| Dru�tvo |
Vreme broj 474, 5. februar 2000. |
Univerzitet Otkazi i ostavke Dozirano menjanje lika i dela Univerziteta po zamisli ovda�njih "vlasnika" svega pa i visokog �kolstva ve� je promenilo Univerzitet. Mnogi su ga napustili, a onima �to su ostali izgleda ponestaje snage i za elementarnu strukovno-solidarnu reakciju
POLITI�KA ODLUKA: "Ne �elim i ne mogu da radim na fakultetu sa dr Vojislavom �e�eljem", ka�e za "Vreme" profesor Kne�evi�. "Bila je to moja �elu�ana pobuna protiv dolaska Vojislava �e�elja na fakultet koja je morala rezultirati mojim odlaskom. Smatram da ljudi toliko razli�itog profila u svakom pogledu ne mogu biti u istoj ku�i. I spreman sam da i svoju egzistenciju dovedem u pitanje. Kad ovo ka�em, ne mislim prevashodno na njegov politi�ki rad koji i ne �elim da procenjujem, nego na njegove nau�ne i pedago�ke odlike. Taj �ovek nije bio �lan nijedne komisije za ocenu podobnosti ni izradu teze, nije u�estvovao ni u jednoj odbrani magistarskog ili doktorskog rada, nije ni u jednom nastavnom telu, nema ni nau�nog ni nastavnog iskustva. Kao takav ne ispunjava nijedan uslov za dolazak na fakultet." �e�eljevo eventualno ustoli�enje na mesto redovnog profesora za politi�ki sistem profesor Kne�evi� ocenjuje kao politi�ku odluku komisije fakulteta da ga kao kandidata predlo�i dekanu Anti�u, koji u odlu�ivanju ima pored ministra prosvete poslednju re�. Aktuelni potpredsednik vlade Srbije i lider srpskih radikala (liderska neprikosnovenost potvr�ena na poslednjem otad�binskom radikalskom kongresu) svoj univerzitetski uspon na Beogradskom univerzitetu zapo�inje usvajanjem Zakona o univerzitetu, kada je izabran u Upravni odbor Pravnog fakulteta. Pre toga dr �e�elj postaje profesor na Pri�tinskom univerzitetu, gde je, kako ka�u, dosta uredno odra�ivao posao a, po iskazima studenata, nije "me�ao" politiku i predavanja. Kada je postalo izvesno da ga nikakvi prigovori, osim negativnog odgovora dekana ili neslaganja ministra prosvete, �to je u postoje�im prilikama malo verovatno, nemogu osujetiti u pohodu na profesorsko mesto, �e�elj se u prisustvu funkcionera republi�ke vlade i JUL-a (Dragoljub Jankovi�, Aleksandar Vu�i� i Ratko Krsmanovi�) na Savindan pojavio na Pravnom fakultetu na proslavi uprili�enoj povodom praznika i dodele diploma studentima i postdiplomcima ovog fakulteta. Pojava dr�avne delegacije na vratima amfiteatra, sa budu�im profesorom �e�eljem na �elu, do�ekana je zvi�ducima studenata. Prema amaterskom snimku jednog studenta koji je emitovao TV Studio B, a koji se tu zatekao ne da snima Voju i ostale iz vlade ve� da video zapisom ovekove�i svoju devojku kako prima diplomu, situacija je morala biti poprili�no neprijatna. Za nekoga ko pretenduje da uskoro bude profesor zvi�duci mogu biti i i znak ne ba� lepe dobrodo�lice i nagove�taj nategnute budu�e saradnje na relaciji profesor - student. Prema na�im saznanjima sa Pravnog fakulteta, dekan Anti� nije negirao zvi�danje ni pri dolasku ni pri odlasku �e�elja i delegacije, s tim �to je tvrdio da je pri odlasku bilo pored zvi�duka i aplauza. Protestno pona�anje pripisao je pristalicama opozicionih partija. POZIVNICE: Jo� jedan pohod dr Vojislava �e�elja na beogradske fakultete proteklih dana privukao je pa�nju unverzitetske javnosti. Pre petnaestak dana �e�elj je posetio Filozofski fakultet u povodu, kako tvrde o�evici, odbrane doktorata jednog njegovog prijatelja ili partiskog