| Mozaik |
Vreme broj 494, 24. jun 2000. |
|
Bestseler Potera za Harijem Poterom Oko pri�a
o njegovim avanturama otimaju se roditelji i deca, izdava�i �irom sveta
i holivudski studiji. �etvrti deo sage o ovom neobi�nom de�aku pojavi�e
se 8. jula, pra�en publicitetom kakav se ne pamti kada su u pitanju
knjige za decu
Darslijevi obavezu da se
staraju o Hariju do�ivljavaju kao bo�iju kaznu, i na svaki na�in se
trude da njegovo prisustvo prikriju, tako da siroti Hari �ivi u sanduku
za cipele ispod stepenica odakle izlazi tek da ode u �kolu, nema
prijatelje, i svojim starateljima je predmet stalnog maltretiranja.
Darslijevi nemaju lepu re� za Harijeve roditelje, koje u njegovom
prisustvu nazivaju �udacima, a sli�no misle i o Hariju. Ne bez razloga. Hari Poter je, zapravo, �arobnjak!
I to ne bilo kakav, ve� prava legenda u svetu magije koji postoji
paralelno sa na�im svetom. Problem je u tome �to on to ne zna, a sazna�e
(na u�as tetke i te�e) tek na svoj jedanaesti ro�endan... REKORD
I AUTOR: Ovo je
kratak uvod u knji�evni serijal o avanturama neobi�nog de�aka Harija
Potera, koji poslednje tri godine drma liste bestselera. Do sada su, od
predvi�enih sedam, objavljene tri knjige, a svakog leta pojavljuje se
nova. Prva, Hari Poter i Mudra�ev
kamen (Harry Potter and the
Philosopher's stone u Americi objavljeno kao Harry Potter and the Sorecerer's stone), pojavila se u Britaniji u
junu 1997, a usledile su Hari Poter
i Komora tajni (Harry Potter and
the Chamber of Secrets) godinu dana kasnije, i Hari Poter i zato�enik iz Azkabana (Harry Potter and the Prisoner of Azkaban) u junu 1999. U Americi su
knjige objavljivane s nekoliko meseci zaka�njenja, u septembru (prva i
druga knjiga iza�le su istovremeno u septembru 1998), sve do �etvrtog
nastavka koji treba da se pojavi 8. jula ove godine, istovremeno na obe
strane okeana, izazivaju�i pri tom interesovanje kao retko koja knjiga u
istoriji, o de�joj literaturi da i ne govorimo.
Tvorac Harija Potera je D�oan
K. Rouling (Joanne K. Rowling), 36-godi�nja Engleskinja, profesorka
engleskog i francuskog jezika. Zapravo, ona smatra da je njen �ivotni
poziv pisanje, a da se drugim stvarima bavila samo dok nije sebi omogu�ila
da �ivi od pisanja. To se, sre�om po nju, dogodilo ve� sa njenom prvom
knjigom o de�aku-�arobnjaku, za koju je ideju dobila 1990. godine u
vozu. U to vreme poku�avala je da napi�e knjigu za odrasle, ali joj nije
i�lo. Potom ju je potpuno obuzela ideja o Hariju Poteru, ali je bilo
potrebno celih pet godina da zavr�i prvu knjigu. U me�uvremenu je
napustila posao sekretarice, koji je smatrala pogre�nom profesijom za
dezorganizovanu osobu koja na sastancima smi�lja sme�na imena za svoje
likove umesto da hvata bele�ke, i zaputila se u Portugaliju gde je
nekoliko godina predavala engleski jezik. Tamo je nakratko bila udata za
lokalnog novinara sa kojim ima �erku D�esi (7). Ubrzo se razvela,
napustila Portugaliju i oti�la sa tek ro�enom �erkom u Edinburg, gde je
tako�e predavala u �koli, i u slobodno vreme pisala. Bila je na ivici
siroma�tva i, po sopstvenom priznanju, imala obi�aj da ode u neki
lokalni kafe gde je bilo toplije nego u iznajmljenom stanu i pi�e piju�i
�oljicu kafe nekoliko sati, dok je njena �erka spavala u kolicima pored
stola. Prema ovom delu svoje biografije nije nimalo sentimentalna, �ak ni
sada kada je veoma uspe�na, i ka�e da bi volela da se to de�avalo nekom
drugom. Gnu�a se komentara konzervativnih politi�ara kada je isti�u za
primer samohranim majkama koje, po njima, nemaju dovoljno inicijative u �ivotu. Roulingova je kao dete
bila pasionirani �italac. Sa devet godina pro�itala je sve od Jana
Fleminga, a omiljeni pisac joj je D�ejn Ostin. Upravo negde izme�u ovih
autora sme�ten je i njen trenutni rad, romanti�ni triler za decu,
savremen i istovremeno nostalgi�an, gde se moderno prepli�e sa arhai�nim.
