Hrvatska – Predsednički izbori:
Jedanaest veličanstvenih

Birači u Hrvatskoj u nedelju biraju predsednika, a borba za ulazak u drugi krug nikada nije bila toliko nezavisna. Od jedanaest kandidata, najveće šanse imaju aktuelna predsednica Kolinda Grabar-Kitarović i bivši premijer Zoran Milanović

Za "Vreme" iz Zagreba

Favoriti za mjesto predsednika su poznati, no planove bi im mogao pomrsiti pjevač Miroslav Škoro, koji im puše za vratom. Ne treba isključiti ni potencijal Mislava Kolakušića, čovjeka kojega nema previše u javnosti, a koji je sa svojim radikalnim stavovima dobio značajan broj glasova za EU parlament (i ušao u njega) te bio najveće iznenađenje tih izbora. Tu je još cijeli niz kandidata. Dejan Kovač, mladi znanstvenik, koji želi "upecati" glasove ljudi koji se zalažu za veće poduzetničke slobode, Anto Đapić nalazi se desnije od Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore i cilja na tu publiku, dok, s druge strane, Katarina Peović iz ljevičarske Radničke fronte smatra da Milanović nije pravi ljevičar nego da ju ona predstavlja. Povratak u politiku pokušat će napraviti i Dalija Orešković (u Milanovićevoj Vladi je vodila ured za sukob interesa), ali i kontroverzni Ivan Pernar koji se također kandidira, ali bez podrške svog bivšeg pokreta Živi zid.

Posebno osvježenje ove kampanje je Dario Juričan, čovjek koji se predstavlja kao Milan Bandić i koji obećava još više korupcije u debelo korumpiranoj zemlji ("Korupcija, svima, a ne samo njima"). Iz vedra neba se pojavio i Nedjeljko Babić, čovjek za kojeg je malo tko čuo, ali je prvi predao potpise.

Ove izbore je opteretio prevelik broj kandidata. Prema anketama dosta rano se izdvojilo troje najpopularnijih – Kolinda Grabar Kitarović, Miroslav Škoro i Zoran Milanović, pa njih troje dominira i u medijima. No, na izborima za EU parlament se pokazalo da ankete u Hrvatskoj mogu značajno podbaciti.

BORBA UNUTAR HDZ-A

"HDZ je u ove izbore ušao uzdrman jer se unutar stranke vode frakcijske borbe, Plenković ne kontrolira stranku u dubini. Uzdrman je i zbog neuspjeha na izborima za EU parlament", smatra politička komentatorica portala Net.hr Đurđica Klancir. Ona kaže da se Plenković našao vezan uz kandidatkinju koju je "naslijedio" od bivšeg predsjednika Tomislava Karamarka, koja je bila vezana više za staro krilo HDZ-a, a sada je postala njegov izbor, ali i uteg. Ako ne prođe u drugi krug ili ako ne pobijedi, bit će to poraz Plenkovića i bitno će odrediti budućnost najjače hrvatske stranke.

Zanimljivo je da se Miroslav Škoro, pjevač koji se u prvoj fazi predstavljao kao nezavisan kandidat i jednako kritizirao i HDZ i SDP, u finišu prvog kruga počeo obraćati glasačima HDZ-a. On se otvoreno predstavlja kao "pravi" kandidat HDZ-a, bolji od KGK, ali i onaj koji podržava one koji bi maknuli Plenkovića i koji bi vratio HDZ Tuđmanovim korijenima.

"Zbog tog unutarstranačkog fajta Hrvatska se vratila unatrag i umjesto da dominiraju teme koje se tiču budućnosti vodeća tri kandidata su se krenula nadmetati tko više razumije i poštuje Tuđmana", kaže Klancir. Dodaje kako je uz Škoru gotovo cijela desnica, tzv. suverenisti, Most, ali ako ne odreže komad HDZ-ovih glasača nema izgleda za drugi krug.

A je li moguće da pjevač Škoro dobije izbore? "Jeste. Jer je nezadovoljstvo unutar HDZ-a veliko. Zapravo, ne bi bilo iznenađenje da Škoro pobijedi jer od kada je objavio kandidaturu uživa veliku popularnost u medijima, a vidljivo je da iza njega stoji dobro pripremljen tim suradnika, ima jake financijere, poznate i nepoznate. Ukratko, jako se pumpa raspoloženje u javnosti da je on veliki favorit", ističe Klancir. S druge strane, od kada predsjednica KGK ređa greške na svojim javnim nastupima, više ne dominira uvjerenje da je ona jako izgledna pobjednica.

...i Zoran Milanović

DESNICA I LEVICA

S obzirom da prema svim anketama u drugom krugu pobjeđuju ili Grabar-Kitarović ili Škoro – ako je u kombinaciji sa Zoranom Milanovićem, mogli bismo reći da bi doista bilo najveće iznenađenje ako bi pobijedio Milanović. Također, bilo bi šokantno iznenađenje ako bi pobijedio Kolakušić, koji je sada, prema anketama, četvrti – a sve vezano uz njega je posve nepredvidljivo. No, trenutno je on još uvijek najveća zvijezda obespravljenih, blokiranih, siromašnih i bijesnih građana koji čeznu za brzim rješenjima i osvetom onima koji su ubirali plodove vlasti – a to su i KGK i Škoro i Milanović, napominje Klancir.

