Mozaik

Vreme broj 494, 24. jun 2000.

Bestseler

Potera za Harijem Poterom

Oko pri�a o njegovim avanturama otimaju se roditelji i deca, izdava�i �irom sveta i holivudski studiji. �etvrti deo sage o ovom neobi�nom de�aku pojavi�e se 8. jula, pra�en publicitetom kakav se ne pamti kada su u pitanju knjige za decu

Tek �to je napunio godinu dana, Hari Poter je postao siro�e. Roditelji su mu stradali pod neobi�nim okolnostima, a njemu je kasnije re�eno da su poginuli u saobra�ajnoj nesre�i iz koje se on jedini izvukao nepovre�en, ako izuzmemo o�iljak na �elu u obliku munje, koji �e ga obele�iti do kraja �ivota. Tako mali, dospeo je u porodicu svoje tetke Petunije Darsli, udate za Vernona Darslija, prodavca burgija na veliko, ina�e roditelje Harijevog brata od tetke i vr�njaka Dadlija, razma�enog klipana �ija je osnovna �ivotna preokupacija da jede, razbija skupe igra�ke i maltretira Harija.

Darslijevi obavezu da se staraju o Hariju do�ivljavaju kao bo�iju kaznu, i na svaki na�in se trude da njegovo prisustvo prikriju, tako da siroti Hari �ivi u sanduku za cipele ispod stepenica odakle izlazi tek da ode u �kolu, nema prijatelje, i svojim starateljima je predmet stalnog maltretiranja. Darslijevi nemaju lepu re� za Harijeve roditelje, koje u njegovom prisustvu nazivaju �udacima, a sli�no misle i o Hariju.

Ne bez razloga.

Hari Poter je, zapravo, �arobnjak! I to ne bilo kakav, ve� prava legenda u svetu magije koji postoji paralelno sa na�im svetom. Problem je u tome �to on to ne zna, a sazna�e (na u�as tetke i te�e) tek na svoj jedanaesti ro�endan...

REKORD I AUTOR: Ovo je kratak uvod u knji�evni serijal o avanturama neobi�nog de�aka Harija Potera, koji poslednje tri godine drma liste bestselera. Do sada su, od predvi�enih sedam, objavljene tri knjige, a svakog leta pojavljuje se nova. Prva, Hari Poter i Mudra�ev kamen (Harry Potter and the Philosopher's stone u Americi objavljeno kao Harry Potter and the Sorecerer's stone), pojavila se u Britaniji u junu 1997, a usledile su Hari Poter i Komora tajni (Harry Potter and the Chamber of Secrets) godinu dana kasnije, i Hari Poter i zato�enik iz Azkabana (Harry Potter and the Prisoner of Azkaban) u junu 1999. U Americi su knjige objavljivane s nekoliko meseci zaka�njenja, u septembru (prva i druga knjiga iza�le su istovremeno u septembru 1998), sve do �etvrtog nastavka koji treba da se pojavi 8. jula ove godine, istovremeno na obe strane okeana, izazivaju�i pri tom interesovanje kao retko koja knjiga u istoriji, o de�joj literaturi da i ne govorimo.

A ima i za�to. Samo u Americi je za dve godine prodat 21 milion knjiga (plus sedam miliona u Britaniji) ovog serijala, ina�e prevedenog (dosad) na 28 jezika. Izdava� "Blumsberi" (za Ameriku "Artur Levin") stavio je �etvrti nastavak u pravu "komoru tajni", tako da se manje od tri nedelje do izlaska niti zna ime (Hari Poter i ...), niti si�e, a interesovanje se podgreva povremenim pu�tanjem poluzvani�nih tra�eva o tome kroz kakve �e avanture Hari prolaziti. Za to vreme ostali izdava�i tra�e da se za serijal naprave posebne bestseler liste, jer je na ve�ini od uobi�ajenih deset mesta zauzeo tri, a sme�ka mu se i �etvrto, najverovatnije vode�e, i to ve� na dan izlaska! Osmog septembra pro�le godine, kada se u Americi pojavio tre�i nastavak, za dan je prodato 50.000 primeraka, rekord koji �e ove godine sigurno biti nadma�en, i to bez ubrajanja knjiga koje su naru�ene preko interneta, a kojih je za �etvrti nastavak ve� preko sto hiljada.

