Hrvatski autori na Festu

Na sun�anoj strani

"Danas kad se sve mo�e napisati u novinama, upotrijebiti film da biste nekoga raskrinkali potpuno je nekorisno", ka�e Dejan �orak

Me�u rediteljima i glumcima koji dolaze na ovogodi�nji Fest najavljeno je �ak sedam gostiju iz Republike Hrvatske.Okolnost da su nam protekle decenije retko dolazili susedi, ako je odrednicu "retko" uop�te mogu�e pravdati jednom posetom u nazna�enom periodu, u�inila je hrvatske autore atraktivnijim od ostalih gostiju.

Prvi je pred publiku i novinare iza�ao Dejan �orak, reditelj filma Garsija, a do kraja Festa trebalo bi da ga slede (sa dobijanjem ulazne vize nikad se ne zna) Robert Juri�i�, producent, Ognjen Svili�i�, reditelj filma Da mi je biti morski pas, glumica u istom filmu Ecija Ojdani� i Zrinko Ogresta, reditelj Crvene pra�ine, tre�eg predstavnika hrvatske kinematografije na Festu.

Dejan Petri�evi�, operativni direktor Mirius Taka, organizatora i izvr�nog producenta Festa, ka�e da je njihov interes da do�u hrvatski autori bio vi�e nego veliki. "Zato smo zamolili Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu da se, ukoliko njihova zemlja �eli da prikazuje svoje filmove na Festu, i oni anga�uju. Desilo se da je u jednom momentu HRT zabranio prikazivanje filma Da mi je biti morski pas, �iji je producent, ali odmah sutradan i povukao tu zabranu. Verujem da je promeni odluke doprinela ambasada, a mogu�e i pritisak javnosti. Selektorova �elja je bila da prika�e �to vi�e filmova sa biv�eg jugoslovenskog prostora, i mi smo mu to omogu�ili. Sve te ljude znamo i nikakvih problema nije bilo."

Selektor Festa Miroljub Vu�kovi� ka�e da je nameravao da na Festu prika�e kako je svetski film funkcionisao pro�le godine. On napominje da su sva tri hrvatska filma prepoznata i priznata na svetskim festivalima, �to zna�i da se uklapaju u koncepciju Festa - festival festivala. Razgovor sa Dejanom �orakom bio je osnova ove zabele�ke o predstavljanju hrvatskog filma u jugoslovenskoj prestonici, zato �to su on i njegovi filmovi Mala plja�ka vlaka i Oficir s ru�om dobro poznati u ovim krajevima.

�orakov film Krvopijci bio je poslednji film iz Hrvatske prikazan u Beogradu pred raspad SFRJ. "Dio ekipe je bio iz Beograda, Danilo Lazovi� je igrao glavnu ulogu, Kornelije Kova� je komponovao, a sjajni par Ne�kov radio je monta�u", ka�e za "Vreme" gospodin �orak. "U me�uvremenu sam u Zagrebu puno pisao, napisao sam neke kazali�ne drame koje su bile nagra�ivane, puno radio drame, radio sam svoj kazali�ni tekst Pauk i Pepeljuga u produkciji Teatra u gostima Relje Ba�i�a, to je mnogo nagra�ivana predstava, re�irao sam i neke epizode TV serija za inozemne producente i, slao sam na natje�aj filmske scenarije dok mi jedan nije pro�ao. To je Garsija."

Najnoviji film gospodina �oraka bio je na festivalima u Aleksandriji i Puli. Kako je sad na Pulskom festivalu? "Eto, ako uzmete razliku izme�u Festa nekad, kad su tu bile hiljade ljudi, jedna prava sve�anost i radost filma, i ako ga uzmete danas, kad ima sve to isto ali u manjem obimu i poku�ava kao sve�anost filma pre�ivjeti, isto je i u Puli. Ima manje filmova i manje publike iz raznih razloga." Pulska publika je, kako ka�e, film lepo primila, no napominje: "Nikada nisam bio miljenik pulskih �irija. Film je dobio Zlatnu arenu za kameru, koja je svakako zaslu�ena, i ni�ta drugo. Publika, producenti, kritika i svjetsko tr�i�te su mi, na sre�u, naklonjeni." Dokaz je upravo Garsija - prvi film Republike Hrvatske koji je prodat u svetu.

U jednoj sceni filma glavni junak, igra ga Dubravko �imek (koji nikad pre nigde nije glumio), otkriva da je njegov otac �vercer oru�ja, i to neispravnog. Da li su ova i druge scene nastale po nekim stvarnim doga�ajima? "To je vrsta doga�ajnosti koja spada u stvarnost a o kojoj se u filmu ne radi ve� ona samo slu�i kao podloga za odnos izme�u o�uha i Garsije. Puno je ubita�nije jednu takvu pri�u, kao �to Garsija i veli sve �e to bit sutra objavljeno u novinama, objaviti u novinama nego upotrijebit film da bi se rekle nekakve �estoke stvari. Film se tim stra�no maltretira, time se maltretiraju autori, a potom i publika. I kada danas pogledate filmove sa odnosom anga�iranim oko nekakvih dru�tvenih pojava, vidite da su oni mrtvi. Oficir s ru�om, koji nije imao tu temu nego ljubavnu, pre�ivio je, i danas je potpuno svje�. A recimo Svjedok, kao mladi smo drhtali nad tim filmom, postao je potpuno pase, nema vi�e ni�ta �to dr�i vodu upravo zato �to je politi�ki na�in mi�ljenja bio predominantan. Danas kad se sve mo�e napisat u novinama i kad to vrlo brzo sutra iza�e, upotrijebiti film da biste nekoga raskrinkavali potpuno je inutile, nekorisno. Meni nikada, ni u dosada�njim filmovima, nije bilo na kraj pameti baviti se sociologijom i politikom, dnevno aktualnim. To me kao predmet uop�e ne zanima. Film je preskup, film je predugotrajan, film je premukotrpan, osim toga u meni postoji prevelika ljubav da bih se bavio takvom vrstom kriti�nosti i nekriti�nosti. Meni je to �to se mo�e nazvati sociolo�kom �injenicom tek sredstvo, podloga za mogu�u filmsku pripovijest koja nastoji dodirivati, propitivati bitna pitanja ljudske sudbine. Ni u Oficiru mi nije bila namjera referirati se na tvrdi ranosocijalisti�ki sustav posle Drugog. svjetskog rata, nego su te okolnosti bile samo okvir, koordinate za jednu mogu�u veliku ljudsku pri�u, kao �to su u novom filmu okolnosti posleratnog dru�tva, zemlje u tranziciji, samo ta podloga na osnovu koje se zbiva jedna obiteljska drama - pri�a o Garsiji. Garsija je na izvestan na�in preoblikovani Hamlet. U�inilo mi se da je dana�nje vrijeme, koje je u svakom slu�aju zanimljivo,vrijeme gdje se novi svijet ra�a pun boja, pun kontrasta, strasti, emocija, na ru�evinama starog, da to poslijeratno vrijeme ima �ekspirijanske koordinate za neku paradigmatsku, izrazito ljudsku pri�u."

Po�elo je novo vreme Hrvatske. Zato, nezaobilazno pitanje: kako ono izgleda? "Bi�e da je dobro. Ali, ja govorim iz sebi�ne vizure filmskog autora. Politike bilo koje vrste nisu me nikada naro�ito mazile ni pomagale, a ni nanijele velikoga zla, pa u novom vremenu najvi�e o�ekujem od svoga rada, nadahnu�a i svog kompjutora, a manje od promjena, makar mislim da su u svakom slu�aju dobre i da su to promjene sa sun�ane strane ulice."