da je Slobodan Milo�evi� izdajnik koji je prodao Kosmet, �to je najobi�nije podmetanje". "Pojedinci moraju biti odgovorni za izdaju jer �ak dva meseca posle dolaska KFOR-a nijedan Albanac nije bio tu. Nisu imali gde da se vrate. Zbog mogu�eg pada simbola i najzna�ajnijeg upori�ta SPS-a u ju�noj Srbiji ti ljudi moraju biti odgovorni pred srpskim narodom, SPS-om, Slobodanom Milo�evi�em, istorijom i pokolenjima", ka�e Gruji�. LAKA META: Prema njegovim re�ima, u Kosovu Polju je ostalo oko 7000 Srba, od "kojih je 90 odsto u SPS-u". Iako su u prvi mah pojedinci zagovarali kolektivnu seobu, tako ne�to nije prihva�eno i zahvaljuju�i tome je u po�etku bilo sa�uvano �ak 90 odsto ku�a i stanova �iji su vlasnici bili Srbi. Kasnije, zbog ose�anja nesigurnosti i neslobode, u Kosovu Polju je prodato oko 300 srpskih ku�a. Me�u onima koji su ostali bilo je mi�ljenja kako bi bilo bolje da su te ku�e zapaljene i uni�tene jer prodaja imovine �iri ose�aj nesigurnosti i podsti�e ostale da u�ine isto. Sagovornik "Vremena" dodaje da oni koji su pomenuti u peticiji jo� nisu isklju�eni iz SPS-a zbog partijskog jedinstva i stava partije da sada pre svega treba "afirmisati ono �to je krasilo borbu za slobodu, patriotizam, dostojanstvo, o�uvanje suvereniteta". Ali socijalisti Kosova Polja zahtevaju da niko od ljudi sa pomenutog spiska ne mo�e biti izabran u organe SPS-a. "Posle kongresa se mora skupiti hrabrost da se ti ljudi pozovu na odgovornost, da se nekima oduzme nezakonito ste�ena imovina i podeli onima koji su pali za slobodu, nezavisnost i teritorijalni integritet Srbije i Jugoslavije. Sramno je omogu�iti nekome da Kosovo Polje kupi za novac. Tu privilegiju niko na Kosovu do sada nije imao. Zbog takvih bi Kosovo Polje moglo da propadne", ka�e na kraju Gruji�.
Mnogi biv�i kosovski funkcioneri oti�li su iz Pri�tine jo� u junu pro�le godine, kada je za ve�inu njih opstanak u ovom gradu postao previ�e rizi�an. Biv�i predsednik Pokrajinskog odbora SPS-a Vojislav �ivkovi�, oti�ao je, koliko je poznato, u Smederevo, gde radi kao savetnik u Telekomu. Jo� nekoliko nekada�njih kosovskih �elnika tako�e je na�lo posao u Telekomu. Pojedine pokrajinske institucije preme�tene su u Ni�, Kru�evac ili Kur�umliju, gradove u kojima danas u raseljenju i po zadatku �ive i mnogi nekada�nji funkcioneri. �ivorad Igi�, predsednik Pokrajinskog odbora SPS-a i �lan Glavnog odbora ove stranke, bio je poslednji poznatiji politi�ar koji je napustio Pri�tinu, i to tek po�to je prethodno bio pretu�en ispred ku�e u kojoj je �iveo. U izjavi za "Vreme" Igi� tvrdi da se uprkos te�kom stanju na Kosovu, nastalom zbog delovanja albanskih separatista i terorista, izbori u Socijalisti�koj partiji Srbije u tom delu Republike uspe�no bli�e kraju. "Odr�ano je vi�e od 90 odsto op�tinskih konferencija i izabrana su nova rukovodstva, a �to je najva�nije, povezane su partijska mre�a, partijske instalacije i kompletna partijska infrastruktura, koja je od dolaska me�unarodnih bezbednosnih snaga i Civilne misije UN-a razbijana uporedo sa razbijanjem srpskog i crnogorskog etnikuma na Kosovu i Metohiji", ka�e Igi� i dodaje kako �e uskoro biti odr�ana i pokrajinska konferencija SPS-a kao deo zavr�nih priprema za IV kongres ove partije. Do sada odr�ani izbori me�u socijalistima na Kosovu i Metohiji i onima u rasejanju pokazali su, kako ka�e na� sagovornik, svu vitalnost ove stranke i potvrdili da je ona "najmasovnija, najorganizovanija