Tvorac Harija Potera je D�oan K. Rouling (Joanne K. Rowling), 36-godi�nja Engleskinja, profesorka engleskog i francuskog jezika. Zapravo, ona smatra da je njen �ivotni poziv pisanje, a da se drugim stvarima bavila samo dok nije sebi omogu�ila da �ivi od pisanja. To se, sre�om po nju, dogodilo ve� sa njenom prvom knjigom o de�aku-�arobnjaku, za koju je ideju dobila 1990. godine u vozu. U to vreme poku�avala je da napi�e knjigu za odrasle, ali joj nije i�lo. Potom ju je potpuno obuzela ideja o Hariju Poteru, ali je bilo potrebno celih pet godina da zavr�i prvu knjigu. U me�uvremenu je napustila posao sekretarice, koji je smatrala pogre�nom profesijom za dezorganizovanu osobu koja na sastancima smi�lja sme�na imena za svoje likove umesto da hvata bele�ke, i zaputila se u Portugaliju gde je nekoliko godina predavala engleski jezik. Tamo je nakratko bila udata za lokalnog novinara sa kojim ima �erku D�esi (7). Ubrzo se razvela, napustila Portugaliju i oti�la sa tek ro�enom �erkom u Edinburg, gde je tako�e predavala u �koli, i u slobodno vreme pisala. Bila je na ivici siroma�tva i, po sopstvenom priznanju, imala obi�aj da ode u neki lokalni kafe gde je bilo toplije nego u iznajmljenom stanu i pi�e piju�i �oljicu kafe nekoliko sati, dok je njena �erka spavala u kolicima pored stola. Prema ovom delu svoje biografije nije nimalo sentimentalna, �ak ni sada kada je veoma uspe�na, i ka�e da bi volela da se to de�avalo nekom drugom. Gnu�a se komentara konzervativnih politi�ara kada je isti�u za primer samohranim majkama koje, po njima, nemaju dovoljno inicijative u �ivotu.

Roulingova je kao dete bila pasionirani �italac. Sa devet godina pro�itala je sve od Jana Fleminga, a omiljeni pisac joj je D�ejn Ostin. Upravo negde izme�u ovih autora sme�ten je i njen trenutni rad, romanti�ni triler za decu, savremen i istovremeno nostalgi�an, gde se moderno prepli�e sa arhai�nim. Ipak, ono �to knjige o Hariju Poteru izdvaja iz mora sli�ne literature za decu jeste duhovitost Roulingove, kao i radnja ubita�nog tempa, �to ne dopu�ta �itaocu da knjigu ispusti iz ruke dok ne udari u zadnju koricu, sve pitaju�i se �ta je dalje bilo.

HOD PO �ICI: Dakle, na svoj jedanaesti ro�endan, Hari, kome niko nikada nije pisao, dobija pismo u kome ga pozivaju da nastavi �kolovanje u Hogvartsu, presti�noj �koli za �aroliju i magiju. Darslijevi, naravno, poku�avaju to od njega da sakriju, �to izaziva pravu lavinu identi�nih pisama i, kona�no, pojavu Hagrida, �kolskog domara d�inovskog stasa, koji Harija gotovo otima od Darslijevih i odvodi u magi�ni svet. Taj svet nalik je ovom na�em obi�nom, ali je potpuno nevidljiv za nas, nenadarene ljude, koje ovde zovu "maglz". Po�inje na londonskom �ering krosu, gde se nalazi poseban ulaz u Dijagonal aveniju, �oping ulicu ba� kao i Oksford strit, samo prepunu radnji u kojima se prodaju za�arane stvari, recimo metle za letenje, �arobni �tapi�i i knjige koje grizu. U Hogvarts se sti�e vozom, sa stanice Kings kros, samo �to je potrebno na�i peron devet i tri �etvrtine, koji se nalazi izme�u devetog i desetog i vide ga samo magi�ni.