kolege na katedri za istoriju. Posetu potpredsednika Vlade, prema informacijama sa Fakulteta, dekanu je uredno najavio Aleksandar Vu�i�, srpski ministar za informisanje, ina�e �lan Upravnog odbora Filozofskog fakulteta. Izvori "Vremena" sa fakulteta tvrde da je sve i�lo po planu i bez ekscesa: dekan je primio �e�elja, doktorat je odbranjen i, kako je i red, posle toga i�lo se na �ast u restoran. E sad, klju�no pitanje na koje se ne zna pouzdan odgovor a koje ovih dana dominira u me�uprofesorskoj komunikaciji na Fakultetu jeste: "Ko je i�ao sa �e�eljem na ru�ak." Oni koji su i�li �ute, oni koji nisu naga�aju. Epilog posete �oveka iz vlasti, ve� deceniju i vi�e "najproku�enijem" beogradskom fakultetu kome ve� tradicionalno aktuelna vlast, a bogami i ona prethodna udeljuju epitete sramotne i za citiranje, bio je slede�i: profesori Filozofskog fakulteta su na svojim stolovima zatekli pozivnice za radikalski postkongresni prijem u Interkontinentalu. Za sada se ne zna ko je pozivnicu iskoristio. U svakom slu�aju Filozofski fakultet, a tamo�nji poznavaoci prilika zasluge pripisuju pristojnom pona�anju dekana, nije posle usvajanja famoznog Zakona o univerzitetu pretrpeo silovite udare poput na primer Pravnog, Filolo�kog ili Elektrotehni�kog fakulteta ili Fakulteta za fizi�ko vaspitanje: "Svi smo jo� na poslu, nije bilo pritisaka i niko od profesora koji nisu potpisali onaj ugovor o radu nije dobio otakaz", ka�e za "Vreme" jedan profesor Fakulteta, dodaju�i u �ali da bi neodazivanje pozivu za prijem moglo dodatno iskomplikovati stvari. Primenom Zakona o univerzitetu i zaslugama postavljenog profesora dr Olivera Anti�a na mesto dekana sa Pravnog fakulteta bukvalno je najureno devet ljudi: Vojin Dimitrijevi�, Vladimir Vodineli�, Vesna Raki�-Vodineli�, Dragoljub Popovi�, Dragor Hiber, Mirjana Stefanovski, Goran Svilanovi�, Milica Delevi� i Vlada �eri�. Sticajem okolnosti, ve�ina njih se shodno svojoj struci i odbrani prava �estoko usprotivila kra�i izbornih rezultata 1996/97. godine.
A studenti Pravnog fakulteta, poput akademske mlade�i sa tehni�kih fakulteta, poprili�no odlaze. Oni najbolji u inostranstvo na dodiplomske ili postdiplomske studije. Po�to izbacivanje Beogradskog univerziteta iz Evropske rektorske konferencije zbog rigoroznog Zakona o univerzitetu, preti i nepriznavanjem ovda�njih diploma, studenti sada gledaju da negde drugde zavr�e fakultete. Oni �to ne mogu u inostranstvo - ono dalje, idu u bli�e, Banjaluku na primer. "Sve je posledica jednog jedinog akta, Zakona o univerzitetu, koji je od �itavog Univerziteta napravio dr�avnu slu�bu, i to u najru�nijem smislu re�i, i tako se i odista pribli�io onoj tvrdnji predsednika Milo�evi�a da je Univerzitet isto �to i zemljoradni�ka zadruga. "Uostalom, ovo �to se sada doga�a dr �e�elj mi je li�no najavio u jednom TV duelu koji smo imali, 'do�i �u ja na fakultet da vam sredim stvari'", ka�e za "Vreme" profesor Kne�evi�, koji je posle dvadeset godina rada napustio Pravni fakultet. NOVA BRAVA: Ovogodi�nje januarsko nastavljanje pro�i��avanja univerziteta, koje podrazumeva najurivanje nepodobnih milom ili silom i "podmla�ivanje" podobnim, pogodilo je u pro�loj nedelji januara, osim Pravnog, jo� dva beogradska fakulteta. Docent dr �eljko �urovi� nije vi�e na Elektrotehni�kom fakultetu. Njemu je 26. januara isteklo pet godina u zvanju docenta na Katedri za automatiku, i po�to dekan Vlada Teodosi� nije