Evropske sudije i tužioci za demokratiju i slobodu u Srbiji:
Saglasnost o poraznom

Poraznu ocenu je rekla francuska sutkinja Simon Gaborio: "Članovi Visokog saveta sudstva su saglasni sa svim onim što se sada događa s reformom." Niti je napravljena lustracija – naprotiv, političke partije su krojile i kroje sudijske liste – niti znaju izabrani i reizabrani koji su kriteriji važeći, niti ima nezavisnog sudstva, niti ima vladavine prava za građane, pa ni za sudije. Homenovski rečeno – niko od nas nije njihov nivo

Dvoje sudija Medela, Udruženja evropskih sudija i tužilaca za demokraciju i slobodu – Simon Gaborio iz Francuske i Hans Ernst Bočer iz Njemačke – nakon osmodnevnog boravka u Beogradu i brojnih susreta s onima koji se bave pravosuđem, izjavili su na konferenciji za novinare prošloga petka da su – potrešeni stanjem u srpskom pravosuđu nakon reforme.

Jasno da tu ocjenu neće ponoviti u svom "pisanom nalazu"; ovo je bilo suočavanje s javnošću, nakon sedam dugih dana sastančenja (stigli su u Beograd na "katolički", otišli nakon "pravoslavnog" Božića, u ponedjeljak) tijekom kojih su se vidjeli s predstavnicima vlasti i nevladinog sektora. Uoči konferencije za novinare, u četvrtak navečer, više sati su razgovarali s Blagojem Jakšićem, suspendiranim članom Visokog savjeta sudstva (VSS), optuženim za navodno davno krivično djelo zloupotrebe (više nije u pritvoru) i Milimirom Lukićem, sudijom koji je VSS napustio davši ostavku, o kojoj niti VSS niti javnost nisu raspravljali.

SAGOVORNICI: S kime su se vidjeli u Beogradu? S predstavnicima VSS-a – troje sudija, u odsustvu predsjednice Nate Mesarović i člana po funkciji iz Skupštine Srbije Boška Ristića; o Ministarstvu pravde kasnije – s predstavnicima Državnog vijeća tužilaštva, predstavnicima pravnih fakulteta (državni i Union, uz nezaobilaznu Vesnu Rakić Vodinelić, koja o reformi pravosuđa piše i govori kritičnije i jasnije no reformatori sami), sa sudijama Ustavnog suda (predsjednikom Dragišom Sljepčevićem i zamjenicom Marijom Draškić), glavnim državnim revizorom, zaštitnikom građana i povjerenikom za informacije od javnog značaja, ljudima iz Savjeta i Agencije za borbu protiv korupcije, advokatima iz Advokatske komore Beograda, predsjednicom Ljiljom Smajlović i članovima vodstva Udruženja novinara Srbije, predsjednicom parlamenta Slavicom Đukić Dejanović, sudijama iz cijele Srbije, kao i promatračima EU koji mjesecima prate reviziju reizbora sudija i tužilaca...

Jedini koji su izbjegli viđanje s to dvoje uvaženih sudija iz isto tako uvažene organizacije su Nezavisno udruženje novinara Srbije (potvrdili, pa otkazali, navodno zbog praznika), Advokatska komora Srbije (oni, pak, imaju drugih problema, organizacijskih i tko zna kakvih), dok je jasno odbijanje otpočetka stiglo iz Ministarstva pravde. Na pitanje "Vremena" zašto nitko iz tog Ministarstva nije našao za shodno naći se sa sudijama iz Medela (a ministarka Snežana Malović samo je dio tjedna bila u Španjolskoj, na razgovorima oko izručenja Luke Bojovića), generalni sekretar Slobodan Homen jasno kaže da oni "nisu isti nivo"; da je bio netko iz Ministarstva pravde (države, EU, nečega), onda bi se sastali, ovako, to je tek razgovor ljudi iz Medela sa ljudima iz strukovnih udruženja u Srbiji, kao što je Udruženje tužilaca Srbije i Društva sudija Srbije koji su zajedno sa OEBS-om i organizirali sastanke gostiju s domaćim znalcima pravosuđa.