Obrev�i se tamo, Hari saznaje istinu o sebi. On je ro�en u vreme kada se u svetu magi�nih vodila bitka izme�u Dobrih i Zlih, svetla i tame. Zle je predvodio Voldemort, crni mag, koga se svi toliko pla�e da mu ni ime ne izgovaraju, nazivaju�i ga Zna-se-ko ili Ime-mu-se-ne-spominje. U nekoj (ne)prilici Voldemort napada Harijevu ku�u, ubija mu roditelje, a kada se ustremio na Harija doga�a se �udo. Njegove �ini odbijaju se od jednogodi�nje bebe Harija i uni�tavaju samog Voldemorta (ostavljaju�i Hariju onaj beleg na �elu). Ostav�i bez vo�e, Zli kapituliraju, a Dobri Harija sklanjaju kod rodbine misle�i da je tamo na sigurnom.

To �to je Voldemort uni�ten ne zna�i i da je mrtav, tako da Zli, sada u ilegali, nastoje da ga povrate. Za to im je potreban Mudra�ev kamen, do koga mogu do�i preko Harija, najbolje mrtvog. �to �e re�i da Hari u svojoj prvoj godinu elitne �kole za �arobnjake, pored otkrivanja �itavog jednog sveta i �kolskog programa ambicioznijeg od na�eg, treba da se bori za �ivot i spasava svet! U tome mu poma�u njegov novi drug Ron i drugarica Hermion, naravno Hagrid, i upravnik �kole Albus Dambldor, �uveni �arobnjak Merlinovog reda.

Sam Hogvarts ima tradiciju od 1000 godina, internatskog je tipa, podeljen na �etiri ku�e, Grifindor, Slajterin, Haflpaf i Roenklou, a �kolovanje traje sedam godina, �to obja�njava za�to serijal ima sedam delova. Svaka knjiga, naime, opisuje jednu Harijevu �kolsku godinu i avanturu dostojnu hoda po �ici iznad Nijagarinih vodopada, po vetrovitom vremenu.

Hari, Ron i Hermion dopadaju me�u Grifindore, a ubrzo se otkriva da je Hari nevi�en talenat za kuidi�, ne�to poput fudbala za magi�ne, s tom razlikom �to dva tima od po sedam igra�a igraju na �est golova lete�i na metlama. Igra se sa �etiri lopte od kojih dve slu�e da ometaju igra�e i eventualno ih obore na zemlju, a sa preostale dve se poentira. Pravila su komplikovana, ali ih mogu nau�iti �ak i �ene, budu�i da nema ofsajda. U svetu magi�nih nema rasizma i podele na polove, tako da su timovi me�oviti.

No zato ima socijalnih razlika, �to je drugi nivo sukobljavanja me�u njima. Harijev drug Ron poti�e iz mnogo�lane porodice u kojoj samo otac radi, neka vrsta �inovni�kog proletarijata magi�nih, i predmet je podsmeha Drako Malfoja, podmuklog de�aka iz dobrostoje�e, reklo bi se aristokratske ku�e, koja naginje mra�nim silama. Izme�u ambicioznog Draka i pravdoljubivog Harija stvara se rivalitet na granici sa neprijateljstvom, svake godine sve o�triji.

