Izjava nedelje

Srbi nikad nisu bili egzoti�an narod prema drugima. Nikad nisu druge
narode terali u egzodus
MILOVAN BOJI�, potpredsednik srpske vlade, u emisiji "Aktuelnosti" Prvog
programa RTS-a (petak, 15. januar 1999) |
Olivera Kova�evi�,
voditeljka emisije na TV "Politika", u listu
"Argument" ka�e da je "Politika" ku�a koja ima ubedljivo
najprofesionalniji kadar i tvrdi da novina "Politika" "nema premca" i
za to iznosi dokaze: "Ure�iva�ka koncepcija ku�e 'Politika' uop�te nije sporna i
zna se koje je ona mesto zauzimala kroz svih ovih 95 godina. Ona te pozicije zauzima i
sada. 'Politika' je uvek bila tira�na i �itana, a ako ho�ete i dan-danas ako va�a
�itulja ne osvane u 'Politici' kao i da niste umrli."
Drago�
Kalaji�,
ideolog ekstremne srpske desnice, gostovao je sa svojim
brojnim istomi�ljenicima (Dragan Nedeljkovi�, Momo Kapor, Gojko �ogo...) u specijalnoj
novogodi�njoj (po starom kalendaru) emisiji TV Palma u re�iji Dragoslava Bokana, vo�e
"Belih orlova". Na kraju vi�esatnog programa kamera ga je 'ispratila' na ulicu
ispred studija gde je Kalaji� izvadio iz d�epa pi�tolj, i u maniru uli�nih kabadahija,
ispalio u vazduh tri hica �estitaju�i gledaocima Novu godinu.
Mirko �or�evi�,
sociolog i profesor uporedne knji�evnosti, u listu
"Blic" govori o odnosu srpske pravoslavne crkve prema aktuelnoj politi�koj
situaciji: "Prvi put u ovoj deceniji na�a crkva ima jedan mudar uravnote�en stav.
Prevladala je liniju koju zastupa patrijarh Pavle, za koju se i ja od po�etka zala�em, a
ne liniju 'jastrebova' u SPC-u, gde se episkopi dele na jastrebove i golubove. Patrijarh
je za to da ne treba isticati svoj narod, jer ne postoji takva nacionalna vrednost koja bi
bila vredna zlo�ina. Na� patrijarh je izvanredan �ovek, ali je stalno pod pritiscima i
od strane vlasti i od strane 'jastrebova', i takozvane beogradske inteligencije, koja je
imala svoju politi�ku ulogu. Mislim na ono 'vodanje' na�eg patrijarha po Bosni, �to su
�inili �osi� i Be�kovi�, koji su probali da ga upotrebe, dok ih nije kona�no -
najurio! Ponekad u crkvi i motka nije naodmet. I sam Hristos je jednom uzeo motku pa
isterao trgovce iz hrama - motkom."
Dragan Bo�ilovi�,
predsednik Skup�tine op�tine Babu�nica, Mirjani
Markovi� je predao klju�eve grada kao znak priznanja za "doprinos u razvoju
Op�tine" i proglasio je po�asnom gra�ankom. Po njegovim re�ima, priznanje
predsednici Direkcije JUL-a "stimuli�e spremnost naroda ovog kraja na bezrezervnu
odbranu dr�avnog suvereniteta zemlje". |
�ivorad �or�evi�,
�ef poslani�ke grupe JUL-a u Skup�tini Srbije i glavni i
odgovorni urednik lista "Borba", u svojoj kolumni razotkriva seksualni status
srpskih neprijatelja: "Novope�eni mlado�enja Robin Kuk prikriva svoj novi brak
odbranom terorista, a albanske teroriste i ostale mud�ahedine podr�avaju i poma�u i
mnogi drugi nei�ivljeni ljubavnici, homoseksualci, senilne kabinetske vojskovo�e i
politi�ki mediokriteti."
