| Politika |
Vreme broj 494, 24. jun 2000. |
|
Rat dugih pu�aka �iri kontekst poku�aja ubistva Vuka Dra�kovi�a u
Budvi lako bi mogao biti klju� za rasvetljavanje ove mra�ne afere
"A ti pripazi �to laje� tamo, jer � duga�ka je pu�ka Petrovi�a", tako je glasilo upozorenje crnogorskim studentima po�etkom ovoga veka kada su i�li u Beograd na �kole. Vuk Dra�kovi� ovih dana tvrdi kako "duga�ka pu�ka Milo�evi�a" umalo da ga rastavi sa �ivotom usred Budve. Ta budala�tina od atentata, me�utim, preti da postane prekretnica ne samo u odnosima Beograda i Podgorice, nego i � mnogo vi�e � u politi�kom �ivotu Srbije. Ta drama, dostojna Krle�inog "Banketa u Blitvi", gde se po politi�kim emigrantima puca kao po ze�evima (u pozori�tu, od svih mesta), de�ava se u ne�emu �to je i dalje, ka�u, ista dr�ava. Modus operandi bio je jednostavan: iskoristiv�i okolnost da je Vuk Dra�kovi� otpustio pratioca koga mu je crnogorska policija dodelila i da je taj pratilac oti�ao, umesto da ostane pred ku�om (�to mu je bila du�nost), po�inilac se prikrao iza ku�e i sa dosta dobre pozicije ispalio na Dra�kovi�a osam metaka iz pi�tolja Bereta kalibra 7,65 mm s prigu�iva�em. Dra�kovi� ka�e da je sedeo i gledao televiziju u sobi, okrenut le�ima prozoru, kada ga je "ne�to opeklo po levom uhu"; bacio se, ka�e, na pod i �uo jo� nekoliko hitaca; jedan projektil (ili sekundarni fragment ne�ega u �ta je metak udario) ogrebao ga je po desnoj strani glave. Po�inilac je zatim pobegao, "uveren da me je ubio", ka�e Dra�kovi�. Vuk je imao sre�e: dva okrznu�a po glavi sa udaljenosti od �est-sedam metara ukazuju na spretnu ruku; �ivot su mu spasli milimetri. Izbor oru�ja �ini se �udan: pi�tolj 7,65 mm, �ak i "skorpion" M-84, automat istog kalibra sa prigu�iva�em jesu veoma dostupna oru�ja u ovim krajevima, ali je to i mnogo opasnija vrsta automata ve�eg kalibra, tako�e sa prigu�iva�em, "Heckler und Koch", na primer. Izgleda su gabariti oru�ja igrali ulogu: letnje je doba, a ve�i automat s prigu�iva�em te�ko bi stao pod ko�ulju. Odlu�ila je, kako se �ini, potreba za diskrecijom... Da je kori��eno neko ve�e i preciznije oru�je, Vuk Dra�kovi� bi bio mrtav. Policija je opkolila Budvu i postavila kontrole na sve puteve i grani�ne prelaze. Iste no�i i sutradan, u petak, slobode je li�en izvestan broj lica, da bi dvoje ostalo u pritvoru, a za ccetiri lica raspisana je poternica pod sumnjom da su izvr�ili krivi�no delo ubistva u poku�aju i za pomaganje. Oru�je je prona�eno i odgovara �aurama i projektilima sa lica mesta. Serijski broj je izbrussen, ali ima naccina da se rekonstruisse. Teorijski se po serijskom broju oru�ja mo�e rekonstruisati njegova "biografija" i do�i do dragocenih dokaza; problem je �to takvih pi�tolja ima mnogo. A prigu�iva� se dade ugraditi na ve�inu modela bez mnogo te�ko�a. Ono �to u ovom atentatu odudara od prethodno poznatih matrica nije toliko "rukopis", na�in izvr�enja, koliko �injenica da su pohvatani osumnji�eni po�inioci. Mo�da je crnogorska policija imala sre�e bacaju�i gustu mre�u; a mo�da je �ekala i � do�ekala. Naime, poznato je da jo� od januara 1998, posle nereda u Podgorici oko predsedni�kih izbora, crnogorska policija ima pod diskretnom operativnom obradom izvestan broj lica koje sumnji�i da su agenti inflitrirani iz Srbije, ali i iz Republike Srpske, sa zadatkom izazivanja nereda i subverzije, obave�tajnog rada prema strukturama crnogorske vlasti itd. U kontekstu sve ve�e zategnutosti izme�u crnogorskih vlasti, s jedne, i Vojske Jugoslavije i srbijanskih vlasti, s druge strane, te infiltracije i uop�te politi�ki razvoj u Crnoj Gori donekle po�inje da li�i na 1991. u Hrvatskoj: potpirivanje separatizma na severu Crne Gore, osnivanje zanimljivih vojnih jedinica od jo� zanimljivijih likova, nagli rast rezervnog sastava crnogorske policije, sve intenzivnije me�usobno �pijuniranje i � naravno � propagandni rat bez skrupula i stida. Taj hladni rat Beograda i Podgorice, u kome su ulozi jasni a pozicije skoro sasvim nepomirljive, do sada � na osnovu nekog pre�utnog sporazuma � nije bio nasilan. Ubistvo Gorana �ugi�a pre dve nedelje, me�utim, protuma�eno je sa crnogorske strane kao eskalacija i "izvoz dr�avnog terora u Crnu Goru". �ugi� je ubijen u klasi�noj beogradskoj sa�eku�i, "skorpionom" sa prigu�iva�em; po�inilac je ostao nepoznat � do sada... Goran �ugi� bio je ven�ani kum i savetnik za nacionalnu bezbednost Mila �ukanovi�a, ali i veoma sposoban policijski operativac. Atentat na njega protuma�en je u Crnoj Gori kao direktna poruka da je �avo odneo �alu i kao ilustracija koliko je "duga�ka pu�ka Milo�evi�a". Operativna obrada ve� poznatih "bezbednosno interesantnih" lica bila je tada poja�ana; postoje indicije da su podaci prikupljeni tokom te vi�egodi�nje operativne akcije odigrali ulogu u hvatanju osumnji�enih za atentat na Vuka Dra�kovi�a. U kom pravcu vode tragovi � jo� nije poznato, kao �to nije poznata ni uloga svih tih lica u celoj pri�i; o�ekuje se da �e situacija biti jasnija kad crnogorska policija saop�ti imena osumnji�enih i podnese dokaze istra�nom sudiji u Budvi. Kriminalisti�ke �injenice, u ovom, kao i u mnogim prethodnim slu�ajevima lako bi mogle da odstupe pred politi�ko-psiholo�kim i emotivnim silama koje godinama dominiraju srbijanskom politikom. Vuk Dra�kovi� ve� je jasno stavio do znanja da za tragediju na Ibarskoj magistrali i za budvanski atentat odgovornom smatra srbijansku dr�avnu bezbednost; ako bude suo�en sa uverljivim kriminalisti�kim nalazima, mo�da revidira to svoje mi�ljenje, ali se do sada Slu�ba nije potrudila oko toga, pre svega u slu�aju kamiona s peskom. Suvi�e je ubistava i poku�aja ubistava ostalo nerazre�eno da bi se prezumpcija nevinosti vlasti u njima dalje po�tovala. Zato je budvanski atentat va�an za budu�nost. Mogu�e su i druga�ije varijacije u politi�koj upotrebi ovog atentata, ali sada sve zavisi od istrage i njenih rezultata koji kasne vi�e nego �to je to politi�ki dobro. Iznena�enjima nikad kraja... Milo� Vasi� |
| prethodni sadr�aj naredni |