MOZAK, INTERNET I HOLIVUD: Iako superiorni, magi�ni dele svet sa "maglzima", to jest nama, obi�nim ljudima, a nisu retki ni me�oviti brakovi. Magi�ni se mogu roditi i od obi�nih roditelja, �to je slu�aj sa Hermion, �treberkom, mozgom ovog malog trijumvirata. Sa maglzima dele Uskrs i Bo�i�, mada bez nekog jasnog obja�njenja, s obzirom na to da magi�ni nisu religiozni. No, postoji �itavo ministarstvo zadu�eno da spre�i probijanje magije u spoljni svet i uznemiravanje maglza pojavama koje oni ne mogu da razumeju. Magi�ni su krajnje disciplinovani te se u kontaktu sa maglzima klone �arolija, �to �e Hariju koji provodi ferije kod Darslijevih naro�ito te�ko pasti.

Svaka od knjiga predstavlja celinu za sebe, zapleti su manje-vi�e nezavisni i postavljena misterija se razre�ava obavezno na poslednjim stranama. Nije neophodno da ih �itate po redu izla�enja, mada je po�eljno. Roulandova je o�igledno skicirala �itav serijal pre nego �to je krenula da pi�e prvu knjigu, tako da �e pa�ljivi �italac, a posebno onaj koji voli da i��itava ponovo, otkriti da mnogi uzgred pomenuti likovi, stvorovi i stvari, iznenada dobijaju na va�nosti kako radnja te�e, �to bi se reklo, mozaik se polako sla�e. Ovakav postupak ne ostavlja prostora za naknadno ispravljanje eventualnih propusta u ranijim nastavcima, budu�i da su oni, takvi kakvi su, ve� za�iveli kod �italaca.

Iako magi�ni ne koriste kompjutere, (po sopstvenom priznanju Roulingova se s njima ne snalazi ba� najbolje), njihovi maglz-obo�avaoci razvili su �itav kult Harija Potera na internetu, gde razmenjuju mi�ljenja, debatuju o mogu�im zapletima i daju predloge. Pomama nije promakla trgovcima koji, pored ve� uobi�ajenih majica i lutaka, prodaju i samolepljive munje za �elo, metle, �arobne �tapi�e, a u pripremi je i posebna poslastica Magi�nih bombone svih aroma, kesica u kojoj mo�ete nai�i na ukuse poput �okolade, marcipana ili kokosa, ali i povra�ke, pokvarenog mleka ili bubuljice, zna�i ba� SVIH aroma.

Gde su pare, tu je, naravno, i Holivud. Film po prvoj knjizi pojavi�e se u novembru 2001, u produkciji Bra�e Vorner. Stiven Spilberg se povukao u poslednjem trenutku, a Vorneri su za re�isera izabrali Krisa Kolumbusa (Sam u ku�i, prvi i drugi deo, Ma�eha i dr.). U toku je audicija za de�aka koji �e glumiti Harija (obavezno Englez!), i biranje ostalih glumaca. Vorneri su ve� najavili da u filmu ne�e biti velikih (i skupih) zvezda, a izda�an bud�et tro�i�e se na specijalne efekte kojih, ka�u, ne sme da fali.

Dok film ne stigne, radoznalost �e izazivati knjige. U subotu 8. jula, Amerika i Britanija, a verovatno i dobar deo preostalog sveta, bi�e potpuno u znaku Harija Potera. Na Kings kros stanici u Londonu po prvi put �e i maglzi mo�i da vide peron devet i tri �etvrtine, odakle �e na taj dan najstariji voz u Engleskoj krenuti na �etvorodnevno promotivno putovanje. Izdava� obe�ava jo� mnogo iznena�enja (verovatno neka kola koja lete, grifone, zmajeve ili neka jo� uvrnutija mitska bi�a).

Prvi Hari Poter ve� postoji u hrvatskom prevodu, a vlada interesovanje i za objavljivanje na srpskom. Trenutno su lokalne prilike takve da su magi�ni na�eg porekla uzeli u�e��a u obnovi zemlje, �ime se mogu objasniti �udesni rezultati koje u poslednje vreme ostvarujemo.

Sve to, naravno, pod mudrim vo�stvom Zna-se-koga.

Zoran Stanojevi�

prethodni sadr�aj naredni

vrh