IZJAVA I KRITIKE: Sudije Simon Gaborio i Hans Ernst Bočer, nakon svih sastanaka i nakon što su se detaljno upoznali sa svim dokumentima o reformi srpskog pravosuđa, dali su vrlo umjereno (pisano) mišljenje o svemu. Najprije ističu u svojoj izjavi strogo poštovanje stalnosti sudske funkcije, ali dozvoljavaju legitimnu primjenu lustracije u zemlji u demokratskoj tranziciji. No, kažu: takvi postupci mogu biti kompatibilni s pravnom državnom samo ako se u njihovom provođenju poštuju osnovni principi koji su proklamirani i garantirani Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (da su pravični – da je poštovan kontradiktorni postupak, ono čuveno: neka se čuje i druga strana, da su rasprave javne...), a da "u suprotnom oni predstavljaju proizvoljne mere i da pravosuđe nije ni nezavisno ni nepristrasno ni u službi građana". Te, u svojoj izjavi oni konstatiraju da "sprovođenje reforme pravosuđa, započete u Srbiji 2009. godine, nije ni u kom slučaju u saglasnosti sa tim principima, uprkos mnogim preporukama koje su stizale iz Evropske unije, Saveta Evrope i Venecijanske komisije".

Idemo dalje s citatima. Sudije Gaborio i Bočer u svojem javnom tekstu izjavljuju da: "Srpski narod koji ima svoje mesto u zajednici evropskih zemalja koje čine Savet Evrope zaslužuje bolje od ove reforme. Ovakva reforma zasigurno nije onakva kakvu je želela EU."

Ima još: "Građani Srbije ne mogu imati nikakvo poverenje u pravosudni sistem koji nije bio u stanju da poštuje najosnovnija prava svojih sudija i tužilaca. Smatraju, u vezi sa gore pomenutim osnovnim principima, da ova reforma mora biti iznova sprovedena: na takav način da se prevaziđe trenutna kriza u pravosuđu, i tako da ta institucija koja je neophodna za zdravo funkcionisanje svakog demokratskog društva može da nađe put mira i poverenja građana.

Posebno će obratiti pažnju na ispravno i nepristrasno odvijanje krivičnog postupka koji se trenutno vodi protiv člana VSS-a, gospodina Jakšića. Ukoliko je to poželjno, spremni su da učine šta je potrebno da evropske sudije i tužioci za demokratiju i slobode daju svoj doprinos svakom procesu prevazilaženja krize "u skladu sa vrednostima koje mi proklamujemo".

Osim citirane javne izjave, jedino je sudija Gaborio dala kratki intervju "Blicu". U njemu ona konstatira da građani Srbije ne mogu imati povjerenje u pravosudni sistem koji nije u stanju poštovati osnovna, suštinska prava sudija, a da reforma nije u skladu s preporukama EU, Savjeta Evrope i Venecijanske komisije. Reforma se mora potpuno promijeniti, kaže ona, dodajući da su sa sastanka s članovima VSS-a izašli zabrinuti. "Članovi VSS-a su suglasni sa svim onim što se sada događa s reformom", kaže ona, očito u tom kratkom razgovoru s troje sudija-članova VSS-a shvativši da reformatori ne odstupaju "ni za jotu" od svoje nepogrešivosti (čemu građani svjedoče već tri godine). Usput, kaže, nisu znali ni koliko su predmeta dosad razmatrali, niti koliko prigovora odbili ili usvojili, usprkos tome što su se navodno pripremili za razgovor. "Potpuno sam bila zapanjena takvim odgovorom, jer sam ceo radni vek provela kao sudija i znala sam koje predmete razmatram. Pitam se da li se članovi VSS-a plaše da govore na temu reforme pravosuđa", rekla je sutkinja Gaborio "Blicu" – ali i još nekima s kojima se u Beogradu srela.

