Federacija BiH
Ambijent za promene
Iako nadle�nosti op�tina u BiH nisu velike zna�aj ovih izbora je veliki
Najve�i uspjeh na lokalnim
izborima u Federaciji BiH postigla je Socijaldemokratska partija (SDP).
Iako do utorka organizator izbora, misija OEBS-a, nije iza�la sa zvani�nim
podacima, izborni �tab SDP-a saop�tio je da je na osnovu prebrojane ve�ine
glasova u zemlji, ova stranka dobila natpolovi�nu ve�inu u Tuzli, �ivinicama,
Lukavcu i Srebreniku, te sarajevskim op�tinama Centar, Novi grad, Novo
Sarajevo i Stari grad, dok je pojedina�no SDP najja�a stranka u Zenici,
Gora�du, Gra�anici, Maglaju, Brezi... Tako�e, i u ostalim op�tinama
SDP je osvojio procentualno ve�i broj glasova u odnosu na pro�le lokalne
izbore prije dvije godine. U pore�enju sa tim izborima, kada je SDP
pobjedio samo u Tuzli, uspjeh se mo�e smatrati potpunim.
Zanimljivo je da je do�lo i do ja�anja Stranke za BiH Harisa Silajd�i�a, koja je u ve�ini op�tina ovaj put nastupila samostalno. Ova stranka je osvojila vi�e glasova od svog doju�era�njeg koalicionog partnera SDA u Tuzli, kao i sarajevskoj op�tini Stari grad, gdje se mislilo da SDA ima sna�no upori�te. Porast popularnosti ove stranke bilje�i se i u nekim malim mjestima gdje je SDA do sada imala primat.
Zanimljivo je da je dosad vladaju�i DA dobre rezulatete ostvario samo u onim mjestima gdje postoje jake nacionalne napetosti izme�u Bo�njaka i Hrvata, kao �to su Mostar, Bugojno, Travnik�
PORAZ U GRADOVIMA: Prakti�no, SDA je izgubio sve ve�e urbane sredine. To je potvrdio i njen potpredsjednik Sulejman Tihi�, koji je novinarima rekao da se rezultati njegove partije kre�u �ispod o�ekivanja do zadovoljavaju�eg�. �Razo�arani smo Sarajevom, Tuzlom i Gora�dem�, rekao je Tihi� i dodao da �e stranka naknadno analizirati rezultate neuspjeha, kojem je, kako je rekao, posebno doprinijela me�unarodna zajednica pristrasnim odnosom prema opoziciji. S druge strane, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd�ija samo je potvrdio svoj raniji optimizam rekav�i da se kona�no �BiH digla na noge�. Naglasio je da �e njegova partija uskoro imati dvadeset gradona�elnika, �to je ocijenio kao politi�ki veoma zna�ajno. �Tamo gdje bude na�a vlast dozvoli�emo bez uslovljavanja povratak izbjeglica, obra�una�emo se sa korupcijom i nastoja�emo da ostvarimo ekonomski preporod�, rekao je Lagumd�ija.
Na teritorijama sa hrvatskom ve�inom Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) prakti�no i nije imala pravog konkurenta, jer se HDZ u BiH nametnuo kao svenarodni pokret �iji je glavni cilj da �sa�uva Hrvate od majorizacije Bo�njaka�. Nakon sloma Tu�manove Hrvatske, bh Hrvati su se osjetili napu�tenim, ali i prepla�enim, te su masovnim glasanjem za HDZ nastojali da sa�uvaju politi�ko jedinstvo.
Iako nadle�nosti op�tina u BiH nisu velike, i ti�u se uglavnom �isto lokalnih odnosa i komunalnih problema, zna�aj ovih izbora je veliki. Prakti�no, oni su odraz sada�njeg politi�kog stanja u zemlji i indikator narodnog raspolo�enja pred op�te izbore u oktobru za koje me�unarodna zajednica neskriveno o�ekuje da �e napraviti kona�nu promjenu nacionalnih vlasti u BiH i otvoriti put istinskoj demokratizaciji. No, da bi do toga do�lo, procjenjuje se da je potrebno prvo �prokr�iti put� u brojnim gradi�ima u BiH gdje sada�nje vlasti pod prismotrom dr�e sva zbivanja u op�tinama. Najve�i pritisak na medije i druge institucije na lokalnoj razini vr�e, daleko od ombudsmana i me�unarodnih institucija, osioni gradona�elnici i drugi politi�ki mo�nici. Time je sputano stvaranje demokratskog ambijenta neophodnog za korjenite promjene.
Me�utim, u Sarajevu se sada postavlja pitanje � ho�e li samo parcijalne promjene u BiH, i to unutar samo jednog naroda � bo�nja�kog, biti dovoljan inicijator za prosperitet zemlje i normalizaciju nacionalnih antagonizama? Iz pora�ene Stranke demokratske akcije ve� upozoravaju � Srbi su glasali za SDS, Hrvati za HDZ, a mi... Iako ovo pitanje SDP odbacuje i naziva ga gubitni�kim, evidentno je da su se nad ovom �injenicom zamislili mnogi Bo�njaci. Mada nisu objavljeni zvani�ni rezultati izbora, ve� se spekuli�e da bi na jesenskim op�tim izborima posustali SDA mogao vaskrsnuti, kao protute�a tvrdonacionalnim partijama u Hrvata i Srba.
UNUTRA�NJA PITANJA: Me�utim, ovakva razmi�ljanja treba uzeti sa velikom rezervom. Kada su u pitanju globalni politi�ki interesi bo�nja�kog naroda i sudbine BiH, razlike izme�u SDP-a i SDA-a gotovo da i nema. I jedna i druga partija smatraju da je prevashodni interes Bo�njaka unutar jedinstvene BiH. I jedna i druga stranka su na stanovi�tu da je na BiH izvr�ena agresija od strane bh Srba, kao i Srba i Crnogoraca iz Jugoslavije. I jedna i druga partija konstantno kritikuju Dejtonski sporazum i potajno se nadaju njegovoj reviziji. Najve�a razlika izme�u ove dvije partije jeste kako urediti odnose unutar samog bo�nja�kog korpusa. SDA je polazi�te imao u nacionalno-klerikalnom konceptu, koji je ba�tinio konzervativne obi�aje islama i u dru�tveni �ivot BiH uveo obi�aje i razmi�ljanja koji u prijeratnoj BiH nisu bili javni. S druge strane SDP insistira na punoj sekularizaciji dr�ave i uklapanju BiH (i Bo�njaka) u moderne evropske tokove. Zbog toga ova partija ima simpatije znatnog broja Srba koji su ostali �ivjeti u Federaciji BiH, �to joj djelimi�no daje karakteristiku multietni�ke partije. No, lideri SDS-a i HDZ-a ve� su stavili do znanja da SDP smatraju prvenstveno bo�nja�kom strankom, te da ne�e priznavati njegovo legitimisanje kao svebosanske stranke. Lagumd�ija je na ovo lakonski odgovorio da ga mi�ljenje ove dvije stranke previ�e ne interesuje, te da je njegov partner Evropa.
Radenko Udovi�i�
