Frano Cetini�: Pari�ki kolateralni dnevnik, prolje�e 1999 - Nazovi NATO radi umorstva

Radosna apokalipsa

Iz knjige koju je kao ratni dnevnik napisao Frano Cetini� a koja nosi naslov "Nazovi NATO radi umorstva - Pari�ki kolateralni dnevnik", prolje�e 1999. prenosimo nekoliko nastavaka. Cetini�ev tekst, kao izvanredna kombinacija li�nog dnevnika, anga�ovanog eseja, intelektualnog vodi�a, portreta savremenika, intelektualno politi�ke polemike i novinarske ekskluzivnosti, pokazuje sa koliko je kontroverzi medijski i intelektualni Pariz 1999. pratio rat protiv Srbije u prole�e 1999... Atmosfera krsta�kog rata, medijskih manipulacija, euforija i lin�a, ponizne servilnosti... ajdmo-u-rat intelektualci ali i intelektualne sumnje, racionalna promi�ljanja i osporavanja - jedno upe�atljivo, kako autor ka�e, "kovitlanje doga�aja u nama samima"...

("Kne�evi mali, neka vas ta bijeda ne sna�e,
da mo�ni kraljevi rje�avaju va�e sva�e.
Jer, kad ih uvu�ete u va�e �arke,
i pustite ih da stupe na va�e tlo,
tad znajte da vas �eka veliko zlo", La Fontaine.)

24. o�ujka.

13h - Ru�ak u "Closerie de Lilas", na uglu Bd. du Montparnasse i Bd. Saint Michel, sa Slobodanom �najderom - u daljem tekstu: �ac. Za susjednim stolom sjedi knji�evnik Philippe Sollers. Lo� predznak! "Prevodili smo ga", ka�e �ac. "Mogli ste i bez toga tel-quel-oida �to je do ju�er branio kineski sistem logora, Laogai", zaklopim najja�im argumentom, kako bismo mogli pre�i na veselije teme, prepoznavaju�i upravo u tom trenutku, preko "hrvatsko-faustovskih" ramena, Charlotte Rampling gdje ru�ava s mu�em i sinom. Na jedan od ovih stolova, na vrhuncu patriotske mobilizacije u ljeto 1914. popeo se, kako bilje�e kroni�ari, mladi Michel Leiris (budu�i knji�evnik i etnolog ) i uzviknuo "Vive l'Alemagne!', �to �e izazvati manje kafanske i uli�ne nerede. Radost s kojom su se tada opra�tali milijuni Evropljana od svojih najbli�ih, pred odlazak u "najve�u evropsku klaonicu", uz neizostavni pozdrav "Do Bo�i�a !" - glavnom je temom razgovora sa Slobodanom. Ovdje je i Le Pere Ubu - Alfred Jarry - provodio svoje dane i ostao zapam�en po tome �to je, sjedaju�i pored jedne dame, iznenada izvadio revolver i pucao u ogledalo: "Gospo�o, sada kad je zrcalo razbijeno, vjerujem da mo�emo porazgovarati." Me�u �lanovima bratov�tine ovog "jorgovanskog majura", bila je jo� cijela jedna umjetni�ka trupa u sastavu: Leconte de l'Isle, Gautier, Zola, bra�a Goncourt, Mallarm�, Verlaine, Rimbaud, Apollinaire, Picasso, i drugi. Tu je, prema legendi, Lenjin igrao �ah s Paulom Fortom, kad ovaj potonji ne bi na istom mjestu vodio ve�eri poezije, a prvospomenuti, zaboraviv�i na svoju devizu u�iti, u�iti i samo u�iti, prelazio s nikad doku�enog empiriokriticizma Macha i Avenariusa na Daminu indijsku obranu - d4, Sf6, c4, e6. itd. 'Jorgovanskom majuru' je i Hemingway posvetio dio svoga opusa, dok je upravo tu Henry Miller provodio kli�ijevske 'mirne dane'. Jedan od stalnih gostiju bio je i crta� i kriti�ar Andr� Warnod, koji �e izazvati skandal na salonu Nezavisnih kad, s Rolandom Dorgelesom, bude predstavio djelo I sunce zalazi nad Jadranskim morem, prije no �to bude priznao da je sliku naslikao. magarac. Atmosfera, dakle, primjerena radosnoj apokalipsi i pri�i o zra�nim koridorima najavljene konfrontacije, koju �ac pripovijeda, nagla�avaju�i strah od letenja koji ga je obuzeo dok je jutros letio od Zagreba do Pariza. "U svakom slu�aju, promet je mnogo �ivlji u suprotnom pravcu".