Istoga dana, četvoro sudija-članova VSS-a demantirali su tvrdnje sutkinja Gaborio da na sastanku sa sudijama iz Medela nisu znali o kojem je broju predmeta na njihovim stolovima riječ. Tvrde, iznijeli su im sve podatke, mada su oboje sudija iz Medela nakon sastanka sa sudijama iz VSS-a sa nekim svojim narednim sugovornicima podijelili mučan dojam sa sastanka u VSS-u.

UNIVERZALNE ZAMERKE: "Oni su saglasni sa svime što se događa s reformom", da još jednom citiramo francusku sutkinju Simon Gaborio, koja je sudija Apelacionog suda u Parizu (do sredine 2010. bila je predsjednica tog suda), a koja je govorila i u ime svog njemačkog kolege Bočera, koji je do prošle godine bio predsjednik Zemaljskog suda savezne države Libek u SR Njemačkoj i koji je nadzirao rad više od 520 sudaca. Ta porazna rečenica-konstatacija odnosi se koliko na VSS toliko na Ministarstvo pravde koje je "viši nivo" u odnosu na Medel, iako čelni ljudi tog Ministarstva ne mogu ni zajedno, a kamoli ponaosob, u svojim biografijama prikazati ni dio sudijskog iskustva samo jednog od sudija Medela, koje su tako bezobrazno i s visine odstranili iz svog vidokruga.

Isto su učinili i prošloga oktobra, kad su zanemarili pismo koje su Hozeu Manuelu Barozu, predsjedniku Evropske komisije, uputili potpredsjednik Medela Antonio Kluni i potpredsjednica holandske organizacije Sudije za sudije Tamara Trotman. Oni su u Beogradu bili na nekoliko ročišta VSS-a u okviru revizije postupaka nereizabranih sudija, nakon čega su u pismu Barozu iznijeli niz svojih "zabrinutosti": nedonošenje pojedinačnih obrazloženih odluka (do danas je, od 837 nereizabranih tek 564 individualiziranih odluka), sukoba interesa i nedostatka kvoruma u VSS-u, kao i činjenice da u preispitivanju odluka prvog VSS-a i dalje sudjeluju oni koji su se sami obvezali da budu izuzeti iz procesa, oni koji su tu po funkciji: Nata Mesarović, Snežana Malović, Boško Ristić i predstavnik advokature Dejan Ćirić.

Pored toga, od sedam preostalih članova VSS-a, sporna su još dva: sudija Blagoje Jakšić suspendiran je zbog sumnjivog krivičnog postupka koji je u međuvremenu poveden protiv njega, a predstavnik pravnih fakulteta, niški dekan Predrag Dimitrijević je u sukobu interesa po Agenciji za borbu protiv korupcije, iako je to Skupština Srbije odbacila na svoj poznato indolentan način: nema veze što je riječ o pravnim propisima i pravnoj državi, stvar će se riješiti politički, po volji političkih aktera.

To pismo, koje je upozoravalo na sve probleme koji bi utjecali na ocjenu Srbije kao kandidata za članstvo u EU, sadrži ocjenu od koje se u budućnosti neće moći pobjeći: da je dosad revizija reizbora pokazala "korjenite nedostatke, suštinske i proceduralne". I zaključak: "To je ozbiljna stvar koja ne može biti zanemarena. Odluke VSS-a, donete na osnovu navedene procedure, nesumnjivo će biti ožalbene pred Ustavnim sudom i Evropskim sudom za ljudska prava. Zato će ovo pitanje bacati senku na pravosuđe Srbije u godinama koje dolaze."

Od sudija iz Medela koji su u Srbiju stigli sada, šest mjeseci nakon navedenog pisma, nismo dobili drugačije ocjene, iako njihov konačan "nalaz i mišljenje" tek treba sačekati.

Tatjana Tagirov