LJUDI I VREME

Vreme br. 431, 23. januar 1999.

 

Izjava nedelje

Lj-6.GIF (15017 bytes)

Srbi nikad nisu bili egzoti�an narod prema drugima. Nikad nisu druge narode terali u egzodus

MILOVAN BOJI�, potpredsednik srpske vlade, u emisiji "Aktuelnosti" Prvog programa RTS-a (petak, 15. januar 1999)

Olivera Kova�evi�,

voditeljka emisije na TV "Politika", u listu "Argument" ka�e da je "Politika" ku�a koja ima ubedljivo najprofesionalniji kadar i tvrdi da novina "Politika" "nema premca" i za to iznosi dokaze: "Ure�iva�ka koncepcija ku�e 'Politika' uop�te nije sporna i zna se koje je ona mesto zauzimala kroz svih ovih 95 godina. Ona te pozicije zauzima i sada. 'Politika' je uvek bila tira�na i �itana, a ako ho�ete i dan-danas ako va�a �itulja ne osvane u 'Politici' kao i da niste umrli."

Lj-5.GIF (10553 bytes)Drago� Kalaji�,

ideolog ekstremne srpske desnice, gostovao je sa svojim brojnim istomi�ljenicima (Dragan Nedeljkovi�, Momo Kapor, Gojko �ogo...) u specijalnoj novogodi�njoj (po starom kalendaru) emisiji TV Palma u re�iji Dragoslava Bokana, vo�e "Belih orlova". Na kraju vi�esatnog programa kamera ga je 'ispratila' na ulicu ispred studija gde je Kalaji� izvadio iz d�epa pi�tolj, i u maniru uli�nih kabadahija, ispalio u vazduh tri hica �estitaju�i gledaocima Novu godinu.

Mirko �or�evi�,

sociolog i profesor uporedne knji�evnosti, u listu "Blic" govori o odnosu srpske pravoslavne crkve prema aktuelnoj politi�koj situaciji: "Prvi put u ovoj deceniji na�a crkva ima jedan mudar uravnote�en stav. Prevladala je liniju koju zastupa patrijarh Pavle, za koju se i ja od po�etka zala�em, a ne liniju 'jastrebova' u SPC-u, gde se episkopi dele na jastrebove i golubove. Patrijarh je za to da ne treba isticati svoj narod, jer ne postoji takva nacionalna vrednost koja bi bila vredna zlo�ina. Na� patrijarh je izvanredan �ovek, ali je stalno pod pritiscima i od strane vlasti i od strane 'jastrebova', i takozvane beogradske inteligencije, koja je imala svoju politi�ku ulogu. Mislim na ono 'vodanje' na�eg patrijarha po Bosni, �to su �inili �osi� i Be�kovi�, koji su probali da ga upotrebe, dok ih nije kona�no - najurio! Ponekad u crkvi i motka nije naodmet. I sam Hristos je jednom uzeo motku pa isterao trgovce iz hrama - motkom."

Dragan Bo�ilovi�,

predsednik Skup�tine op�tine Babu�nica, Mirjani Markovi� je predao klju�eve grada kao znak priznanja za "doprinos u razvoju Op�tine" i proglasio je po�asnom gra�ankom. Po njegovim re�ima, priznanje predsednici Direkcije JUL-a "stimuli�e spremnost naroda ovog kraja na bezrezervnu odbranu dr�avnog suvereniteta zemlje".

�ivorad �or�evi�,

�ef poslani�ke grupe JUL-a u Skup�tini Srbije i glavni i odgovorni urednik lista "Borba", u svojoj kolumni razotkriva seksualni status srpskih neprijatelja: "Novope�eni mlado�enja Robin Kuk prikriva svoj novi brak odbranom terorista, a albanske teroriste i ostale mud�ahedine podr�avaju i poma�u i mnogi drugi nei�ivljeni ljubavnici, homoseksualci, senilne kabinetske vojskovo�e i politi�ki mediokriteti."