Le Monde! Le Monde! Po izlasku iz Closerie de Lilas kupujemo na ulici od kolportera pari�ki ve�ernjak koji je upravo tiskan.

Na naslovnoj stranici: "NATO objavljuje rat Srbiji !" NATO nije objavio rat Srbiji, ina�e sve ostalo u ovom naslovu je strogo to�no.

U dopisu iz Washingtona prenosi se ju�era�nji Clintonov govor: "�to bi se bilo dogodilo da se na vrijeme poslu�alo Churchilla i ranije pru�io otpor Hitleru? Koliko bi �ivota, uklju�uju�i i ameri�kih, bilo tako spa�eno?" Bill kao Winston! Kaznena ekspedicija kao Drugi svjetski rat.

Nakon �to je istaknuo kako je vojna akcija "bila najmanje lo�a od svih drugih, jo� gorih opcija", Clinton je odredio prvi put i ciljeve akcije pod kodiranim nazivom Determination Force.

"Na�i udari imaju tri cilja" - pokazati odlu�nost NATO-a da se suprotstavi agresijama, da se zaustave napadi predsjednika Milo�evi�a na civile i, ako je mogu�e, da se oslabi sposobnost Srba za vo�enje rata na Kosovu, smanjuju�i znatno njihov vojni potencijal.

Vi treba da odlu�ite jeste li suglasni sa mnom da Amerika, kao svjetska velesila, na pragu XXI stolje�u, ustane protiv etni�kog �i��enja, kad imamo sredstva za to i saveznike koji �e nam u tome pomo�i. U na�em je interesu da imamo - nakon onoga �to se moglo vidjeti u Prvom i Drugom svjetskom ratu, ali i u hladnome ratu - ujedinjenu, nepodijeljenu i demokratsku Evropu, Evropu u kojoj ne bi bilo diktatura i koja �ivi u sigurnosti i miru, a ne Evropu rastrzanu etni�kim �i��enjem" - rekao je Bill i okrenuo se k javnosti: Pitajte se jeste li suglasni sa mnom, i molite se za na�e mlade u odorama, mu�karce i �ene, koji �e oti�i tamo uraditi ono �to im ja, kao vrhovni zapovjednik, nala�em da urade". Dobra ilustracija sklonosti Amerikanaca ka kri�arskom ratu za "vrlinu", koju je jo� 1821, dakle in statu nascendi, dijagnosticirao John Quincy Adams, tada�nji dr�avni tajnik, i od nje zazirao: "Posvuda gdje je istaknut, ideal �e slobode i nezavisnosti na svojoj strani imati srce (Amerike), njene blagoslove i njene molitve. Ali ona ne�e i�i tra�iti u dalekom svijetu �udovi�ta koja treba uni�titi".

�ak i oni koji su podr�ali Clintona, kao senator John McCain, iznose kritike da je dopustio, da se kriza razvije i da nema jasne strategije. "Bombardirajmo, a poslije dr�imo pal�eve" - ka�e McCain.

Analiti�ar iz Brookings Institution, Ivo Daalder, rezimira ove prve kritike: "Ova vlada nema nijednog stratega koji bi mislio na budu�nost. Ne vidi dalje od jednog poteza i ne zanima je ni�ta dalje od medijskoga ciklusa koji traje 24 sata".