Dimitrije Kalezi�,
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu, izjavio je da je mogu�e da crkveni sud
pokrene inicijativu za izop�tenje potpredsednika Vlade Srbije Vojislava �e�elja iz
Srpske pravoslavne crkve, jer je on u poslednje vreme u nekoliko navrata uvredio episkopa
ra�ko-prizrenskog Artemija. Kalezi� je agenciji Beta rekao da se to �to je �e�elj
uvredio �oveka koji je "u tre�em stepenu sve�tenstva" mo�e protuma�iti i
kao uvreda upu�ena Hristu i svima "koji su posve�eni crkvi". "To nije
materijalna niti fizi�ka diskreditacija, ali je to velika moralna diskreditacija."
On je objasnio da inicijativu za pokretanje postupka protiv Vojislava �e�elja mo�e da
pokrene samo jedan od eparhijskih sudova, dok u drugoj instanci o tome mo�e da odlu�uje
i Veliki crkveni sud. Disciplinske mere koje sud mo�e da izrekne su, izme�u ostalih,
opomena i uskra�ivanje od svetih tajni na odre�eni period, dok je poslednja disciplinska
mera anatema i izop�tenje iz SPC-a. Kalezi� je rekao da je do sada bilo slu�ajeva
isklju�ivanja iz SPC-a, i da pokretanje postupka protiv �e�elja "ne bi bilo
iznena�uju�e", jer svaki �lan SPC koji je navr�io 18 godina ima moralnu
odgovornost, dok se u ovom slu�aju radi jo� i o lideru jedne politi�ke partije i
potpredsedniku Vlade Srbije.
Dragan Veselinov,
republi�ki poslanik Koalicije "Vojvodina" i ekonomista misli da je otkri�e
tri jerarha srpske vlade (�e�elj-Boji�-Markovi�), po kojem je CIA spremna da ru�enje
srpskog re�ima finansira sa 35 miliona dolara, lo�a investicija: "Za�to bi srpski
narod sru�io vladu za 35 miliona dolara, ako to nije u�inio zbog sedam milijardi maraka
devizne �tednje, koje mu je vlada oplja�kala od 1989-1999. godine." |
Nikola �ivkovi�,
penzionisani kontraobave�tajni pukovnik JNA, u listu
"Duga" govori o pudlicama i njihovom uticaju na politi�ki �ivot:
"Predsednik republike (Josip Broz Tito) je mesecima odolevao pritiscima svoje supruge
da ukloni Mi�kovi�a sa mesta specijalnog savetnika za bezbednost. Posle jednog
referisanja na Brionima, general Mi�kovi� se vratio u Beograd, a Tito je sa Jovankom i
svojim omiljenim pudlicama iza�ao u �etnju. Da jednu od njih ne bi nagazio, Tito je pao
i slomio dva rebra. Preba�en je u bolnicu. Tito je imao visoku temperaturu. Blizu 40
stepeni. U takvoj situaciji Jovanka Broz je ponovo tra�ila da se general Mi�kovi�
smeni, obrazla�u�i taj zahtev tvrdnjom da se Titu pogor�ava zdravstveno stanje posle
svakog Mi�kovi�evog referisanja. I Tito je rekao: 'Sklonite ga'."
Marko Milo�evi�,
sin predsednika Jugoslavije Slobodana Milo�evi�a i
predsednice Direkcije JUL-a Mirjane Markovi�- Milo�evi�, dobio je sina. Beogradski list
"Glas javnosti" objavljuje ovu vest i pi�e da je tim povodom slavlje u ku�i
familije trajalo dugo. "U petak su pred ku�om Milo�evi�a u Po�arevcu celog dana
bile parkirane brojne crne limuzine sitnih prestoni�kih registracija. Dobro obave�teni
tvrde da je ro�enje unuka novope�enom dedi i babi �estitalo gotovo celo rukovodstvo
JUL-a i SPS-a. Sa predsednikom Milo�evi�em i dr Mirjanom Markovi� najdu�e je,
saznajemo, slavio Vlajko Stoiljkovi�, republi�ki ministar policije." "Glas
javnosti" pi�e da je majka naslednika loze predsednika republike "�iroj
javnosti do sada malo poznata dvadesetdvogodi�nja Milanka Gaji�, zaposlena kao menad�er
komapnije 'Madona'.