Klancir kaže kako su izbori doista nepredvidljivi. Kampanja se jako intenzivirala, krenulo je otvoreno ratovanje i razmjena uvreda, a do finiša se ne isključuje da će se "vaditi" i kompromitantni materijali u zadnji čas. Na žalost, troje vodećih prema anketama ne želi sudjelovati u javnoj debati, a to je najbolji mehanizam za procjenu kandidata u finišu, dodaje.

Tomislav Klauški, kolumnista "24 sata" i predavač na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, također ističe kako je teško davati procjene: logično bi bilo očekivati da u drugi krug uđe kandidat ljevice i kandidat desnice. Znači pobjednik obračuna Kolinda – Škoro i Milanović–Kolakušić ili netko drugi.

"Hrvatska je žestoko podijeljena između ljevice i desnice i bilo bi iznenađenje da dvoje kandidata desnice uđu u drugi krug. Obični Hrvati navikli su glasati protiv, a HDZ-ovci su navikli glasati za svoje pod svaku cijenu", objašnjava Klauški. Kaže dalje da je teško reći tko je ovdje normalan i što je u Hrvatskoj više normalno. Normalnih kandidata ima jako malo i tako se teško ističu u ovoj nenormalnosti da su praktički beznačajni. Među ostalima, utrka se vodi tko će se jače nametnuti u nenormalnim temama i okolnostima. Birači ne slušaju što se govori, nego tko govori i kako se govori. Žele emociju, žele glasati za one koji govore što žele čuti, a za programe ionako vjeruju da ih nitko neće provoditi.

Analitičari tvrde da je izborni sustav takav da će o ulasku u drugi krug presuditi nekoliko tisuća glasača. Činjenica je da imamo vrlo motivirane glasače HDZ-a, oni su obično disciplinirani i vrlo često egzistencijalno vezani uz sudbinu stranke. Za očekivati je da će oni i sada izaći na izbore, ali ovaj puta će birati između KGK i Škore i tko god od njih dvoje ušao u drugi krug, bit će to sudbonosno i za stranku i za njih osobno.

"Moguće je da odu oboje. U tom slučaju će to biti veliki poraz za SDP i stranke ljevice okupljene oko Milanovića. Ako Milanović ne ode u drugi krug, bit će to znak, potvrda da je zemlja skrenula još snažnije udesno, u opasno konzervativno", smatra Klancir.

RAZOČARANI GRAĐANI

Sve više građana u Hrvatskoj govori da im se politika "gadi", da su svi političari lopovi, da nemaju za koga glasati, da se neće ništa promijeniti... Razočarenje je duboko jer su mnogi mislili da će promjene ići brže, da će se događati reforme koje će donijeti bolji život. Sada prevladava mišljenje da je nemoguće naći među političarima one koji su doista iskreni, koji neće – prevariti birače. Jako je mnogo onih koji govore da će morati "začepiti nos" i glasati za one koji su manje zlo.

"Za očekivati je da će prisutniji na biralištima biti oni koji tradicionalno glasaju za velike stranke i oni koji su osobno ugroženi, blokirani, ljudi s ‘minusom’ na računu, oni čija su djeca otišla u inozemstvo... Ukratko, oni koji su bijesni i koji žele poslati poruku. A ti nesretni ljudi se okupljaju ovaj puta oko Mislava Kolakušića, pa ne bi čudilo da i on bude neka vrsta iznenađenja", kaže Klancir.

Za Zorana Milanovića će prvi krug biti vrlo težak, a ako prođe u drugi, morat će nastupati vrlo mudro da bi obuhvatio sve lijevo-liberalne glasače. Veliki mu je uteg ostavština iz vremena kad je bio premijer: nije proveo reforme koje je najavljivao, a i ideološki je lutao više nego što se očekivalo. No, plus mu je sigurno to što mnogi priznaju da on sigurno ima znanja i umješnosti predstavljati Hrvatsku na međunarodnoj sceni, da bi bio ozbiljan državnik – za razliku od KGK ili Škore, koji je ipak prije svega – pjevač.

KORUPCIJA SVIMA

Dario Juričan iliti Milan Bandić najveće je osvježenje ovih izbora, nešto poput Ljubiše Preletačevića Belog na izborima u Srbiji prije nekoliko godina. Njega podržavaju mnogi predstavnici tzv. građanske ljevice. Podržavaju njegov projekt provociranja Bandića i ismijavanja njegovog modela upravljana Zagrebom.

Dario Juričan je redatelj koji radi na dokumentarcu o Milanu Bandiću, nakon što je napravio prvi kritički dokumentarac o tada nedodirljivom Ivici Todoriću. Startao je u vrijeme kada se očekivalo da se kandidira "pravi" Milan Bandić i za mjesto predsjednika države, ali njegov je projekt prihvaćen tako dobro da je i nakon što se pravi Bandić nije kandidirao – ostao u ringu.