19h - Tribina u Galeriji "Le Lys", na otoku Saint-Louis, predstavljanje �najdera i njegova djela. Nikad dosad nisam pristajao ni na kakvu aktivnost u tom "Ljiljanu" - za�to ne "Tratin�ica" ili "Bo�ur"? Ni med cvjetjem ni pravice! - ali, pristajem ovaj put, ni sam ne znam za�to. Ne�to prije 21h Maristela Veli�kovi� mi daje znak da mora oti�i. Pri�em joj i ka�e mi da joj je suprug, slikar Vlado Veli�kovi�, upravo telefonirao da je po�elo bombardiranje Jugoslavije. Prvi me�unarodni rat u Evropi nakon 1945!

Za vijest o po�etku bombardiranja - koja je cijeli dan "visila u zraku", rekao sam, po povratku za stol, da je tu�na. Jedan od gostiju tribine me prekine pitanjem: "A za�to bi to bila tu�na vijest?" Rekoh da �u mu odgovoriti kad se predstavi i ka�e gdje radi." "Jest, radim u hrvatskom veleposlanstvu, ali." "Nema ali", zaklopi �najder i poentira: " Ve�eras, ovdje, u ovome gradu, ja sam hrvatski ambasador, a vi ste nitko i ni�ta". Jedan gost tribine manje, a �ac je po�njeo zaslu�eni aplauz na otvorenoj sceni.

Nikada kao ve�eras, u ovom trenutku, nisam osjetio ono kovitlanje doga�aja okolo nas, i u nama samima, udio �avla o kojem je Denis de Rougemont pisao ratne 1942. godine:

"Uhva�eni kovitlacem na�ih svakodnevnih grijehova, osje�amo kako ponekad nastupi trenutak pani�nog ubrzanja: to je on! Najednom, stvari se pogor�avaju i zamr�uju, i vi ne znate za�to; postaju nerazmrsive, ne razlu�ujete vi�e dobro od zla, la�no od istinitog, milosr�e od okrutnosti: on je taj koji je preuzeo igru u svoje ruke! On je taj koji izmi�lja na�e moralne sofizme, bri�e na�e kategorije, pretvara ovaj uobi�ajeni grijeh u pomamnu 'vrlinu', u vrtoglavicu la�ne nevinosti, u odu�evljenje ru�ila�kom snagom. On je taj koji stvara bezizlazne situacije."

"Balkanski rat ne vrijedi kostiju jednog jedinog pomeranskog grenadira"?

Deset bombardera B-52, poletjeli su u 13h iz Velike Britanije i, tijekom leta, primili kodirani poziv: Rock and Roll. Dva ameri�ka ratna broda, Gonzales i Philippine Sea, kao i britanska podmornica Splendid, uga�enih motora, �ekaju naredbu u Jadranskome moru.

U 20h 06 pala je naredba: Deseci projektila Tomahawk uzlije�u uz veliku tutnjavu, ostavljaju�i za sobom vatreni trag. Pravac: Jugoslavija.

Berlin - oko 20 h. �efovi dr�ava ili vlada Evropske unije otkazuju sve�anu ve�eru koja je bila zakazana u zgradi biv�eg pruskog parlamenta i "stupaju u kontakt sa doti�nim prijestolnicama", jedu�i jeftine sendvi�e. Chirac tra�i, i dobiva, kobasicu vi�e. Desert nije predvi�en. Da li ijedan od tih evropskih "dr�avnika" (izabranih na temelju kumulacije posljedica koje u politi�koj sferi za sobom ostavlja slobodno djelovanje zakona o infantilizaciji i rastu�oj kretenizaciji politi�kog aparata, djelovanje omogu�eno svakodnevnim medijskim raznje�ivanjem obogotvorenoga javnoga mnijenja) zna za onu Bismarckovu: "Balkanski rat ne vrijedi kostiju jednog jedinog pomeranskog grenadira"?

