Meridijani

Vreme broj 480, 18. mart 2000.

Majami

Kandidati

Guverner Teksasa Džordž Buš i potpredsednik SAD Al Gor kandidati su za predstojeću predsedničku trku u SAD. Ne gubeći vreme, počeli su sa bespoštednim međusobnim optužbama, koje su sastavni deo svake predizborne kampanje u Americi. Obojica optužuju jedan drugog da su u privatne svrhe koristili fondove za kampanju. Prilikom posete jednoj srednjoj školi u Kaliforniji, Buš je za svog protivnika rekao: "Taj tip je u stanju da izjavi bilo šta, samo da bi pobedio. Vražji je izazov, imati protiv sebe takvog kandidata, ali se nadam da će Amerikanci prozreti njegovu slatkorečivost."

Na drugoj strani kontinenta, Gor je posetio klinički centar u Majamiju, obećavajući zdravstvene reforme, neuralgično unutrašnje-političko pitanje u SAD. Tom prilikom optužio je svog protivkandidata da nimalo ne haje za problem zdravstvene politike, i da će pokušati da smanji obim zdravstvenog osiguranja. Buš je na to odgovorio da Gor daje prazna obećanja. Ulje na vatru dodao je Pet Bjukenen, koji je za Buša rekao da "ne poseduje mudrost i znanje dostojne jednog predsednika". A Goru je poručio da "nije govorio istinu kada je tvrdio da je učestvovao u prikupljanju sredstava za izgradnju budističkog hrama 1996". Ispred škole u Nju Orleansu, koju je posetio Buš, jedan srednjoškolac upitao je kandidata zašto izbegava odgovore na pitanja da li je ikada konzumirao drogu. Buš je na to odgovorio da su novinari već dovoljno prekopavali po njegovoj reputaciji i dodao: "Možete reći šta vam se sviđa, ali ne može niko da tvrdi da nisam povratio dostojanstvo i čast najznačajnijoj funkciji u Teksasu." Gor takođe optužuje Buša za mahinacije sa sredstvima predviđenim za kampanju. U intervjuu agenciji AP, Gor je izjavio da će Bušov plan da u roku od pet godina smanji poreze u iznosu od skoro 500 milijardi dolara teško ugroziti zdravstvenu i socijalnu zaštitu najugroženijih. Inače, Džordž W. Buš, sin bivšeg predsednika Buša, rođen je 1946. u Nju Hejvenu, država Konektikat. Ima suprugu Loru, i bliznakinje Barbaru i Dženu. Do sada je skupio više para za predsedničku kampanju nego bilo koji kandidat pre njega. Ukoliko pobedi, biće drugi sin predsednika koji će postati šef SAD. Prvi predsednički sin, koji je i sam postao predsednik, bio je Džon Adams, dvadesetih godina prošlog veka. Demokratski kandidat Gor rođen je 1948. u Vašingtonu. Njegova supruga zove se Meri Elizabet. Radio je kao vojni novnar tokom rata u Vijetnamu. U trci da postane predsednički kandidat 1988. osvojio je preko tri miliona glasova.

Vatikan

Pokajanje

Papa Jovan Pavle II pokajao se u crkvi Sv. Petra za sve grehove koje je katolička crkva počinila tokom dva milenijuma svoga postojanja. Papa (79), slabog zdravlja i pomalo drhteći od Parkinsonove bolesti, za misu je obukao ljubičastu odoru, jer je ljubičasta boja simbol pokajanja. U njegovoj pratnji bili su pet kardinala i dva biskupa. Nabrajajući grehe koje je katolička crkva počinila od svog nastanka, papa je ipak insistirao na jasnoj distinkciji. Nije govorio o gresima katoličke crkve kao takve, već o gresima osoba koje su tu crkvu sačinjavale. Svetost i bezgrešnost crkve mističnog tela Isusovog ostale su neokaljane. Koje god grehe počinili katolici, samo katoličanstvo ostalo je neukaljano. Rečju, grehovi katolika predstavljaju odstupanje od vere i crkve, bila je papina poruka. Kada je pominjao grehe, papa je najpre mislio na krstaške pohode, Inkviziciju i pasivnost pred užasima Holokausta. Papa inače namerava da krajem marta poseti Izrael i tamošnji memorijalni centar Jad Vašem.

Misa je bila zasnovana na poslanici "Sećanja i pomirenje: Crkva i greške prošlosti". Misa je trebalo da bude kolektivna mea culpa katoličanstva. Ali, dok jedni odobravaju Papin gest, pitajući se čak da li vrhovni poglavar katoličke crkve nije otišao predaleko u priznavanju grehova počinjenih u ime crkve, mnogi smatraju da dubina lista grehova nije dovoljno dugačka. U prvom redu, kritičari dokumenta "Sećanja i pomirenje" mogu se naći u institucijama koje se bore protiv zaborava zločina počinjenih tokom nacističkih progona.

Rabat

Žene

Stotine hiljada ljudi okupilo se početkom nedelje na ulicama marokanskih gradova protestujući protiv vladinog plana da se Marokankama garantuju veća prava. U Rabatu, glavnom gradu, na ulice je izašlo više od 300.000 žena i pristalica ljudskih prava, protestujući protiv reakcionarnih snaga. U demonstracijama je učestvovalo više ministara marokanske vlade, i demonstracije su se završile koncertom. Zvaničnici tvrde da se u Kazablanci okupilo više od 200.000 osoba koje su protestovale protiv vladinog plana. Nezavisne procene pominju da je broj antivladinih demonstranata bio duplo veći. Plan bi ženama garantovao veća prava na obrazovanje i zaštitu nakon razvoda. Antivladini demonstranti uzvikivali su parole: "Branićemo islam dušom i telom." U suprotnom pravcu kretala se kolona pristalica ženskih prava uzvikujući: "Muškarci i žene su jednaki pred bogom." Demonstrante u Kazablanki predvodio je Abdesalam Jasin, osnivač Pokreta za pravdu i milosrđe, a koji je u Rabatu proveo više od decenije u kućnom pritvoru. Njegov pokret dobio je na snazi nakon što je kralj Mohamed VI zamenio svog oca kralja Hasana II. Novi monarh odmah je preduzeo mere za zaštitu ljudskih prava. Vladin plan oštro je podelio Marokance. Između ostalog, njime je predviđeno da muž mora da dâ razvod ženi kroz sudski postupak, kojim će se regulisati i imovina. Do sada su bivše supruge bile ostavljene bez ikakve ekonomske zaštite, samo ako zakoniti muž poželi da ih se reši. Programom je takođe predviđeno da se poboljša pismenost među ženama u ruralnim predelima Maroka, gde se veruje da je čak 60 odsto Marokanki nepismeno. 

prethodni sadržaj naredni

vrh