Ipak, ono �to knjige o Hariju Poteru izdvaja iz mora sli�ne literature
za decu jeste duhovitost Roulingove, kao i radnja ubita�nog tempa, �to
ne dopu�ta �itaocu da knjigu ispusti iz ruke dok ne udari u zadnju
koricu, sve pitaju�i se �ta je dalje bilo.
Obrev�i se tamo, Hari
saznaje istinu o sebi. On je ro�en u vreme kada se u svetu magi�nih
vodila bitka izme�u Dobrih i Zlih, svetla i tame. Zle je predvodio
Voldemort, crni mag, koga se svi toliko pla�e da mu ni ime ne izgovaraju,
nazivaju�i ga Zna-se-ko ili Ime-mu-se-ne-spominje. U nekoj (ne)prilici
Voldemort napada Harijevu ku�u, ubija mu roditelje, a kada se ustremio na
Harija doga�a se �udo. Njegove �ini odbijaju se od jednogodi�nje bebe
Harija i uni�tavaju samog Voldemorta (ostavljaju�i Hariju onaj beleg na
�elu). Ostav�i bez vo�e, Zli kapituliraju, a Dobri Harija sklanjaju kod
rodbine misle�i da je tamo na sigurnom. To �to je Voldemort uni�ten
ne zna�i i da je mrtav, tako da Zli, sada u ilegali, nastoje da ga
povrate. Za to im je potreban Mudra�ev kamen, do koga mogu do�i preko
Harija, najbolje mrtvog. �to �e re�i da Hari u svojoj prvoj godinu
elitne �kole za �arobnjake, pored otkrivanja �itavog jednog sveta i �kolskog
programa ambicioznijeg od na�eg, treba da se bori za �ivot i spasava
svet! U tome mu poma�u njegov novi drug Ron i drugarica Hermion, naravno
Hagrid, i upravnik �kole Albus Dambldor, �uveni �arobnjak Merlinovog
reda. Sam Hogvarts ima tradiciju
od 1000 godina, internatskog je tipa, podeljen na �etiri ku�e,
Grifindor, Slajterin, Haflpaf i Roenklou, a �kolovanje traje sedam
godina, �to obja�njava za�to serijal ima sedam delova. Svaka knjiga,
naime, opisuje jednu Harijevu �kolsku godinu i avanturu dostojnu hoda po
�ici iznad Nijagarinih vodopada, po vetrovitom vremenu. Hari, Ron i Hermion
dopadaju me�u Grifindore, a ubrzo se otkriva da je Hari nevi�en talenat
za kuidi�, ne�to poput fudbala za magi�ne, s tom razlikom �to dva tima
od po sedam igra�a igraju na �est golova lete�i na metlama. Igra se sa
�etiri lopte od kojih dve slu�e da ometaju igra�e i eventualno ih obore
na zemlju, a sa preostale dve se poentira. Pravila su komplikovana, ali ih
mogu nau�iti �ak i �ene, budu�i da nema ofsajda. U svetu magi�nih
nema rasizma i podele na polove, tako da su timovi me�oviti. No zato ima socijalnih
razlika, �to je drugi nivo sukobljavanja me�u njima. Harijev drug Ron
poti�e iz mnogo�lane porodice u kojoj samo otac radi, neka vrsta �inovni�kog
proletarijata magi�nih, i predmet je podsmeha Drako Malfoja, podmuklog de�aka
iz dobrostoje�e, reklo bi se aristokratske ku�e, koja naginje mra�nim
silama. Izme�u ambicioznog Draka i pravdoljubivog Harija stvara se
rivalitet na granici sa neprijateljstvom, svake godine sve o�triji. MOZAK,
INTERNET I HOLIVUD: Iako
superiorni, magi�ni dele svet sa "maglzima", to jest nama, obi�nim
ljudima, a nisu retki ni me�oviti brakovi. Magi�ni se mogu roditi i od
obi�nih roditelja, �to je slu�aj sa Hermion, �treberkom, mozgom ovog
malog trijumvirata. Sa maglzima dele Uskrs i Bo�i�, mada bez nekog
jasnog obja�njenja, s obzirom na to da magi�ni nisu religiozni. No,
postoji �itavo ministarstvo zadu�eno da spre�i probijanje magije u
spoljni svet i uznemiravanje maglza pojavama koje oni ne mogu da razumeju.
