Novi visoki predstavnik u BiH:
Politika hladnog tuša

Iako je neupitno ko je novi visoki predstavnik, brojne dileme otvara pitanje da li će Kristijan Šmit posegnuti za bonskim ovlašćenjima i da li će primenjivati sankcije za neposlušne domaće političare

Oštri kritičari politike Milorada Dodika i njegovih stajališta vezanih za imenovanje novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, reći će da je na poslednjem sastanku predsjednika Srbije sa političarima iz Republike Srpske Aleksandar Vučić stavio Dodika pod "hladan tuš", poručujući rukovodstvu RS da mu ne pada na pamet da se "konfrontira sa nemačkim političarima, uprkos tome što Republiku Srpsku voli, a njeno rukovodstvo razume". Oni nešto suptilniji će reći da je došlo do elegantnog spuštanja na zemlju. Kako god, stav Milorada Dodika prema Kristijanu Šmitu u kratkom vremenu se promijenio od onog da je Nijemac nepoželjan u Republici Srpskoj, da može biti visoki predstavnik samo za Federaciju BiH i da se njegove odluke neće provoditi u ovom bosanskohercegovačkom entitetu, do stajališta "da može egzistirati tamo, te da će se Srbi sastajati s njim kako bi mu iznijeli svoje mišljenje". Dodik je istakao kako je Šmita imenovao Savjet za implementaciju mira, tijelo koje ne postoji i koje nije predviđeno da imenuje visokog predstavnika, a čitav postupak je označio "blefom međunarodne zajednice", pri čemu se Šmit na ovaj način "blamira i gubi kredibilitet".

"Za nas je imenovanje Šmita neprihvatljivo, neka se to vrati u okvire Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i mi smo spremni da o tome razgovaramo, a mimo toga smatraćemo da je izvan međunarodnog prava i takvog visokog predstavnika nećemo priznati, nećemo prihvatiti nikakvo njihovo ponašanje, pogotovo posredovanje, naročito zato što iza toga stoje na nakaradan način Amerika i neke druge zemlje", govorio je Dodik prije beogradskog sastanka sa Aleksandrom Vučićem.

Pravni stručnjak Enver Išerić tvrdi da imenovanje visokog predstavnika ne vrši Savjet bezbjednosti UN. "Postoji Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 1031 iz 15. decembra 1995. godine, u kojoj se u tački 26 odobrava uspostavljanje visokog predstavnika i kojom se prihvataju zaključci Londonske konferencije održane 8. i 9. decembra 1995. Jedan od njih je i imenovanje visokog predstavnika. Prvog visokog predstavnika je imenovao PIK, a ne Savjet bezbjednosti. Niti je traženo, niti je potrebno njegovo potvrđivanje u Savjetu bezbjednosti UN. Konferencija je uspostavila Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIK), a njime predsjedava visoki predstavnik", kaže on.

Vlasti iz Srbije su prihvatile novog visokog predsjednika i razgovarat će s njim, tražiti redovne izvještaje prvog čovjeka OHR-a i neće prihvatiti korišćenje bonskih ovlašćenja, što u stvarnosti i do sada nisu činili. Istovremeno je predsjednik Srbije braću iz Republike Srpske zamolio da "razumeju šta je realna politika", ističući da poznaje Šmita, cijeni ga i zna da on ne mrzi srpski narod.

BURA POSLE INCKA: Nakon iznenadne ostavke Valentina Incka, koji je kancelariju OHR-a u BiH vodio od 2009. godine, i najavama još od prije nekoliko mjeseci da bi na njegovo mjesto mogao doći njemački političar Kristijan Šmit, nastupile su burne reakcije – srpsko političko rukovodstvo se javno i oštro pobunilo protiv ove odluke, bošnjačko je skeptično gledalo u novog visokog predstavnika, dok je hrvatsko mudro ćutalo. Vlast RS otišla je hitno u Beograd galameći kako RS neće priznati Šmita ako ne prođe proceduru iz Dejtona, tražeći saglasnost svih strana i potvrdu u Savjetu bezbjednosti UN-a, vjerujući u rusko NE.

Predsjednica Republike Srpske sazvala je hitnu sjednicu predstavnika stranaka na vlasti, za sutradan zatražila sastanak sa opozicionim liderima, koji su oni "elegantno" odbili jer ih je pozvala odvojeno. "Ovaj put sam pozvala odvojeno vladajuću koaliciju i opoziciju, jer kad su zajedno, a naknadno čujete njihove izjave, ne djeluje da su bili na istom sastanku", pojasnila je Cvijanovićeva. Za okupljanje vlasti i opozicije iz RS vrlo brzo postaje zadužen Aleksandar Vučić. Po završetku sastanka, po dobrom starom običaju, svako je iznosio svoje zaključke, dok se opšti može sažeti u to da rukovodstvo RS u Beogradu nije dobilo ono što je tražilo.

