Lokalni izbori u BiH - Republika Srpska:
Gubitnici i dobitnici

Glasači su na lokalnim izborima kaznili stranke na vlasti

SLAVLJE: Izborna noć u Banja Luci

Poslije lokalnih izbora u BiH, činilo se kako nema poraženih. Barem ako je bilo vjerovati reakcijama nekih od stranačkih prvaka, pogotovo u Republici Srpskoj. Nešto više od polovine birača odlučilo je ostati kod kuće, čime su stranke uglavnom zadovoljne, s obzirom na to da su neke od prognoza govorile da bi postotak apstinenata mogao biti i kudikamo veći. Jedan dio analitičara i javnosti ipak misli da je ćutanje tako velikog broja građana ipak zabrinjavajuće, te da se ne može relativizovati poređenjem sa nekim zemljama Zapada ili regiona. Da je pak tendencija smanjenog izlaska na izbore dominantna pokazuju i brojke po kojima se za ove izbore registrovalo otprilike onoliko birača koliko ih je glasalo na prvim poslijeratnim izborima, nešto više od dva miliona. Podatak da se u Bosni i Hercegovini u poslednjih devet godina glasalo sedam puta na različitim nivoima ide u prilog onima koji tvrde kako su građani BiH jednostavno prezasićeni izborima.

BITNE PROMJENE: Prema prvim preliminarnim, ali nepotpunim izbornim rezultatima, u Republici Srpskoj došlo je do bitnih promjena, prije svega zato što je po ukupnom broju glasova na nivou Republike Srpske do sada neprikosnovena nacionalna stranka, Srpska demokratska, poražena od Dodikovih nezavisnih socijaldemokrata. Tako stanje na nivou RS, prema trenutnim, ne i konačnim rezultatima lokalnih izbora, pokazuje da Stranka nezavisnih socijaldemokrata ima prednost od tri hiljade glasova i sa osvojena 115. 574 glasa vodi ispred SDS-a za jedan procenat. Treća politička snaga u RS je Partija demokratskog progresa sa 11 odsto ukupne podrške glasača, dok su četvrti socijalisti sa šest odsto podrške glasača. Postojeća računica također pokazuje da je i jednima i drugima ubuduće neophodna podrška nacionalne SDA, ukoliko žele vladati Republikom Srpskom. Zbog toga bi Mladen Ivanić i njegova stranka morali obuzdati napade na stranačkog prvaka SDA Sulejmana Tihića i njegovu stranku u Republici Srpskoj. Ili jedina alternativa tome ostaje približavanje ljutih neprijatelja, SDS-a i SNSD-a, u šta malo poznavalaca ovdašnjih prilika, barem u ovom trenutku, vjeruje. U perspektivi, međutim, oni to ni ne isključuju u potpunosti.

SDS je zadržao primat u većini opština Republike Srpske – ima načelnike u 37 opština, za razliku od nezavisnih socijaldemokrata čiji će načelnici vladati u 14 opština. Ivanićev PDP dobio je dvije načelničke fotelje, a socijalisti, svakako iznenađenje ovih izbora, pretekli su Ivanićevu vladajuću stranku – načelnici socijalista vladaće u četiri opštine RS. U Federaciji BiH prednost u većini opština odnijele su nacionalne stranke – SDA i HDZ.

Najubjedljiviju pobjedu socijaldemokrate su ostvarile u najvećem gradu Republike Srpske – Banjaluci, u čijoj su opštinskoj skupštini dobili apsolutnu većinu. Apsolutna većina osvojena je i u Dodikovoj "tvrđavi", Laktašima, te manjim opštinama kao što su Ribnik i Milići. Socijaldemokrate su izgubile poziciju načelnika u opštinama u kojima su vladali od posljednjih lokalnih izbora 2000, u Gradišci i Prijedoru.

Srpska demokratska stranka bilježi apsolutnu skupštinsku većinu tek u nekoliko opština, a u tradicionalnim uporištima na istoku RS osjetan pad. Za većinu ovdašnjih posmatrača lokalnih izbora, svakako da je najveće iznenađenje pobjeda socijaldemokrata u Trebinju, gdje je do sada SDS gotovo imao apsolutnu vlast. Ovaj lom mnogi u Republici Srpskoj smatraju ključnim, i ocjenjuju da bi kao takav mogao dovesti do ozbiljnijih pomjeranja, prije svega u Hercegovini, a potom i u cijeloj Republici. U ukupnom skoru (ali još nezvaničnom) Srpska demokratska stranka u odnosu na opšte izbore iz 2002. godine izgubila je preko 40.000 glasova, pri čemu je Savez nezavisnih socijaldemokrata dobio oko sedam hiljada glasova više, dok je stranka aktualnog ministra vanjskih poslova BiH Mladena Ivanića izgubila skoro osam hiljada glasova.