Lj-2.GIF (10785 bytes)Dimitrije Kalezi�,

Profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu, izjavio je da je mogu�e da crkveni sud pokrene inicijativu za izop�tenje potpredsednika Vlade Srbije Vojislava �e�elja iz Srpske pravoslavne crkve, jer je on u poslednje vreme u nekoliko navrata uvredio episkopa ra�ko-prizrenskog Artemija. Kalezi� je agenciji Beta rekao da se to �to je �e�elj uvredio �oveka koji je "u tre�em stepenu sve�tenstva" mo�e protuma�iti i kao uvreda upu�ena Hristu i svima "koji su posve�eni crkvi". "To nije materijalna niti fizi�ka diskreditacija, ali je to velika moralna diskreditacija." On je objasnio da inicijativu za pokretanje postupka protiv Vojislava �e�elja mo�e da pokrene samo jedan od eparhijskih sudova, dok u drugoj instanci o tome mo�e da odlu�uje i Veliki crkveni sud. Disciplinske mere koje sud mo�e da izrekne su, izme�u ostalih, opomena i uskra�ivanje od svetih tajni na odre�eni period, dok je poslednja disciplinska mera anatema i izop�tenje iz SPC-a. Kalezi� je rekao da je do sada bilo slu�ajeva isklju�ivanja iz SPC-a, i da pokretanje postupka protiv �e�elja "ne bi bilo iznena�uju�e", jer svaki �lan SPC koji je navr�io 18 godina ima moralnu odgovornost, dok se u ovom slu�aju radi jo� i o lideru jedne politi�ke partije i potpredsedniku Vlade Srbije.

Lj-3.GIF (10501 bytes)Dragan Veselinov,

republi�ki poslanik Koalicije "Vojvodina" i ekonomista misli da je otkri�e tri jerarha srpske vlade (�e�elj-Boji�-Markovi�), po kojem je CIA spremna da ru�enje srpskog re�ima finansira sa 35 miliona dolara, lo�a investicija: "Za�to bi srpski narod sru�io vladu za 35 miliona dolara, ako to nije u�inio zbog sedam milijardi maraka devizne �tednje, koje mu je vlada oplja�kala od 1989-1999. godine."

Nikola �ivkovi�,

penzionisani kontraobave�tajni pukovnik JNA, u listu "Duga" govori o pudlicama i njihovom uticaju na politi�ki �ivot: "Predsednik republike (Josip Broz Tito) je mesecima odolevao pritiscima svoje supruge da ukloni Mi�kovi�a sa mesta specijalnog savetnika za bezbednost. Posle jednog referisanja na Brionima, general Mi�kovi� se vratio u Beograd, a Tito je sa Jovankom i svojim omiljenim pudlicama iza�ao u �etnju. Da jednu od njih ne bi nagazio, Tito je pao i slomio dva rebra. Preba�en je u bolnicu. Tito je imao visoku temperaturu. Blizu 40 stepeni. U takvoj situaciji Jovanka Broz je ponovo tra�ila da se general Mi�kovi� smeni, obrazla�u�i taj zahtev tvrdnjom da se Titu pogor�ava zdravstveno stanje posle svakog Mi�kovi�evog referisanja. I Tito je rekao: 'Sklonite ga'."

Lj-1.GIF (17699 bytes)Marko Milo�evi�,

sin predsednika Jugoslavije Slobodana Milo�evi�a i predsednice Direkcije JUL-a Mirjane Markovi�- Milo�evi�, dobio je sina. Beogradski list "Glas javnosti" objavljuje ovu vest i pi�e da je tim povodom slavlje u ku�i familije trajalo dugo. "U petak su pred ku�om Milo�evi�a u Po�arevcu celog dana bile parkirane brojne crne limuzine sitnih prestoni�kih registracija. Dobro obave�teni tvrde da je ro�enje unuka novope�enom dedi i babi �estitalo gotovo celo rukovodstvo JUL-a i SPS-a. Sa predsednikom Milo�evi�em i dr Mirjanom Markovi� najdu�e je, saznajemo, slavio Vlajko Stoiljkovi�, republi�ki ministar policije." "Glas javnosti" pi�e da je majka naslednika loze predsednika republike "�iroj javnosti do sada malo poznata dvadesetdvogodi�nja Milanka Gaji�, zaposlena kao menad�er komapnije 'Madona'.