21h 05 - drugi val. Avioni B-52 lete u pravcu Pri�tine, Kraljeva i Beograda, gdje �e u manje od pola sata, izru�iti 27 krstare�ih projektila. U istom trenutku, iz baza Aviano, Istrana, Amendola, Piacenza i Gioia del Colle uzlije�e 79 aviona. Prvi put u akciju stupaju i avioni B-2, koji polije�u iz baze u dr�avi Missouri. Osam zemalja sudjeluje u ovoj operaciji protiv Jugoslavije: Sjedinjene Dr�ave, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njema�ka, Italija, Nizozemska i �panjolska, uz podr�ku ostalih jedanaest zemalja �lanica Sjevernoatlantskoga saveza. Ili demografski: tisu�u milijuna protiv deset milijuna stanovnika. Najsofisticiranija i najmo�nija zra�na armada koju je svijet ikada vidio. Disproporcija snaga ne ostavlja nikakvu neizvjesnost glede kona�nog ishoda. U nedostatku boljeg argumenta, jer nalazimo se na samom po�etku ne zna se �ega, sklanjam se onom klasi�nom i samoljubivom: Gentleman brani samo izgubljenu stvar. Kasnije, nakon prvotnog izbora koji se ra�a u neprovidnoj magmi na�ih najdubljih afekata, pulzija i idiosinkrazija, dolazi do racionalizacija.

Dan ranije u Bruxellesu:

Gensek NATO-a - don Javier Solana Madariaga, biv�i pacifist i predvodnik manifestacija protiv ulaska �panjolske u Sjevernoatlantski savez - to nije bilo tako davno, 1982! - telefonira cijelo popodne predsjednicima vlada od kojih tra�i dopu�tenje da povede ples od boja (Izri�aj kojim se u Blatu na Kor�uli tra�i dopu�tenje za izvo�enje vite�ke igre kumpanjija.). "Te�ak razgovor jedino s gr�kim premijerom Costasom Simitisom". Oko 19 sati dobijeno je zeleno svjetlo. Zeleno svjetlo za vojnu akciju sukladno proceduri pre�utnog odobravanja, "silence procedure". U 22h15 u sjedi�te Sjevernoatlantskoga saveza sti�e Richard Holbrook. Vra�a se iz Beograda, gdje je proveo dva dana. U Solaninom uredu okupio je 19 ambasadora. Priznaje da iz Beograda dolazi praznih ruku.

U 23h Solana ispra�a Holbrooka i, pred TV kamerama, ostavlja dojam nepodno�ljive servilnosti.Va�oj ekscelenciji bilje�imo se sa strahopo�tovanjem, ponizni i najposlu�niji Solana. On �e sam oti�i u salu Joseph Luns - Amerika s tim, pobogu, nema ni�ta - i pred predstavnicima sedme sile (koja je od vremena kad je tako kr�tena dobrano pove�ala utjecaj) pro�itati izjavu: "Izdao sam nare�enje vrhovnom zapovjedniku savezni�kih snaga u Evropi, generalu Wesleyju Clarku, da pokrene zra�ne operacije u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Budu�i da su propali svi napori poduzeti da bi se u pregovorima prona�lo politi�ko rje�enje za krizu na Kosovu, drugog rje�enja nema osim pribjegavanja vojnoj akciji. Ona �e za cilj imati zaustaviti nasilne napade �to ih vr�e srpske oru�ane snage, kao i snage specijalne policije, te oslabiti njihovu mo� nastavljanja humanitarne katastrofe. Istodobno, pozivamo kosovske Albance da ostanu �vrsto privr�eni mirovnom putu koji su odlu�ili slijediti u Parizu. Mi ih usrdno pozivamo, poglavito oru�ane kosovarske elemente, da se suzdr�e od vo�enja provokativnih vojnih akcija . Mi moramo sprije�iti jedan autoritarni re�im, da, u Evropi na koncu XX stolje�a, nastavlja ugnjetavati svoj narod. To je na�a moralna zada�a."