(NE)OČEKIVANA POBEDA: M. Dodik

SVI ZADOVOljNI: I unatoč tome, vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Dragan Čavić zadovoljan je ukupnim rezultatima "s obzirom na činjenicu da je u izbornu kampanju SDS ušao hendikepiran usljed smjena njihovih kadrova od strane Visokog predstavnika i blokade finansijskih računa". Mladen Ivanić je zadovoljan izbornim rezultatima jer se njegova stranka (PDP – Partija demokratskog progresa) „izdvojila kao ubjedljivo treća, iza SDS-a i SNSD-a". Za socijaldemokrate ovakav izborni ishod lokalnih izbora u Srpskoj otvara pitanje legitimiteta vlasti, prije svega PDP-a jer, kako smatra Igor Radojičić, generalni sekretar Stranke nezavisnih socijaldemokrata, „teško je objasniti kako to da stranka koja ostane na pet procenata ima premijera i većinu u Vladi RS i velik dio Savjeta ministara BiH, sa malim povjerenjem građana pretenduje da vodi RS u naredne dvije godine". Istina, u konačnom zbiru povjerenje Ivanićevoj stranci je nešto veće nego što navodi Radojičić i sasvim dovoljno da vladajuće stranke smatraju normalnim da i dalje ostanu na vlasti. Predsjednik RS Dragan Čavić rekao je da nema potrebe za prijevremenim izborima „dok funkcioniše skupštinska većina, ili se ne stvore drugi uslovi predviđeni Ustavom RS". Za Ivanića je dovoljan razlog ostanka na vlasti taj što je opšta scena u RS zadržana u predizbornom okviru: „Tačno je da je došlo do određenog rasta SNSD-a koji se sad izjednačio sa SDS-om, a mi smo zadržali svoje biračko tijelo i procenat koji je na nivou opštih izbora". Kako stvari trenutno stoje, teško da će se i pozicija i opozicija odlučiti za prijevremene izbore, dobrim dijelom i zbog već pomenute zasićenosti glasača čestim održavanjem izbora.

Sami izbori nisu protekli bez uzbuđenja, pogotovo, pošto je tek po zatvaranju glasačkih mjesta, iz Izborne komisije BiH saopšteno da je njeno apelaciono vijeće donijelo dan prije izbora (1. oktobar u petak) odluku o suspenziji kandidata SDS-a i još sedam političkih stranaka za gradonačelnika Banjaluke, Ljubiše Kragulja. Kragulj je suspendovan zbog govora mržnje u jednoj emisiji lokalne tv-stanice. Iako je većina osporila Kraguljev nastup na ovoj televiziji, prije svega zbog govora koji je koristio, Izbornoj komisiji, odnosno njenom apelacionom vijeću, stigle su zamjerke da se dosta dugo čekalo sa donošenjem odluke (odluka se odnosi na govor od 13. septembra), čime je praktički Kragulju dao slobodan prostor da do izbora upotrebljava isti jezik. Među otvorenim pitanjima našla su se i ta da li se svjesno čekalo sa saopštavanjem ove odluke kako ona ne bi dovela do homogenizacije i identifikacije sa gubitnicima – u ovom slučaju pristalica SDS-a, da li su glasači SDS-ovog kandidata svjesno izmanipulisani, jer su glasali za čovjeka za kojeg se u tom trenutku znalo da je suspendovan. Istina, ne javno. Sve su to pitanja na koja su neki članovi Izborne komisije BiH odgovorili objašnjenjem da je postupak utvrđivanja govora Ljubiše Kragulja trajao dugo, jer ipak je trebalo nabaviti video-snimak emisije iz Banjaluke, uraditi njen transkript i sakupiti sve sudije vijeća kako bi donijeli odluku. Bilo kako bilo, Kragulju je ostala mogućnost da se žali Vrhovnom sudu. Osim toga, postavlja se pitanje smisla ovakve odluke, pogotovo kad se zna da je kandidat SDS-a na izborima odlukom glasača potučen do nogu.

Svakako će naredne analize pokazati šta se desilo sa glasačima SDS-a, koji su do sada vrijedili kao disciplinovani glasači. Također se postavljaju i pitanja da li desetkovani SDS nije više mogao ponuditi dovoljno autoritativne i prepoznatljive kandidate, te da je Kalinićev, u mnogim krugovima priželjkivan odlazak, zapravo, označio početak političkog odumiranja SDS-a. Jedno je izvjesno – glasači su na lokalnim izborima kaznili stranke na vlasti dijelom zbog teškog socijalnog i ekonomskog ambijenta koji vladajuće stranke gotovo da nisu ni taknule, ali ne treba isključiti ni kaznu zbog "prevelike saradnje i kooperativnosti sa međunarodnom zajednicom, spremnosti suočavanja sa sopstvenim zločinom, reformi vojske i policije". Ukratko, zbog prevelikog približavanja unutar BiH. Treba se nadati da SDS nije izgubio dio glasova zato što su ti isti glasači ocijenili da ova stranka više nije dovoljno i istinski nacionalna, a pri tom sami zadržali isti i jak nacionalni naboj, spreman na dalju destrukciju.

Ovi izbori svakako su donijeli novi kvalitet, jer su se u BiH prvi put načelnici birali neposredno, politička scena se iskristalisala sa dvije približno snažne političke stranke, dok su mnoge patuljaste stranke gotovo nestale sa političke scene. U većini opština biće formirana koaliciona vlast. Ovi izbori ostaće upamćeni i po tome što se smanjio broj žena na mjestima načelnika opština u odnosu na prošle lokalne izbore – za sada će malu opštinu u kojoj je na glasanje izašlo 668 glasača voditi žena iz PDP-a. Pri tom se ne smije zanemariti činjenica da upravo najviše mladih ljudi nije izašlo na izbore.

Tanja Topić