Smjena visokog predstavnika u BiH je tehničko pitanje i završena stvar, pa ne iznenađuje stajalište Srbije o nezamjeranju velikim silama. Insistiranje na izvještajima visokog predstavnika Srbiji očito je poslužilo smirivanju emocija i strasti iz Republike Srpske, jer su i do sada kako Srbija tako i Hrvatska, kao i sve članice Savjeta za sprovođenje mira (PIK), imale pristup izvještajima ove međunarodne institucije u BiH. Upotrebu bonskih ovlašćenja su vlasti u Srbiji i do sada redovno odbijale, a ona su i unatoč tim protivljenjima bivala sprovedena. Istina, mnogo godina ranije.

Analitičar iz Banja Luke Velizar Antić je istakao kako je potpuno jasno da su Dodik i vladajuća garnitura iz Republike Srpske pokušali da uvuku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srbiju u tu svoju igru oko visokog predstavnika i da on bude taj koji će podržati njihov stav. "Međutim, u Beogradu su doživjeli jedan hladan tuš", rekao je Antić.

Istoričar i diplomata Slobodan Šoja smatra da će "velike sile uvijek i elegantno svako pitanje vezano za Republiku Srpsku rješavati u Beogradu". "Ko je pažljivo slušao Dodikovu početnu izjavu, mogao je lako osjetiti nedostatak poznate Dodikove agresivnosti i opuštenosti i vidjeti jednog političara koji pokušava pokazati pomirljivost. To je Vučić od njega tražio i tako je i bilo. Dodik nije imao izbora, dok Vučić vrlo vješto koristi svaku priliku da pokaže da je najjači političar u regiji", kaže Šoja.

Za Aleksandra Popova, direktora Centra za regionalizam iz Novog Sada, beogradski sastanak je bio lijepa predstava za javnost, jer su "Milorad Dodik i ostali znali kakva će biti reakcija Vučića". Po njemu, Vučić mora da gaji dobre odnose sa Njemačkom, iz koje dolazi novi visoki predstavnik u BiH, jer se do sada Njemačka pokazala kao njegov najveći zaštitnik. "Na kraju, uz njihovu podršku je on na neki način i došao na vlast. Imao je poverenje i podršku Zapada da će rešiti kosovski problem. Sada se nalazi pritisnut sa više strana, od SAD i EU. Vučić stalno naglašava da je Srbija pod velikim pritiskom. On ne sme dozvoliti da zbog imenovanja visokog predstavnika ulazi u veliki klinč s međunarodnom zajednicom", ocijenio je Popov. On je ponašanje vlasti u RS ocijenio kao kontradiktorno, jer su istovremeno za Dejtonski sporazum, a protiv postojanja visokog predstavnika, koji je u Aneksu 10 "konačni autoritet" za tumačenje civilnog dijela sporazuma.

KO JE IZDAJNIK: Iznenadne i nagle zaokrete u politici Milorada Dodika, poput mirnog razlaza u BiH, objedinjavanja praznika poput neustavnog Dana Republike Srpske, 9. januara, sa državnim praznikom u Srbiji, danom Prvog srpskog ustanka, jedni tumače kao izraz pomirljivosti prema međunarodnoj zajednici i koalicionim partnerima u Sarajevu, istim onim zbog kojih je opoziciju u RS Dodik proglasio izdajničkom.

"Ovakvom izjavom Dodik je pokazao da mu nije stalo do Republike Srpske i da ima neke skrivene namjere. Jedna od njih bi mogla biti ukidanje 9. januara kao praznika RS, što odavno traže Dodikovi koalicioni partneri iz SDA. Očito je da Dodik ovakvim izjavama ispipava puls naroda i pokušava da nađe rješenje kako bi zadovoljio one koji insistiraju na ukidanju", istakao je lider Srpske demokratske stranke Mirko Šarović. Za neke druge, i ova hipotetička i retorička pitanja, kako ih je nakon reakcija nazvao Dodik, apsolutno su neprihvatljiva zbog povezivanja u "srpski svijet". Tako Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske, odlučno odbacuje Dodikovu ideju o spajanju praznika sa Srbijom.

"Ako su oni (Bošnjaci) povrijeđeni, pa ne može 9. januara, da li će im smetati 15. februar? To je dan Prvog srpskog ustanka, a i mi u Republici Srpskoj smo Srbi", poručio je Dodik. On bi "opoziciji priznao da su patriote kada bi bili spremni da Srpsku brane od velikobošnjačke politike ili međunarodne okupacije". Ovako su, kaže, samo lovci na jeftine poene.

