Izbori u Hrvatskoj:
Mesić favorit

HDZ trči drugi predsjednički krug zahvaljujući formuli biračkog rezervoara u susjednoj državi kojega je osmislila još Tuđmanova administracija i koji se dosad uvijek pokazao pouzdanim

U DRUGOM KRUGU: Jadranka Kosor...

Hrvatski birači u nedjelju 16. januara ponovo izlaze na izbore kako bi izabrali predsjednika između dva kandidata: aktualnog predsjednika Stjepana Mesića i njegove protukandidatkinje Jadranke Kosor, potpredsjednice Vlade i dugogodišnje funkcionarke HDZ-a. U prvom krugu, Mesiću je nedostajalo oko 25.000 glasova da pobijedi, jer je u konkurenciji s još 12 kandidata osvojio 49,03 posto glasova, dok je Kosorica – koja je jedva pretekla trećeplasiranog Borisa Mikšića, anonimnog biznismena karićevskog stila iz SAD – uspjela dobiti 20,18 posto glasova izašlih birača. U prvom krugu ih je izašlo 51 posto od ukupnog broja.

Kao i mnogo puta od 1990. do danas, drugom krugu je doprinijelo ono što se slobodno može nazvati "dijasporičnim inženjeringom": za razliku od, primjerice, Srbije i Crne Gore gdje je bilo tek sedam glasačkih mjesta (četiri u Vojvodini, dva u Beogradu i jedno u Kotoru) i gdje je izašlo ukupno 1589 birača (od dosad registriranih 23.426 onih koji imaju hrvatski pasoš i boravak u SCG), u Bosni i Hercegovini se glasalo maltene na svakom ćošku. Ukupno je, od dosad registriranih 398.080 birača, izvan zemlje glasalo 77.448 ili 19,46 posto, s rezultatom apsolutno suprotnim od onoga kod kuće, pa je Mesiću povjerenje dalo njih 10.633 ili 13,73 posto, dok se Jadranka Kosor može podičiti s 46.407 ili 59,92 posto. Drugim riječima, HDZ trči drugi predsjednički krug zahvaljujući formuli biračkog rezervoara u susjednoj državi kojega je osmislila još Tuđmanova administracija i koji se dosad uvijek pokazao pouzdanim. Koliko se i dalje brine o jednakosti građana, pokazuje i činjenica da će i drugi krug izbora, čiji su troškovi procijenjeni na oko 60 milijuna kuna (preko 600 milijuna dinara), platiti isključivo "domaći" birači, a ne i ovi "iz dijaspore", koje izbori ne koštaju ništa, ali ih zato nerijetko odlučuju.

...i Stjepan Mesić

Drugi krug predizborne kampanje, svakako, bio je oštriji od prvoga, koji je bio obilježen mlakošću. Protukandidati, Mesić i Kosorica – koja je u kampanji novi nadimak "Suzana" pridodala već postojećem "Majka Tereza", zbog silnih emocija i razbacivanja tuđih para brojnim ugroženim skupinama u hrvatskom društvu – u drugoj predizbornoj rundi razmjenjuju uglavnom teške riječi, čak i u onim točkama u kojima se inače ne razlikuju. Dapače, ponovo je na dnevnom redu tema "što je tko radio u ratu", pa Kosorica – sve nervoznije, čini se – kao da pokušava dokazati da je upravo ona ta koja je ratovala u nekom od zagrebačkih radijskih podruma (u Zagreb je stigla s Radio Drniša), za razliku od Mesića koji je, eto, tek onako sjedio u Predsjedništvu u Beogradu, vucao se po konvojima za Dubrovnik i usprotivio se politici Franje Tuđmana oko ratovanja u susjednoj Bosni i Hercegovini, te napustio HDZ riskirajući i vlastitu političku eutanaziju.

Ono, međutim, u čemu se dvoje kandidata definitivno razlikuju pitanje je haškog optuženika Ante Gotovine. Za razliku od Mesića koji bi odbjeglog generala nagovarao da se preda Haškom sudu i spasi Hrvatsku daljnjeg natezanja s međunarodnom zajednicom, Kosorica izjavljuje da, u slučaju da vidi Gotovinu, ne bi učinila – ništa. " Nisam dugo vidjela generala Gotovinu, sigurno se u međuvremenu promijenio i vjerojatno ga ne bih prepoznala. Stoga ne bih ništa poduzela da ga ugledam", izjavila je predsjednička kandidatkinja u sučeljavanju s Mesićem na RTL televiziji u ponedjeljak navečer. I upravo je to karta na koju Kosorica igra: na one birače koji i dalje mašu Pavelićevim i Gotovininim slikama po dalmatinskim gradovima i koji snatre nove spomenike zločincima francetićima i budacima, a koje je Sanader uspio bar maknuti s ulica i trgova i postići da haški optuženici u Hag odlaze na prvi poziv glavne tužiteljice Karle del Ponte.

Mesić je, prema istraživanjima, i dalje favorit predstojećih izbora. Činjenica, međutim, da je potpuni autsajder Boris Mikšić, hrvatski bismismen iz SAD, koji je svašta nemogućeg naobećavao u kampanji, dobio čak 18 posto glasova u prvom krugu, govori da je biračima svega dosta i da vladajuću koaliciju predvođenu HDZ-om Ive Sanadera (koja opstaje i zahvaljujući glasovima manjina, koje su pak glasale za Mesića u prvom krugu) nakon izbora ne čekaju lagodni dani.

Tatjana Tagirov