21. |
autor: Nedim Sejdinović |
| (1946–2021) |
22. |
autor: Nedim Sejdinović |
| Postavlja se pitanje da li se tzv. ekološka revolucija u Srbiji može valjano politički valorizovati i da li može biti važan faktor ako ne u rušenju, ono u destabilizaciji Vučićevog režima. Da li se ta šarolika i konfuzna energija bunta može na neki način objediniti i pretvoriti u nekakvu veliku zelenu stranku ili koaliciju koja može ostvariti validan izborni uspeh |
23. |
autor: Nedim Sejdinović |
| "Ljudima je postalo jasno da moraju braniti svoju prirodnu sredinu, jer to je pitanje našeg opstanka na ovoj planeti. I mislim da su ovi protesti znak da ljudi izlaze iz letargije. Kada je zaštita životne sredine u pitanju, to onda nije ni pitanje ideologije, niti pitanje političkih stranaka, već – ponavljam – stvar našeg prirodnog opstanka. To je borba za ono što ćemo da jedemo, kakvu ćemo vodu da pijemo, onu iz zdrave ili bolesne zemlje, te kakav ćemo vazduh da dišemo. A to su tri bazične stvari života" |
24. |
autor: Nedim Sejdinović |
| "Kada slušam radio recimo na poslu, spopadne me muka, jer sve stanice zvuče isto. Kao da imamo deset Radija S, četrnaest Prvih ili Naxi radija. Nisam zahtevan. Ne mora to da uvek bude muzika koju ja volim, ali dajte ljudi, budite bar malo drugačiji"
|
25. |
autor: Nedim Sejdinović |
| "Akademija Dana pobede nad fašizmom je ružan odraz našeg društva u ogledalu. To i takvo društvo se nije odreklo samo važnih herojskih narativa, antifašističkih praksi, već je nažalost ogrezlo u pokondirenosti, karijerizmu, raznim ‘burazerskim’ šemama, ‘dam ti – daš mi’ politici, ali i u neznanju" |
26. |
autor: Nedim Sejdinović |
| "Što se tiče Nedića, Ljotića i donekle četnika, njihova rehabilitacija je posledica reorijentacije fokusa kolektivnog sećanja – koja je započela još osamdesetih godina – sa heroizma partizana na stradanje srpskih civila. Tada su partizani predstavljeni kao nekakvi fanatici koji nisu marili za civilne žrtve nemačkih represalija i čija je borba samo pospešivala zločine nacista. Kada se jedanput tako postave stvari, onda kolaboracionizam postaje akt patriotizma, a antifašizam čin nacionalne izdaje. Tako Nedić i Ljotić i Draža postaju pozitivni likovi, a pravi antifašisti – partizani – postaju zločinci" |
27. |
autor: Nedim Sejdinović |
| "Država već godinama unazad promoviše ideju da je jednako validan stav o svim mogućim pitanjima doktora nauka koji se ceo život bave nekom temom i nekoga ko je o toj temi prvi put čuo na Hepiju, od lekara koji veruju da je Tesla putovao kroz vreme. To je posledica namernog i sistematskog urušavanja obrazovnog sistema u Srbiji, u kojem se, usled prave plime lažnih i kupljenih diploma, planski stvara slika da su diplome samo parče papira i da su oni koji ih poseduju potencijalno plagijatori i falsifikatori" |
28. |
autor: Nedim Sejdinović |
| Bivši ambasador Srbije u Vašingtonu i profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ivan Vujačić smatra da je stvarni problem prilikom razmatranja promena granica u regionu iskustvo raspada Jugoslavije, odnosno to što svako menjanje granica asocira na rat i krvoproliće. Za Nerzuka Ćurka, profesora na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, iza aktuelnih non-pajpera stoje reakcionarne grupe stare nacionalističke Evrope koja svoje zagovornike ima naročito u zemljama Višegradske grupe, ali i među ksenofobnim strukturama evropskih demokratija. Direktor istraživanja ISAC fonda Igor Novaković ukazuje da ovakvi dokumenti prvenstveno imaju za cilj da se testira reakcija javnosti, ali i centara moći na njih |
29. |
autor: Nedim Sejdinović |
| Palmina Jagodina, onakva kakva postoji godinama i koja je odnedavno ponešto zaljuljala javnost, u međuvremenu je postala kulturni simbol naprednjačke oligarhije, te se u nekom obliku izlila u sve krajeve zemlje. Bahatost ove vlasti postala je prihvatljiv obrazac ponašanja. Treš svih boja, moć i nasilje su u modi |
30. |
autor: Nedim Sejdinović |
| Nema čime se Uprava Carina za Bracikinog vakta nije bavila: obrtala se tu velika lova, novac se slivao i odlivao na različite račune, iznosio u inostranstvo, plenjena je i distribuirana roba raznih kategorija, šverc je cvetao. Carina je bila srce sveopšte korupcije, duša "organizovanog kriminalnog poduhvata". Najveća lova se krila u krijumčarenju nafte, cigareta i motornih vozila. Iako je i kešom izdašno pomagao Državnu bezbednost MUP-a Srbije, znao ju je Bracika obradovati i kojekakvom skupocenom robom. Policija je, recimo, utvrdila da je Carina "tajnoj policiji" ustupila 660 kilograma zaplenjenog čistog heroina |
|