Prema brojnim tumačenjima, rukovodstvo RS ne može ništa uraditi u osporavanju legitimiteta novog visokog predstavnika. Dejan Bursać iz Instituta za političke studije smatra da su Dodikove prijetnje o zatvaranju kancelarije visokog predstavnika i odbijanje saradnje sa, kako kaže, nelegitimnim visokim predstavnikom, u praksi teško izvodljive. "Oni mogu da ga ignorišu u smislu da se sa njim zvanično ne sastaju. I da ga javno kritikuju. Ali on i dalje ima izvršnu moć u BiH i sprovodi odluke. Republika Srpska prosto nema ingerencije da odbaci nadležnosti visokog predstavnika", ističe Bursać.

Politička analitičarka Ivana Marić je uvjerena da će Kristijan Šmit od 1. avgusta biti visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH: "Da je Rusija protiv visokog predstavnika, sigurno da Njemačka ne bi ni ulazila u ovu priču, niti bi Šmit prihvatao taj posao."

Da će Kristijan Šmit od 1. avgusta biti visoki predstavnik u BiH, smatra i direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić: "Cela je stvar dogovorena. Mi stalno zaboravljamo da Rusija u ovom momentu vodi ozbiljne razgovore o Ukrajini sa Nemačkom, Briselom i američkim predsednikom Bajdenom."

NEOSTVARIVI CILJEVI: Iako je neupitno ko je novi visoki predstavnik u BiH, brojne dileme otvara pitanje da li će Šmit posegnuti za bonskim ovlašćenjima i da li će primjenjivati sankcije za neposlušne domaće političare. Valentin Incko mu je poručio da u BiH ne dolazi bez bonskih ovlašćenja. "Dodik je rekao da će za deset godina biti ujedinjenje RS i Srbije, to samo produžava boravak visokog predstavnika ovdje", istakao je Incko.

"To što je sa stanovišta svog ponašanja poslednjih godina bio ‘lokalna luda’, njihov je problem, nije moj. Mogli su da ga se riješe 2005. godine, kada je Venecijanska komisija rekla da BiH ne može da se kreće ka EU ako postoji Visoki predstavnik", ocijenio je Dodik i dodao: "Eto koliko dugo su nas blefirali sa tom vrstom priče."

Gotovo isto kao i on građane Republike Srpske pričom o njenoj nezavisnosti, dok je BiH tapkala zadnjih decenija u mraku neuspešnih reformi, nepotizma, klijentelizma i političke korupcije. Valentin Incko bio je u fazi "zabrinutosti OHR-a" i međunarodne zajednice vrijeđan veoma grubo od strane domaćih političara, u čemu je prednjačio Milorad Dodik.

Na onlajn debati koju je povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma inicirao ruski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Dodik je u svom istupu opisao Incka kao "monstruma koji mrzi Srbe". "Zaustavite tog monstruma koji nam pokušava nametnuti odluke koje nisu uspostavljene u Dejtonskom sporazumu... On se sveti Srbima i Hrvatima u BiH", kazao je Dodik, najavivši kako će RS "razmotriti početak integracije s matičnom zemljom Srbijom" nastavi li Incko djelovati na sadašnji način.

U priči oko dolaska novog visokog predstavnika, većina političara zaboravlja da je još u februaru 2008. godine donesena odluka šta BiH mora uraditi kako bi OHR bio zatvoren. Tada je usvojen tzv. Akcioni plan 5+2. Pet ciljeva koje domaće vlasti u BiH moraju ispuniti kako bi došlo do zatvaranja kancelarije visokog predstavnika jesu: prihvatljivo i održivo rješenje raspodjele državne imovine između države i drugih razina vlasti, održivo rješenje za vojnu imovinu, potpuno sprovođenje Konačne odluke za Brčko, fiskalna održivost i uspostavljanje vladavine prava. Zaživljavanje vladavine prava podrazumijeva usvajanje Državne strategije za ratne zločine, donošenje Zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu pravosuđa. Dva neophodna uslova koja je potrebno ispuniti jesu potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, inače tijela koje, prema mišljenju Milorada Dodika, ne postoji utemeljeno na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Jasno je da novi visoki predstavnik, u poređenju sa starim, ima jaču poleđinu i opredijeljenost međunarodne zajednice da nakon gotovo tri decenije izvrši prijeko potrebno i neophodno veliko pospremanje u BiH.

Tanja Topić