* * *

Solana nije ni�ta naredio Wesleyu Clarku, i nije ni mogao. Dok Ilju�in ruskog premijera Primakova nadlije�e Atlantik, prije no �to �e se vratiti nazad u Moskvu, u Bijeloj ku�i, u Washingtonu - zami�ljamo na osnovu onoga �to se zna o ameri�kom procesu decision-makinga - ubrzana aktivnost. Samuel 'Sandy' Berger - savjetnik ameri�kog predsjednika za nacionalnu sigurnost - obavije�tava Billa Clintona o neuspjehu Holbrookove misije u Beogradu. Bill Clinton, i nitko drugi, daje nare�enje o po�etku NATO-intervencije, dakle i o anga�iranju ameri�kih vojnih snaga. Iz Ovalnog kabineta, Berger odlazi kod generala Scheltona, na�elnika zdru�enog �taba ameri�ke vojske i prenosi mu odluku ameri�kog predsjednika o pokretanju bombardiranja. General Schelton odr�ava stalni kontakt sa glavnim �tabom NATO-a u Evropi, u Monsu u Belgiji, i prenosi naredbu Wesleyu Clarku. To je zapovjedni lanac koji je u potpunosti u rukama Amerikanaca.

25. o�ujka.

Jugoslavija prekinula diplomatske odnose sa Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama, Francuskom, Njema�kom i Velikom Britanijom. Simbolika dana: na dana�nji dan godine 1941. Jugoslavija potpisuje Trojni pakt i, nakon vojnog pu�a dva dana kasnije, uz pomo� perfidnog Albiona, na�i �e se na udaru nacisti�kog Drang nach Ostena.

Oko 14h, Erlends Calabuig, direktor programa RFI na stranim jezicima, pita me je li mogu�e pokrenuti, po�ev od sutra, novu svakodnevnu polusatnu emisiju. "Mogu�e je", odgovorim samouvjereno. Od predlo�enih termina biram onaj u 7h ujutro, a za prvog ranoranioca samoga sebe. Redakcija na hrvatskom i srpskom jeziku (mo�e i obrnuto) za sobom ima ve� trinaest godina postojanja, od toga punih dvanaest otpada na pra�enje lika i djela Slobodana Milo�evi�a, a tu je i osmogodi�nje iskustvo u �tokavskim gra�anskim ratovima. Ho�e li izdr�ati i ovo novo ratno iskustvo? Velika samostalnost i sloboda u radu, �to nije slu�aj u srodnim redakcijama u drugim me�unarodnim radijima, pomogla je da se odr�imo na okupu, unato� novim dr�avotvornim eksperimentima, odgovaraju�im pritiscima te, istodobno, manjim unutar-redakcijskim pobunama. Bojim se organiziranja nove, pod izgovorom ure�iva�kog zastranjenja od pravedne nato-vske i humanitarne crte.

Kad moral pobje�uje, gadne se stvari zbivaju

26. o�ujka.

Ustajem u 4h i taxijem odlazim do Maison de la Radio. Za dva i pol sata po�inje prva jutarnja emisija. Za to vrijeme moram pripremiti polusatni program. Osim priloga Stanka Cerovi�a, poslanog ju�er iz Beograda, sve treba napisati. U 5h zovem Fehima Re�epija, na�eg dopisnika iz Pri�tine, i molim ga da po�alje prilog, pretpostavljaju�i da, zbog bombardiranja, jedini od na�ih dopisnika nije u krevetu. Sla�e se. No, desetak minuta kasnije on sam zove i ka�e mi da "zbog jasnih razloga" - misli na ratni zakon o zabrani rada za inozemne medije - ne mo�e do daljega nastaviti suradnju. Iz Beograda, gdje je doputovao preksino�, pola sata prije po�etka intervencije, Stanko �alje slijede�i izvje�taj:

