D.O.O. advokatura:
Hiljadarkom protiv sistema

Ko god i što god o advokaturi kao profesiji mislio (pa i uz spinove o "24 posto" poverenja), ona je u ovom času poslednji jak bastion odbrane pravne države. Zato nasrtaji s raznim privrednim društvima koja pružaju advokatske usluge jesu još jedan element haosa u pravosuđu koje je kastrirala izvršna vlast

Efektna ponuda građanima koji žive u sveopćem bezakonju kaže: "Koliko puta su Vas iznenadile opomene i tužbe (sa ili bez povoda i obrazloženja) od strane pojedinaca, firmi ili državnih organa (neopravdane kazne u saobraćaju, neopravdane kazne za parkiranje, pogrešno obračunati porezi, doprinosi, komunalni troškovi, nervozni komšija ili osvetoljubivi poznanik), a da niste znali kako da zaštitite svoj interes, kome da se obratite, koliko to košta? Koliko puta ste sami bili oštećeni od strane pojedinaca, firmi ili državnih organa (nekvalitetne usluge, nekvalitetni kupljeni proizvodi, odbijanje izdavanja računa, trgovačke greške i pokušaji prevare, usmeni dogovori koji se krše, narušavanje privatnosti...), a da niste znali kako da nadoknadite nastalu štetu, jer ste smatrali da nemate šanse ili, jednostavno, niste imali dovoljno novaca za angažovanje advokata? Tome je došao kraj."

Taj kraj nudi poduzeće pod nazivom "Justicija – jedinstveni sistem pravne zaštite", koji nama građanima nudi da kupimo njihove godišnje pakete, plaćajući mjesečno 15, 25 ili 45 eura "pretplate" (za osnovni, standardni i napredni program) – o cifri ovisi i koliko pravnih usluga možemo dobiti od njenih pravnih stručnjaka "čiji je zadatak pružanje kvalitetnih, brzih i efikasnih, transparentnih usluga u svim oblastima narušenih prava, uz puno poštovanje klijenta i njegovog integriteta".

OGRANIČENA ODGOVORNOST: "Justicija" je, inače, kao "start-up kompanija" osnovana 21. juna 2016. godine, sa upisanim novčanim kapitalom od 1000 (slovima: hiljadu!) dinara. Na sajtu Advokatske komore Srbije advokat Boško Arsenijević iz Novog Sada pita kako ta organizacija "može biti veći garant pravne sigurnosti bilo kom građaninu od advokata koji od pripravničkih dana gradi svoj autoritet na znanju, samostalnosti, nezavisnosti i pre svega poštovanju Ustava i zakona štiteći prava i pružajući pravnu pomoć svakom ko je zatraži?". Uslijedili su – o tome ima more komentara i analiza na sajtu boljaadvokatura.com – pozivi advokatima da se odazovu na suradnju, ali i medijsko predstavljanje "Justicije" (oglas je prije nekoliko brojeva objavljen i u "Vremenu"), u kojem je – kao i na konferenciji za medije – objašnjeno da samo 24 posto građana Srbije vjeruje advokatima, što je rezultat istraživanja nezavisnog društva za istraživanje tržišta "Partner Research Solutions".

Na stranu to navodno istraživanje (kao da građani vjeruju više bilo kojoj instituciji, osim jedan dio njih Aleksandru Vučiću na izborima; ako imaju "svog" advokata, valjda mu ipak više od tog postotka vjeruju), ali advokat Vladimir Horovic precizira za "Vreme" da je "Justicija Sistemi D.O.O." registriran u Agenciji za privredne registre "kao društvo sa ograničenom odgovornošću čiji su osnivači tri fizička lica, i to Vasić Biljana sa novčanim ulogom od 450 dinara, Janković Dušan sa novčanim ulogom od 450 dinara i Simanović Vojislav sa nenovčanim ulogom od 100 dinara i uplaćenim novčanim ulogom od 100 dinara".

Cijela rabota je nezakonita i neustavna, kaže advokat Horovic, a ono što dolazi na kraju jest činjenica da "Justicija sistemi" s ukupnim svojim novčanim ulogom od hiljadu dinara nikome ne obezbjeđuje bilo kakve garancije da će uplaćeni novac ili biti vraćen, ili bilo kome tko posluje s njima nadoknađena šteta.

"U oglasu kojim se nude advokatske usluge i usluge pravne zaštite, ‘Justicija sistemi’ obaveštava građanstvo da ugovor sa njima garantuje obezbeđivanje advokata za sve situacije za čije rešenje je neophodna komunikacija sa sudovima i drugim državnim organima. Bilo bi dobro da ‘Justicija sistemi D.O.O.’ obavesti javnost ko su advokati koji pružaju pravne usluge po njihovom nalogu, zbog toga što bi tako olakšali nadležnim advokatskim komorama da protiv tih advokata odmah pokrenu disciplinske postupke zbog kršenja odredaba Zakona o advokaturi i Kodeksa profesionalne etike advokata", kaže on.