raspisao konkurs za mesto vanrednog profesora na kome je trebalo da u�estvuje, dr �urovi� je bio prinu�en da napusti fakultet. Kao uslov za unapre�enje i konkurs (kako pi�e dnevni list "Blic" 29. januara) pomenuti dekan je dr �urovi�u predlo�io da povu�e potpis sa peticije povodom otkaza profesorki Srbijanki Turajli�. �urovi� to nije u�inio i morao je da ode sa fakulteta, pridru�uju�i se tako grupi od pedesetak nastavnika koji su u poslednjih godinu dana napustili fakultet. Povodom odlaska dr �urovi�a, �ef Katedre za automatiku profesor Mili� Stoji� rekao je da je on jedan od najperspektivnijih nau�nika i da je u svakom slu�aju zaslu�io unapre�enje, koje je i on sam predlagao jo� pre �est meseci. Docent �urovi� odlazi na jednogodi�nje postdoktorsko usavr�avanje u Portugal. Eto �anse za nekoga ko nije ni�ta potpisao. A kako sada stvari, stoje, nije va�no da li je i koliko ne�ega napisao i koliko se dokazao ili koliko vredi u struci, ve� da li je za ili protiv. Nastavlja�i revolucionarne tradicije jednostavno ne vole ili ne podnose iskakanja iz �eme. Tre�e januarsko uvo�enje reda na univerzitetu zapalo je Fakultetu za fizi�ko vaspitanje. Tamo se dodu�e kolektivna bitka protiv dekana vodi podu�e. Sindikat fakulteta, koji predvodi bitku za za�titu struke i nauke, saop�tio je ovih dana javnosti da je njihov kolega Miladin Radisavljevi� (ina�e nekada�nji dekan u dva mandata) dobio otkaz posle 25 godina rada na Fakultetu. Neko mu je iz kabineta izbacio stvari i promenio bravu. Tim povodom, pedesetak �lanova Sindikata fakulteta bezuspe�no je tra�ilo prijem kod premijera ili potpredsednika srpske vlade. U ovom slu�aju rasplet tek sledi. Dozirano menjanje lika i dela Univerziteta po zamisli ovda�njih "vlasnika" svega pa i visokog �kolstva ve� je promenilo Univerzitet. Mnogi su ga napustili (i studenti i profesori), a onima �to su ostali izgleda ponestaje snage i za elementarnu strukovno-solidarnu reakciju. Na odlazak trojice profesora niko nije reagovao. Ni univerzitetska udru�enja, ni pojedinci. Branka Kaljevi� |
Pokret obnove U Beogradu je potkraj pro�le nedelje osnovan Univerzitetski pokret obnove. Pod geslom odbrane Univerziteta i suprotstavljanja ideologiji, idejni tvorac ovog, kako u obrazlo�enju stoji, "prisilnog okupljanja onih koji se bore za odbranu slobode univerziteta" jeste Srpski pokret obnove. Profesor Miladin Kova�evi�, savetnik predsednika SPO-a, rekao je da ovaj pokret nema pretenzije politi�kog delovanja �lanova SPO-a na Univerzitetu i da je u pitanju isklju�ivo odbrana Univerziteta, koja podrazumeva povratak autonomije, prognanih profesora, ukidanje Zakona o univerzitetu: "Kad taj cilj bude postignut, odbor �e biti raspu�ten." Prisustvom u sali Skup�tine op�tine Stari grad i prigodnim pozdravnim govorima podr�ku su dale i ostale opozicione partije, studentske organizacije, profesori i studenti Beogradskog i drugih univerziteta u Srbiji i predstavnici vladaju�e partije Crne Gore. Uprkos zvani�nom stavu ili zabrani politi�kog delovanja, na Univerzitetu ve� du�e postoje i vrlo su anga�ovani univerzitetski komitet JUL-a i univerzitetski Odbor SPS-a. Novoosnovani odbor i novoizabrano predsedni�tvo na osniva�koj skup�tini nisu ulazili u detalje o tome kako �e sprovoditi zamisao osloba�anja Univerziteta od svega �to ga je sna�lo. U svakom slu�aju, i ovaj novi pokret nagove�tava aktivnije vannastavne delatnosti na Univerzitetu. |