Vuk Bojovi�,
direktor beogradskog Zoolo�kog vrta, u listu "TV
novosti" govori o problemima koje ima sa posetiocima njegove institucije: "Imamo
stra�ne probleme, ali o tome ne pri�amo. Po�ev od seksualnih manijaka koji su napadali
�ivotinje, �to smo jedva razre�ili, do �ibicara i neobuzdanih posetilaca koji su
ga�ali �ivotinje. Krokodil je, recimo, dobio vi�e kamenica u glavu nego..."
Jelena Karleu�a,
peva�ica, u reviji "Sabor" govori o tome kako
vidi svoju profesiju: "Svi mi u ovom poslu smo, u su�tini, kurve. Ne ba� u pravom
smislu te re�i, ali tu negde. Ume�e je sebe dobro unov�iti. Ja sebe ubrajam u vrhunske
kurve koje umeju da se prodaju za najbolju mogu�u cenu, na najve�tiji na�in. Amateri ne
znaju, a i ne vrede toliko."
Miladin �evarli�,
ideolog JUL-a, u kolumni lista "Borba"
otkriva tajne srpske istorije i tvrdi da �ivimo u permanentoj revoluciji, u revoluciji
koja te�e ve� dva veka: "Od po�etka XIX veka, u Srbiji se de�ava proces
permanentne revolucije, sa socijalnim, nacionalno-oslobodila�kim ciljem konstituisanja
nacionalnog korpusa u okvirima jedne dr�ave." Svoju kolumnu autor zavr�ava ocenom
da je revolucija Srbima usud: "Treba, dakle, biti svestan da je - bilo to dobro ili
lo�e - ono �to se Srbima danas de�ava logi�na i zakonomerna posledica njihovog
istorijskog usuda, njihove socijalne strukture i kolektivne psihologije, a ne
proizvoljnost, eksces istorije ili proizvod nasilnog dejstva anahrone oligarhije."
Radmilo Bogdanovi�,
biv�i ministar srpske policije, u listu "Status" govori o u�inku nacionalne
politike SPS-a: "Treba po�teno da govorimo, mi smo prvo digli nacionalnu svest Srba
da se brane od Albanaca i klicali: 'Oj Srbijo, iz tri dela - uskoro �e� biti cela!'
Ali, kao �to je onda bilo, i sada je jedino re�enje da uspostavimo nekakav dijalog sa
Albancima, da zajedno vidimo �ta je najbolje da radimo i �ta je u obostranom interesu.
Prema nekom scenariju, rat na Balkanu trebalo je da po�ne na Kosovu. Jedino �to smo
mogli da u�inimo bilo je da spre�imo da se na Kosovu ne zarati. Gasili smo po�ar za
po�arom i tako do�li do Beograda."
Neboj�a �ovi�,
koordinator Saveza za promene, u crnogorskom nedeljniku "Monitor" govori o
opasnostima koje prete ovoj koaliciji: "Jedna od opasnosti sa kojom je suo�en Savez
za promene jeste velika unutra�nja politi�ka heterogenost, ali o�ekujem da to
nadvladamo i da kao razumni ljudi shvatimo da niko od nas pojedina�no ni�ta ne vredi u
politici. Drugi faktor koji eventualno mo�e da ugrozi opstanak Saveza za promene je
ishitreno isticanje lidera Saveza, �emu se ja protivim. Neka vreme i politi�ko delovanje
dovedu do toga da li �emo imati jednog ili vi�e lidera. Srbija se deset godina bavila
liderstvom, a da nikada nije razmi�ljala o jednom rukovode�em timu stru�nih,
kompetentnih, �asnih i proverenih ljudi. Nama posle Milo�evi�a vi�e ne treba
Milo�evi�. Na kraju, tu je i kriterijum za izbor kandidata za odbornike, republi�ke i
savezne poslanike. To je veoma va�an posao i ne bismo smeli da u tom pogledu ponovimo
gre�ke nekih prethodnih koalicija. Nisam ube�en da su najva�niji procenti. Najva�niji
su ljudi, a oni treba da budu tako odabrani da sigurno dobijaju." |