Vuk Bojovi�,

direktor beogradskog Zoolo�kog vrta, u listu "TV novosti" govori o problemima koje ima sa posetiocima njegove institucije: "Imamo stra�ne probleme, ali o tome ne pri�amo. Po�ev od seksualnih manijaka koji su napadali �ivotinje, �to smo jedva razre�ili, do �ibicara i neobuzdanih posetilaca koji su ga�ali �ivotinje. Krokodil je, recimo, dobio vi�e kamenica u glavu nego..."

G-1.gif (8181 bytes)Jelena Karleu�a,

peva�ica, u reviji "Sabor" govori o tome kako vidi svoju profesiju: "Svi mi u ovom poslu smo, u su�tini, kurve. Ne ba� u pravom smislu te re�i, ali tu negde. Ume�e je sebe dobro unov�iti. Ja sebe ubrajam u vrhunske kurve koje umeju da se prodaju za najbolju mogu�u cenu, na najve�tiji na�in. Amateri ne znaju, a i ne vrede toliko."

Miladin �evarli�,

ideolog JUL-a, u kolumni lista "Borba" otkriva tajne srpske istorije i tvrdi da �ivimo u permanentoj revoluciji, u revoluciji koja te�e ve� dva veka: "Od po�etka XIX veka, u Srbiji se de�ava proces permanentne revolucije, sa socijalnim, nacionalno-oslobodila�kim ciljem konstituisanja nacionalnog korpusa u okvirima jedne dr�ave." Svoju kolumnu autor zavr�ava ocenom da je revolucija Srbima usud: "Treba, dakle, biti svestan da je - bilo to dobro ili lo�e - ono �to se Srbima danas de�ava logi�na i zakonomerna posledica njihovog istorijskog usuda, njihove socijalne strukture i kolektivne psihologije, a ne proizvoljnost, eksces istorije ili proizvod nasilnog dejstva anahrone oligarhije."

Lj-4.GIF (7796 bytes)Radmilo Bogdanovi�,

biv�i ministar srpske policije, u listu "Status" govori o u�inku nacionalne politike SPS-a: "Treba po�teno da govorimo, mi smo prvo digli nacionalnu svest Srba da se brane od Albanaca i klicali: 'Oj Srbijo, iz tri dela - uskoro �e� biti cela!' Ali, kao �to je onda bilo, i sada je jedino re�enje da uspostavimo nekakav dijalog sa Albancima, da zajedno vidimo �ta je najbolje da radimo i �ta je u obostranom interesu. Prema nekom scenariju, rat na Balkanu trebalo je da po�ne na Kosovu. Jedino �to smo mogli da u�inimo bilo je da spre�imo da se na Kosovu ne zarati. Gasili smo po�ar za po�arom i tako do�li do Beograda."

Neboj�a �ovi�,

koordinator Saveza za promene, u crnogorskom nedeljniku "Monitor" govori o opasnostima koje prete ovoj koaliciji: "Jedna od opasnosti sa kojom je suo�en Savez za promene jeste velika unutra�nja politi�ka heterogenost, ali o�ekujem da to nadvladamo i da kao razumni ljudi shvatimo da niko od nas pojedina�no ni�ta ne vredi u politici. Drugi faktor koji eventualno mo�e da ugrozi opstanak Saveza za promene je ishitreno isticanje lidera Saveza, �emu se ja protivim. Neka vreme i politi�ko delovanje dovedu do toga da li �emo imati jednog ili vi�e lidera. Srbija se deset godina bavila liderstvom, a da nikada nije razmi�ljala o jednom rukovode�em timu stru�nih, kompetentnih, �asnih i proverenih ljudi. Nama posle Milo�evi�a vi�e ne treba Milo�evi�. Na kraju, tu je i kriterijum za izbor kandidata za odbornike, republi�ke i savezne poslanike. To je veoma va�an posao i ne bismo smeli da u tom pogledu ponovimo gre�ke nekih prethodnih koalicija. Nisam ube�en da su najva�niji procenti. Najva�niji su ljudi, a oni treba da budu tako odabrani da sigurno dobijaju."

 

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)