"Slučaj balkanske ptice"; "Vreme" br. 583

Povodom članka "Slučaj balkanske ptice" kao punomoćnik preduzeća Kraljevska prepelica i grofa Pjetra Arvedija d’Emileija molim vas da objavite sledeće.

Pišući o poznatoj aferi krivolova zaštićenih ptica i pominjući u tom tekstu isključivo pomenuto preduzeće i grofa Arvedija, vaši saradnici, iako to izričito ne tvrde, sugeriraju čitaocima nedvosmislen zaključak da su to preduzeće i grof Arvedi glavni organizatori i egzekutori krivolova.

Ova manipulacija zasniva se na nizu poluistina, insinuacija i potpunih neistina, nedostojnih ugleda koje "Vreme" s pravom uživa.

Evo kako stoje činjenice:

1. Preduzeće Kraljevska prepelica i grof Arvedi, niti bilo koji italijanski lovac koji je u njihovoj organizaciji boravio u Vojvodini nisu ubili ni jednu jedinu zaštićenu pticu. Ako vaši saradnici imaju bilo kakav suprotan dokaz, osim praznih naklapanja, zašto ga nisu naveli? 2. 3. U Italiji sudski organi već mesecima vode istragu protiv organizacija i pojedinaca koji su se bavili švercom krivolovljenih ptica. Ti osumnjičeni imaju svoje ime i prezime, među njima nema Kraljevske prepelice ni grofa Arvedija, niti su oni s tim prekršiocima imali bilo kakve poslovne ili lične veze. Zašto onda vaši saradnici, umesto da pomenu te čija se imena znaju, ceo tekst o krivolovu konstruišu na priči o Kraljevskoj prepelici i grofu Arvediju? 4. 5. Što se tiče brojnih izmišljotina i konstrukcija u tekstu, da se osvrnemo samo na neke: 6. - U sedištu preduzeća u Doroslovu nisu po zidovima ispod pojedinih trofeja okačena imena ministara, političara i "aristokratija" (sic!) s kojima se druži grof Arvedi. Postoje samo dva trofeja ispod kojih je napisano ime jednog našeg građanina, penzionera, koji nije bio ni ministar, ni političar, ni "aristokratija". - - Informacija "poznavaoca krivolovačkog tržišta" da je grof Arvedi, kada je izbila afera sa zaplenjenim pticama, istog dana stigao u Doroslovo jeste primer neprofesionalizma i nepoštovanja novinarske etike. Tu informaciju nisam u stanju ni da potvrdim ni da demantujem jer grof Arvedi dva puta mesečno putuje na relaciji Verona – Doroslovo i zato što ne znam kojeg je to "dana" izbila afera. Ali znam pouzdano (iz istih izvora) da je tog dana glavni urednik "Vremena" viđen kako krišom ulazi u piceriju Golub (a golub je takođe zaštićena ptica). - - Laž je da su u leto 1998. u selu Stanišić lovci Kraljevske prepelice Re di Quaglie lovili prepelice vabilicom, jer u tom selu ovo preduzeće nije organizovalo lov. - - Tvrdnja da je početkom 2001. lovočuvarima zabranjen pristup u lovište Gornja šuma je, da izvinete na izrazu, obična budalaština. Kraljevska prepelica ima svoje lovočuvare koji čuvaju to lovište i stalno su u njemu. Kome je onda zabranjen pristup? A početkom 2001. ovim livištem je upravljalo Lovačko udruženje "Mostonga" iz Odžaka, pa ispada da su oni sami sebi zabranili pristup u lovište!? - - Laž je takođe da Re di Quaglie na svom prospektu javno reklamira ubijanje drozda. Pitajte saradnike da vam objasne kako su ovo izmislili. - I tako dalje.

Suština hajke koja se protiv Kraljevske prepelice i grofa Arvedija vodi od novembra prošle godine, u koju se, nažalost, uključilo i "Vreme", jeste u sledećem.

Ministarstvo poljoprivrede Srbije formiralo je prošle godine lovište "Gornja šuma" i nakon zakonom utvrđene procedure dodelilo ga na korišćenje Kraljevskoj prepelici koja planira uređenje lovišta i investicije od oko 600.000 DM. Protiv ove odluke Ministarstva, Lovački savez Srbije pokrenuo je upravni spor pred Vrhovnim sudom Srbije. U svakoj normalnoj zemlji stranke bi sada trebalo da sačekaju odluku Vrhovnog suda, koju će Kraljevska prepelica prihvatiti kakva god bila. Umesto toga, Lovački savez Srbije i njegov sekretar Aleksandar Pantelić pokrenuli su pravu hajku protiv Ministarstva poljoprivrede, Kraljevske prepelice i grofa Arvedija, smeštajući ih bez ikakvog osnova u aferu s krivolovom.

Motivi ove hajke poznavalaca krivolovačkog tržišta nama su očigledni, ali nije jasno kakvi su bili motivi saradnika "Vremena" da se u to uključe. Da "Vreme" nije (za ljude određene političke orijentacije, kojima i sam pripadam) postalo relikvija, odgovor na ovo pitanje potražili bismo putem suda. Ovako, preostaje da se to raspravi kao unutarredakcijsko pitanje.

S poštovanjem,

dr Aleksandar Sekulović, advokat iz Beograda