"Danas Jugoslaviju napada najve�a vojna sila u historiji, iza nje je fantasti�na tehnika, projektili koji padaju su veliki kao ku�e. Ta tehnika djeluje iz neke nestvarne daljine, s hiljadu i vi�e kilometara i precizno cilja izabrane vojne ciljeve i izbjegava civile. Po�to gra�ani ne mogu da vide te vojne ciljeve, to je, razumljivo, vojna tajna, po�to je tako, ljudi koji su na udaru te najve�e sile u historiji svijeta, s izuzetkom onih na Kosovu danas, jedva da imaju neki direktni dodir s ratom. Ovo je porazno za ratni moral, jer tako ne�to je postojalo u staromodnim ratovima. Iako se inzistira na za�titi civila, ovakav je rat i nehuman i vrlo kukavi�ki. Nehumana je to svemo�na tehnika koja se s neba obru�ava na ljude, i niko ne mo�e ni da zamisli ni lica svojih neprijatelja. Ni NATO-ovi vojnici nemaju predstavu o zemlji koju ga�aju preko kompjutora, a ovda�nje �rtve mogu jo� manje da zamisle lica NATO-ovih vojnika, a to je jedno od poslednjih prava vojnika da vide lica svojih protivnika, da ga bar nekako zamisle. I onda nije �udo �to se na�ete u Beogradu, po divnom sun�anom danu, u mirnoj sobi pred televizijskim ekranom, prate�i rat jedne fantasti�ne sile koja je usmjerila tu silu direktno na vas. Svi mogu da gledaju zapadne TV kanale na kojima vidite kako iz baza NATO-a i s ratnih brodova polije�u d�inovski avioni B-52 ili ogromni projektili direktno na vas. Po�to je to na televiziji, sve je nekako daleko i nestvarno, a ono skupocjeno oru�je stra�no fotogeni�no tako da ljudi komentari�u izgled aviona i projektila i jedva se neko sjeti da ka�e: E, ovo ide na nas!. Na Kosovu nemamo uvid u ovakve detalje, ali tamo je apsurd, naravno, tragi�an. NATO satire jugoslovenske baze, jugoslovenska vojska vodi rat protiv U�K, U�K se bori za nezavisnost Albanaca, NATO im je, dakle, saveznik, a rezultat svega za sada je samo u�asna situacija u kojoj su se na�li ti Albanci. Vjerovatno niko ne mo�e re�i odakle sti�u trenutno gore nevolje, od saveznika ili protivnika, ako uop�te znaju ko su im saveznici a ko protivnici"

�ef francuske diplomacije, Hubert V�drine, ka�e da su NATO-ova bombardiranja pitanje samo 'nekoliko dana'.

Na svjetlo reflektora, privu�ena mirisom baruta, izlazi, i prije same prozivke, najuigranija postavka francuskih mu�ketira. Iskusni ratnici, pre�ivjeli iz medijskih ofenziva i egzercira u Hrvatskoj, Bosni. prvi su na smotri, pod punom ratnom opremom, spremni prosvjetliti puk i pukovniju, a ovaj rat postaviti u koordinantni sustav morala, civilizacije, smisla Povijesti i �argona autenti�nosti. Ova skupina anga�iranih intelektualaca nije propustila nijednu planetarnu priliku da ponudi svoje ekspertne i retori�ke usluge. To su ljudi koji �ele rije�iti probleme drugih, u ovom slu�aju sudbinu narod� Jugoslavije, i 'Jugoslavije', i to u trenutku kad jedini ozbiljni problem jest u tome kako da ti koji su izravno zainteresirani postanu sposobni sami rije�iti svoje probleme. Ili, kako bi to rekao Grucho Marx: Ako imate problema, uzmite advokata. Imat �ete i dalje problema, ali �ete imati i advokata! Prvi se, u Lib�rationu, ogla�avaju Bernard-Henri L�vy i Alain Finkielkraut, veterani Francuskih intelektualnih snaga za brzu intervenciju (FRISBI) i izdaju prve kratke i jezgrovite dnevne zapovijesti. Prvi "Ratom protiv rata", drugi: "Neizbje�no". Dubina pastoralne refleksije u prvog vidi se i iz ovoga ulomka: "Ne razumijem stav onih koji kao kozli�i ska�u i ponavljaju: Mir, mir, mir, ne pitaju�i se o tome kojim se zlo�inima pla�a taj mir". Alain Finkielkraut se pak obru�io na "antiamerikanizam" i, na koncu, izrazio slijede�i credo: "�im je francuska dr�ava prestala biti prosrpska, mo�e joj se ukazati povjerenje". Francuska dr�ava prosrpska? Ovaj halucinira.