Magi�ni su krajnje disciplinovani te se u kontaktu sa maglzima klone �arolija,
�to �e Hariju koji provodi ferije kod Darslijevih naro�ito te�ko
pasti. Svaka od knjiga
predstavlja celinu za sebe, zapleti su manje-vi�e nezavisni i postavljena
misterija se razre�ava obavezno na poslednjim stranama. Nije neophodno da
ih �itate po redu izla�enja, mada je po�eljno. Roulandova je o�igledno
skicirala �itav serijal pre nego �to je krenula da pi�e prvu knjigu,
tako da �e pa�ljivi �italac, a posebno onaj koji voli da i��itava
ponovo, otkriti da mnogi uzgred pomenuti likovi, stvorovi i stvari,
iznenada dobijaju na va�nosti kako radnja te�e, �to bi se reklo, mozaik
se polako sla�e. Ovakav postupak ne ostavlja prostora za naknadno
ispravljanje eventualnih propusta u ranijim nastavcima, budu�i da su oni,
takvi kakvi su, ve� za�iveli kod �italaca. Iako magi�ni ne koriste
kompjutere, (po sopstvenom priznanju Roulingova se s njima ne snalazi ba�
najbolje), njihovi maglz-obo�avaoci razvili su �itav kult Harija Potera
na internetu, gde razmenjuju mi�ljenja, debatuju o mogu�im zapletima i
daju predloge. Pomama nije promakla trgovcima koji, pored ve� uobi�ajenih
majica i lutaka, prodaju i samolepljive munje za �elo, metle, �arobne �tapi�e,
a u pripremi je i posebna poslastica Magi�nih bombone svih aroma, kesica
u kojoj mo�ete nai�i na ukuse poput �okolade, marcipana ili kokosa, ali
i povra�ke, pokvarenog mleka ili bubuljice, zna�i ba� SVIH aroma. Gde su pare, tu je,
naravno, i Holivud. Film po prvoj knjizi pojavi�e se u novembru 2001, u
produkciji Bra�e Vorner. Stiven Spilberg se povukao u poslednjem
trenutku, a Vorneri su za re�isera izabrali Krisa Kolumbusa (Sam u ku�i, prvi i drugi deo, Ma�eha
i dr.). U toku je audicija za de�aka koji �e glumiti Harija (obavezno
Englez!), i biranje ostalih glumaca. Vorneri su ve� najavili da u filmu
ne�e biti velikih (i skupih) zvezda, a izda�an bud�et tro�i�e se na
specijalne efekte kojih, ka�u, ne sme da fali. Dok film ne stigne,
radoznalost �e izazivati knjige. U subotu 8. jula, Amerika i Britanija, a
verovatno i dobar deo preostalog sveta, bi�e potpuno u znaku Harija
Potera. Na Kings kros stanici u Londonu po prvi put �e i maglzi mo�i da
vide peron devet i tri �etvrtine, odakle �e na taj dan najstariji voz u
Engleskoj krenuti na �etvorodnevno promotivno putovanje. Izdava� obe�ava
jo� mnogo iznena�enja (verovatno neka kola koja lete, grifone, zmajeve
ili neka jo� uvrnutija mitska bi�a). Prvi Hari Poter ve�
postoji u hrvatskom prevodu, a vlada interesovanje i za objavljivanje na
srpskom. Trenutno su lokalne prilike takve da su magi�ni na�eg porekla
uzeli u�e��a u obnovi zemlje, �ime se mogu objasniti �udesni
rezultati koje u poslednje vreme ostvarujemo. Sve to, naravno, pod
mudrim vo�stvom Zna-se-koga. Zoran
Stanojevi� |