Analitičari kažu kako će on u prvom krugu sigurno privući mnogo onih protestnih glasača, onih koji bi možda izašli na izbore i nacrtali "raketu" ili nešto drugo na listiću. Ako ništa drugo, Juričan–Bandić je mnogim mladim biračima, kojima je "zlo" od politike, dao malo veselja i podučio ih kako to zapravo funkcionira korupcija na nekoliko slikovitih situacija.

I Tomislav Klauški kaže kako Mislav Kolakušić i Dario Juričan izazivaju najveću pažnju, poslije tri vodeća kandidata. Prvi je opasan demagog, diktator i populist, drugi je satiričar koji je okrenuo pilu naopako i biračima koji desetljećima glasaju za korumpirane stranke i političare nudi mogućnost da napokon otvoreno glasaju "za korupciju". Prvi igra na destrukciju, drugi na ironiju.

Građani se na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj još uvijek opredjeljuju na temelju najjednostavnijeg dojma: je li im osoba simpatična, i čini li im se da ta osoba zna raditi "taj posao". KGK je još uvijek simpatičan velikom broju građana. Kolakušić je ozbiljan kandidat, kontroverzan, još uvijek nejasan što zapravo smjera kada bi postao predsjednik, ali činjenica jest da on uspješno lovi glasače kojima je najteže. Oni vjeruju u tu njegovu žestinu, vjeruju da bi on hapsio one koji su krali, koji su ih doveli do tako teškog života.

Ako Škoro istisne KGK, to će sigurno utjecati na unutarstranačke odnose u HDZ-u i odrediti njihovu poziciju na parlamentarnim izborima. Ako Milanović pobijedi doći će do novog buđenja njegove struje u SDP-u, a ako bude drastično poražen, za njega će to značiti potpuni odlazak s političke scene.

Predsjednik u Hrvatskoj nipošto nije beznačajna figura i da i u ovom trenutku ima ozbiljne ovlasti – to je pozicija koja značajno utječe oko pitanja nacionalne sigurnosti, vojnih pitanja i vanjske politike. Osim toga, to je mjesto koje može biti značajan korektiv prema vladi.

"Nažalost, u slučaju KGK smo svjedočili nesnalaženju, kalkuliranju, odašiljanju nejasnih poruka. Od toga je li pozdrav "Za dom spremni" stari hrvatski pozdrav ili ustaški pa nadalje. Primjerice, pravi državnik, predsjednik, odmah bi osobno otišao na mjesto gdje su prebijeni predstavnici srpske manjine i poslao jasnu poruku. Ali kod KGK nismo uspjeli dobiti taj nastup jake državnice", ističe Klancir.

ZA KOGA ĆE GLASATI SRBI

Zanimljivo je da do sada predstavnici Srba nisu predložili srpskoj manjini u Hrvatskoj za koga bi bilo poželjno glasati. SDSS koji je u koaliciji s HDZ-om nije pozvao članove da glasaju za KGK, no, to nije neočekivano: predsjednica nije uspjela izgraditi nikakav ozbiljan most prema srpskoj manjini u Hrvatskoj. Srpsko narodno vijeće je u kampanju krenulo s projektom plakata na ćirilici (s porukama vodećih kandidata) i taj je projekt zapravo prošao dobro, bez mnogo incidenata i ljutnje.

"Baš sam ovih dana prolazila uz jumbo plakat na ćirilici s porukom Kolinde Grabar-Kitarović. Bez ijednog uvredljivog grafita. I to je dobro", kaže Klancir.

Klancir misli da se može očekivati da će dio Srba u Hrvatskoj podržati Zorana Milanovića, naprosto zato jer je eksponent lijevo-liberalnih snaga koje su se tradicionalno više trudile oko zaštite manjinskih prava. Milanović je i jedini kandidat koji je tijekom kampanje obišao dijelove Hrvatske gdje žive Srbi i gdje političari inače rijetko odlaze. Dio Srba će sigurno dati glas i Katarini Peović iz Radničke fronte, prije svega zbog najjasnijeg i beskompromisnog antifašističkog kursa.

"Osobno, radije bih volio vidjeti da je Pupovac iznjedrio prvog srpskog kandidata za predsjednika Hrvatske. Bila je to dobra prilika. Umjesto da plagira tuđe plakate na ćirilici mogao je plasirati plakate svog kandidata na ćirilici", zaključuje Klauški. Dodaje da se nikada niti jedan Srbin nije natjecao na predsjedničkim izborima, da je ovo bila dragocjena i idealna prilika za to da se i tako afirmira srpska manjina, razbiju predrasude i ohrabri sudjelovanje srpskih građana u hrvatskom društvu. Uostalom, Srbi već godinama odlučuju o vladajućoj većini. Zašto ne bi onda nudili i kandidata za predsjednika države.

Miroslav Kuskunović