ADVOKATSKI KODEKS ZABRANJUJE REKLAMIRANJE: Vladimir Horovic

Po slovu Ustava Srbije (član 67), naglašava advokat Horovic, pravnu pomoć pruža advokatura kao samostalna i nezavisna služba i službe pravne pomoći koje se osnivaju u jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa zakonom, te su isključivo advokati upisani u Imenik advokata pri advokatskim komorama u Republici Srbiji ovlašteni za obavljanje te djelatnosti, a na osnovu Zakona o advokaturi Republike Srbije. "Zbog toga nuđenje pravnih saveta, sačinjenja ugovora, predloga za izvršenja, prigovor na predlog za izvršenje, predloga za ostavinu, postupaka pred katastrom je u direktnoj suprotnosti sa Ustavom i zakonom Republike Srbije", kaže Horovic, dodajući i to da je advokatskim Kodeksom "zabranjeno reklamiranje, javno nuđenje usluga u medijima, elektronskom predstavljanju i drugim publikacijama".

IMA JOŠ, OSIM "JUSTICIJE": Osim toga, dodaje Horovic, privredno društvo poput "Justicije", suglasno Uredbi o klasifikaciji delatnosti, ne može se baviti, niti posredovati u pružanju pravnih usluga, što proizilazi iz Uredbe o klasifikaciji delatnosti društava sa ograničenom odgovornošću. Obavljanjem ovakve djelatnosti "Justicija sistemi", precizira, podliježu krivičnoj odgovornosti prema odredbi čl. 342 Krivičnog zakona RS, jer su time učinili krivično djelo nadripisarstva čiji opis glasi: "Ko se neovlašćeno i uz naknadu bavi pružanjem pravne pomoći, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine."

Advokat Vladimir Gajić, u svojoj "prepisci" sa Dušanom Jankovićem, direktorom "Justicija sistema" kaže da njihov "sistem" koji predviđa slobodan izbor advokata od strane klijenata nije nikakva inovacija. "Klijenti slobodno biraju advokate od kada postoje i klijenti i advokati, svuda u svetu, pa čak i u Srbiji", kaže Gajić, upozoravajući na osnovno: da je advokatura javna služba, koja postoji u javnom interesu i koja je dio pravosudnog sistema, "a ne bilo kakva ‘usluga’ koja se nudi na slobodnom tržištu na kojem je sve dozvoljeno što zakonom nije zabranjeno" (boljaadvokatura.com).

U međuvremenu, zahvaljujući inicijativi Bolje advokature, Advokatska komora Beograda (AKB) obavijestila je advokate da je "International Investment Business Corporation D.O.O.", koja se predstavlja kao "posrednička i poslovna kompanija sa širokim opsegom delatnosti", ukinula svoj Profesionalni pravni servis, koji je tek sad postao poznat javnosti i koji je također, kao i "Justicija", krenuo s pružanjem pravnih usluga građanima, koje pripadaju advokatima. Advokati, kažu u AKB, očekuju da će i "Justicija sistemi D.O.O.", koja je započela neovlašteno obavljanje pružanja pravne pomoći, shvatiti na vrijeme upozorenje advokata i učiniti isto: obustaviti neustavno i nezakonito ponašanje.

Teško je oteti se utisku da je u svemu ovome riječ o još jednom udaru na advokaturu: kakva god ona bila – a ne može biti izvan ukupnih društvenih prilika – ta je branša i dalje slobodnija od ostalih dijelova pravosuđa. Em su poseban ceh, em im ni ministar (ma koji) ne može oduzeti samostalnost u radu i ponašanju u cjelini, kao što je izvršna vlast na čelu s njim i prethodnicima već oduzela samostalnost (nerijetko i poštenje) sudstvu i tužilaštvu naročito.

ŠEGA I ŠALA: Tko god i što god o advokaturi kao profesiji mislio (pa i uz spinove o "24 posto" povjerenja), ona je u ovom času posljednji jaki bastion obrane pravne države. Zato ovakvi nasrtaji s raznim D.O.O. pričama ne iznenađuju: to je samo još jedan element kaosa u pravosuđu koje je kastrirano od izvršne vlasti, koja – eto – ovih dana opet najavljuje ukidanje četiri apelaciona suda zarad jednog koji će biti vrhovni arbitar, koja pomoću Visokog savjeta sudstva hoće začepiti usta rijetkim sudijama koji javno govore o problemima, poput Aleksandra Trešnjeva i Miodraga Majića, koji su se drznuli da, zajedno sa advokatima i profesorima, osnuju strukovno udruženje koje bi trebalo pomoći da nam pravosuđe bude bolje.

Visoki savjet je odustao od toga da ovog ponedjeljka raspravlja o tome: našli su neke formalne razloge (predsjednik Višeg suda Aleksandar Stepanović je bio na putu, pa mu valja malkice produžiti rok da se očituje na prigovor sudije Trešnjeva o izuzeću iz postupka zato što je član istog udruženja kao jedan od branilaca optuženih), rekli da rokovi nisu prekluzivni i da su male posljedice po VSS, eventualno samo moralne: a ako je do morala, krava je naša, kao što znamo.

Dragomir Milojević, predsjednik VSS-a i najvišeg suda u zemlji, Vrhovnog kasacionog, čak je našao za shodno da se našali tradicionalnom pošalicom među sudijama: kaže da "slučaj Trešnjev" valja "presuditi pravedno, ako ne znamo kako, onda po zakonu".

Nije gori trenutak mogao naći za šegu i šalu i za ispoljavanje blazirane duhovitosti, jer je stanje u pravosuđu takvo da niti razne D.O.O. Justicije, niti Justicija, ona prava boginja pravde, građanima više ne pomaže, ma koliko se hvalili otvorenim poglavljima 23 i 24 o pravnoj državi, vladavini prava i ljudskim pravima.

Treba ih, naime, i zatvoriti.

Tatjana Tagirov