|
Majami
Kandidati
Guverner
Teksasa Džordž Buš i potpredsednik SAD Al Gor kandidati su za predstojeću
predsedničku trku u SAD. Ne gubeći vreme, počeli su sa bespoštednim međusobnim
optužbama, koje su sastavni deo svake predizborne kampanje u Americi.
Obojica optužuju jedan drugog da su u privatne svrhe koristili fondove za
kampanju. Prilikom posete jednoj srednjoj školi u Kaliforniji, Buš je za
svog protivnika rekao: "Taj tip je u stanju da izjavi bilo šta, samo
da bi pobedio. Vražji je izazov, imati protiv sebe takvog kandidata, ali
se nadam da će Amerikanci prozreti njegovu slatkorečivost."
Na drugoj strani kontinenta, Gor je posetio klinički centar u Majamiju,
obećavajući zdravstvene reforme, neuralgično unutrašnje-političko
pitanje u SAD. Tom prilikom optužio je svog protivkandidata da nimalo ne
haje za problem zdravstvene politike, i da će pokušati da smanji obim
zdravstvenog osiguranja. Buš je na to odgovorio da Gor daje prazna obećanja.
Ulje na vatru dodao je Pet Bjukenen, koji je za Buša rekao da "ne
poseduje mudrost i znanje dostojne jednog predsednika". A Goru je
poručio da "nije govorio istinu kada je tvrdio da je učestvovao u
prikupljanju sredstava za izgradnju budističkog hrama 1996". Ispred
škole u Nju Orleansu, koju je posetio Buš, jedan srednjoškolac upitao
je kandidata zašto izbegava odgovore na pitanja da li je ikada konzumirao
drogu. Buš je na to odgovorio da su novinari već dovoljno prekopavali po
njegovoj reputaciji i dodao: "Možete reći šta vam se sviđa, ali
ne može niko da tvrdi da nisam povratio dostojanstvo i čast najznačajnijoj
funkciji u Teksasu." Gor takođe optužuje Buša za mahinacije sa
sredstvima predviđenim za kampanju. U intervjuu agenciji AP, Gor je
izjavio da će Bušov plan da u roku od pet godina smanji poreze u iznosu
od skoro 500 milijardi dolara teško ugroziti zdravstvenu i socijalnu zaštitu
najugroženijih. Inače, Džordž W. Buš, sin bivšeg predsednika Buša,
rođen je 1946. u Nju Hejvenu, država Konektikat. Ima suprugu Loru, i
bliznakinje Barbaru i Dženu. Do sada je skupio više para za predsedničku
kampanju nego bilo koji kandidat pre njega. Ukoliko pobedi, biće drugi
sin predsednika koji će postati šef SAD. Prvi predsednički sin, koji je
i sam postao predsednik, bio je Džon Adams, dvadesetih godina prošlog
veka. Demokratski kandidat Gor rođen je 1948. u Vašingtonu. Njegova
supruga zove se Meri Elizabet. Radio je kao vojni novnar tokom rata u
Vijetnamu. U trci da postane predsednički kandidat 1988. osvojio je preko
tri miliona glasova.
|
|
Vatikan
Pokajanje
Papa
Jovan Pavle II pokajao se u crkvi Sv. Petra za sve grehove koje je katolička
crkva počinila tokom dva milenijuma svoga postojanja. Papa (79), slabog
zdravlja i pomalo drhteći od Parkinsonove bolesti, za misu je obukao
ljubičastu odoru, jer je ljubičasta boja simbol pokajanja. U njegovoj
pratnji bili su pet kardinala i dva biskupa. Nabrajajući grehe koje je
katolička crkva počinila od svog nastanka, papa je ipak insistirao na
jasnoj distinkciji. Nije govorio o gresima katoličke crkve kao takve, već
o gresima osoba koje su tu crkvu sačinjavale. Svetost i bezgrešnost
crkve mističnog tela Isusovog ostale su neokaljane. Koje god grehe počinili
katolici, samo katoličanstvo ostalo je neukaljano. Rečju, grehovi
katolika predstavljaju odstupanje od vere i crkve, bila je papina poruka.
Kada je pominjao grehe, papa je najpre mislio na krstaške pohode,
Inkviziciju i pasivnost pred užasima Holokausta. Papa inače namerava da
krajem marta poseti Izrael i tamošnji memorijalni centar Jad Vašem.
Misa je bila
zasnovana na poslanici "Sećanja i pomirenje: Crkva i greške prošlosti".
Misa je trebalo da bude kolektivna mea culpa katoličanstva. Ali, dok
jedni odobravaju Papin gest, pitajući se čak da li vrhovni poglavar
katoličke crkve nije otišao predaleko u priznavanju grehova počinjenih
u ime crkve, mnogi smatraju da dubina lista grehova nije dovoljno dugačka.
U prvom redu, kritičari dokumenta "Sećanja i pomirenje" mogu
se naći u institucijama koje se bore protiv zaborava zločina počinjenih
tokom nacističkih progona.
|
|
Rabat
Žene
Stotine hiljada ljudi okupilo se početkom nedelje na ulicama
marokanskih gradova protestujući protiv vladinog plana da se Marokankama
garantuju veća prava. U Rabatu, glavnom gradu, na ulice je izašlo više
od 300.000 žena i pristalica ljudskih prava, protestujući protiv
reakcionarnih snaga. U demonstracijama je učestvovalo više ministara
marokanske vlade, i demonstracije su se završile koncertom. Zvaničnici
tvrde da se u Kazablanci okupilo više od 200.000 osoba koje su
protestovale protiv vladinog plana. Nezavisne procene pominju da je broj
antivladinih demonstranata bio duplo veći. Plan bi ženama garantovao veća
prava na obrazovanje i zaštitu nakon razvoda. Antivladini demonstranti
uzvikivali su parole: "Branićemo islam dušom i telom." U
suprotnom pravcu kretala se kolona pristalica ženskih prava uzvikujući:
"Muškarci i žene su jednaki pred bogom." Demonstrante u
Kazablanki predvodio je Abdesalam Jasin, osnivač Pokreta za pravdu i
milosrđe, a koji je u Rabatu proveo više od decenije u kućnom pritvoru.
Njegov pokret dobio je na snazi nakon što je kralj Mohamed VI zamenio
svog oca kralja Hasana II. Novi monarh odmah je preduzeo mere za zaštitu
ljudskih prava. Vladin plan oštro je podelio Marokance. Između ostalog,
njime je predviđeno da muž mora da dâ razvod ženi kroz sudski
postupak, kojim će se regulisati i imovina. Do sada su bivše supruge
bile ostavljene bez ikakve ekonomske zaštite, samo ako zakoniti muž poželi
da ih se reši. Programom je takođe predviđeno da se poboljša pismenost
među ženama u ruralnim predelima Maroka, gde se veruje da je čak 60
odsto Marokanki nepismeno.
|