i politi�ki i dru�tveno najuticajnija snaga u srpskom i crnogorskom narodu, i ne samo njima, u tom delu Srbije". �A�KANJE ME�KE: Izvor "Vremena" sa terena potvr�uje da su izbori u SPS-u obavljeni u svim sredinama gde Srbi na Kosovu �ive, izuzev u selu Preoce, odakle su ih me�tani oterali. Gradski odbor ove stranke za Pri�tinu sastao se, na primer, u Gra�anici. Tri dana kasnije ljudi iz Kecmanovog "Bo�ura" inicirali su u Gra�anici zbor gra�ana sa idejom da posmenjuju sve novoizabrane, tvrde�i da ih nije izabrao narod ve� da su postavljeni odozgo. Izbori su, ka�e na� izvor, zaista obavljeni po unapred pripremljenim listama, �to je ponegde izazivalo o�tro negodovanje preostalih Srba, posebno zbog �injenice da vi�e od polovine izabranih socijalista zasigurno vi�e ne �ivi u mestima u kojima su izabrani. Na ve�ini ovih skupova najvi�e se, ina�e, govorilo o "izdajnicima" kao �to su vladika Artemije i Moma Trajkovi�. Njihov je najve�i greh izgleda �to su prihvatili saradnju sa UNMIK-om i KFOR-om, umesto da to radi dr�ava. "Mo�da se ljudima iz vladaju�e partije �ini da su zavr�ili dobar posao, ali moj je utisak da pravog kontakta s narodom nema, niti ga u ovakavim uslovima, kada su mnogi oti�li s Kosova, uop�te mo�e biti". Vrh vladaju�e stranke dosad se nije zvani�no izja�njavao o tome da li su oni istaknuti pojedinci iz redova ove stranke koji su napustili Kosovo bili u pravu. Neki od njih su smenjeni bez previ�e buke. Na ovu temu do sada je najkonkretnije (jo� pro�log leta) progovorio Zoran An�elkovi�, koji je u jednom novinskom intervjuu priznao kako je kao predsednik Privremenog izvr�nog ve�a Kosova neke predsednike op�tina (Prizren na primer) policijom morao da vra�a nazad. An�elkovi� je tada priznao da vi�e nije lako biti Srbin u Pri�tini ili nekom drugom mestu na Kosovu, i da to nosi velike rizike. "Ali hrabrost je individualna kategorija i ne treba nikoga prisiljavati na hrabrost ukoliko je nema, jer to onda postaje opasnost i za njega i za okolinu. Ako se �ovek na�e na mestu na kome ima obavezu da bude hrabar, ne mislim obavezu po funkciji nego li�nu obavezu prema ljudima kojima je obe�ao ne�to i koje je zamolio i ube�ivao da ostanu na Kosovu - onda ne sme da pri�a narodu da ostane na Kosovu a da sam ode", poru�io je tada An�elkovi�, uz napomenu da je mogao da bude novi �arnojevi�. Ali nije. Iz odnosa re�imskih medija prema peticiji socijalista Kosova Polja d� se zaklju�iti kako �a�kanje kosovske me�ke, pa makar to i�lo i preko odbeglog kadra, o�igledno nije ba� mnogo zahvalan posao i lako bi se moglo dogoditi da ona peticija zato i ne stigne do Beograda pre po�etka kongresa. Istovremeno, ima i onih koji sumnjaju kako bi pri�a iz Kosova Polja mogla upravo u narednim danima da naraste i poslu�i kao osnova za neki prividan kongresni kadrovski obra�un. �itava ova pri�a ima, naposletku, dva kraja. Nikome ko je napustio Kosovo u strahu za sopstveni �ivot i �ivot svoje porodice nema se �ta zameriti i prigovoriti. Naravno, pod uslovom da mu za odlazak nisu bili potrebni �leperi i da za sobom nije vukao tu�e. Postoji, me�utim, i ono iskustvo iz starog Rima gde su uvek, posle skidanja skela s neke nove gra�evine, glavni projektant i dun�er provodili nekoliko dana i no�i pod zidovima koje su projektovali i gradili. Ako ne�to nije bilo u redu sa projektom, ra�unicom ili gradnjom, oni su to uvek prvi osetili na svojoj glavi. Nenad Lj. Stefanovi� |