Transformacija ovih biv�ih maoista, tercomondista i samoprogla�enih novih filozofa u �ovje�je-prava�e mijenja i prirodu anga�mana. Umjesto silaska u politi�ku arenu, oni su, preko medija, koji su njihova idealna katedra, visoko razvili barjak eti�kih i humanitarnih principa. Izabrali su mjesto na kojem ih nitko ne bi smio napasti, a da sebe sama ne izlo�i najgorim osudama. Dodijeliti samom sebi potvrdu o moralnom vladanju samo je dokaz nevje�to prikrivenog imoralizma. "Quand la morale triomphe, il se passe des choses tres vilaines" ("Kad moral pobje�uje, gadne se stvari zbivaju"), pisao je R�my de Gourmont.

Na idu�oj strani tog pari�kog dnevnika �itam jedan od prvih napada na Jean-Pierre Chevenementa, ministra unutarnjih poslova, koji je "pod utjecajem emocija izazvanih NATO-udarima za�alio zbog toga �to se dopustilo razbijanje titoisti�ke Jugoslavije, �ime je bila otvorena Pandorina kutija" - u potpisu: Thomas Hofnung. "Ako se pomno prati razmi�ljanje gospodina Chevenementa, onda smo mi Zapadnjaci po�inili golemu gre�ku �to smo dopustili hrvatskim i slovenskim 'nacionalistima' da djeluju po svojoj volji." I dalje, kona�no rje�enje stare dileme - �to je starije: hegemonisti�ko jaje ili separatisti�ka koko�? "Jugoslavenska je cjelina imala svakako zaslugu �to je u 'jugoslavenskom' dr�avljanstvu transcendirala etni�ke pripadnosti. Srpsko pitanje - raspr�enost ovoga naroda na teritorijima vi�e republika - bilo je samim tim rije�eno; i vi�e nije dolazilo do sukoba izme�u etni�kih ve�ina i manjina. Da, ali hegemonisti�ke tendencije jednih probudile su nacionalne aspiracije drugih" - kli�e, na mandarinskom jeziku, Hof-Nung. Tko se u ovom desetogodi�njem procesu raspada Jugoslavije pozivao na neki drugi razlog, osim, na�alost, etni�kog? No francuski su intelektualci otkrivali, jedan za drugim, diskretan �arm slovenskog, hrvatskog, bosansko-muslimanskog i, danas, albanskog nacionalizma, osu�uju�i jedino srpski nacionalizam, sve u potpunom zaboravu promatranja slo�ene cjeline jugoslavenskog pitanja.

Max Gallo: "Velike humanitarne stvari" postaju takvima tek kad koincidiraju s interesom Sjedinjenih Dr�ava

Na istoj strani ovoga pari�kog dnevnika i tekst povjesni�ara Maxa Galloa, posve druga�ijih tonova. "Duboko sam skandaliziran NATO-ovim udarima, ali ne treba se zadr�ati na emotivnoj reakciji. Ovo je prvi put od 1945. da je napadnuta neka suverena zemlja. I taj napad je organizirala i odlu�ila jedna skupina sila u okviru NATO-a, dakle, pod vodstvom USA, koje su marginalizirale UN, funkcija kojih je upravo da sprije�avaju sukobe. Marginaliziranjem prava veta u Vije�u sigurnosti, Sjedinjene se Dr�ave pona�aju kao hipersila koja se ne obazire na me�unarodno pravo.

Kosovari imaju pravo na svoju autonomiju, ako ne i na svoju nezavisnost. Milo�evi�ev se re�im u najmanju ruku odre�uje kao autoritaran. Ali strategija Sjedinjenih Dr�ava u ovoj regiji se oslanja na Tursku, na naftne monarhije i Izrael, sve to da bi se osigurala kontrola nad izvorima energije i oko Rusije stvorio svojevrsni sanitarni kordon (uz podr�ku muslimanskih stanovni�tava).

Izbor: Milan Milo�evi�, naslovi i me�unaslovi redakcijski

Frano Cetini