Italija

Dama za predsednika

U prethodnim vladama �ene su imale razne resore, od vanjskih (Suzana Anjeli) do unutarnjih poslova (Roza Ruso Jervolino)

Godina koju je iza le�a ostavio talijanski premijer Masimo D'Alema bila je vrlo uspje�na. "Povijesna pobjeda", kako je nazvao u�e��e svoje zemlje u velikom evropskom doga�aju - uspje�nom startu eura - prava je kruna u nizu sretnih okolnosti. Pro�le godine je preuzeo "�tafetu" od biv�eg premijera Romana Prodija i tako postao prvi postkomunisti�ki lider koji se na�ao na �elu jedne zapadnoevropske vlade. Nedavno je sa porodicom posjetio Vatikan. Tradicionalan susret talijanskog premijera sa papom protekao je srda�no i sve�ano. Vi�e nitko ne mari za "historijske �injenice", poput one da su se - ne tako davno - ove dvije li�nosti nalazile na suprotnim stranama.

Kod ku�e situacija nije blistava, ali nipo�to zabrinjavaju�a.Vladinu ve�inu - prili�no heterogenu - �esto prate razne turbulencije, ali na kraju se, ipak, sve dobro svr�i. Tako je barem bilo do sada. A u budu�nosti?

Italija se nalazi u tzv. bijelom semestru, �estomjese�nom periodu uo�i izbora predsjednika republike. Iako do juna ima jo� dosta vremena, imena kandidata ve� su u opticaju: jedni se zala�u za reizbor sada�njeg predsjednika Oskara Lui�i Skalfara, drugi predla�u aktuelnog predsjednika Senata Nikola Man�inija, tre�i, pak, biv�eg premijera Romana Prodija. U igri je i lider Narodne partije Marini. Po prvi put, u predsjedni�koj trci mogle bi se na�i i dvije �ene: Roza Ruso Jervolino, ministar unutarnjih poslova u D'Aleminoj vladi, i hiperaktivna Ema Bonino, evropski komesar za humanitarna pitanja.

Od va�nih datuma, tu su i evropski izbori. �ini se da bi Italija vrlo rado vidjela svog sunarodnjaka na �elu Evropske komisije. Potencijalnih kandidata za ovo presti�no mjesto ima vi�e, ali najozbiljniji je Romano Prodi. "Prodi je jak kandidat, sa autoritetom i mogao bi biti prihvatljiv za ostale �efove evropskih vlada. Ako iskreno �elimo da uspije, pozivam da se prekine sa doma�im prepucavanjima ", upozorio je nedavno talijanski premijer. Vremena za "izgla�ivanje" razlika i pomirenja unutar vladine ve�ine, me�utim, ima malo, jer su evropski socijalisti odlu�ili da svog kandidata istaknu prije junskih evropskih izbora, navjerojatnije ve� u martu na kongresu u Milanu.

KOMPOZICIJA I PREKOMPOZICIJA: Prvi na koga se D'Alemino upozorenje odnosi jeste biv�i predsjednik republike Fran�esko Kosiga. Odnosi izme�u ova dva politi�ara demokr��anske provenijencije, Prodija i Kosige, sve su lo�iji. Podsjetimo da Kosiga nije podr�ao Prodijev poku�aj da, nakon �to je u parlamentu izgubio potporu Bertinotijevih neokomunista, ponovno sastavi vladu, pa je morao vratiti mandat predsjedniku republike Skalfaru. Nakon toga, na scenu je stupio lider Ljevi�arskih demokrata Masimo D'Alema, i uz Kosigin "blagoslov" Italija je dobila vladu. Ali, to vi�e nije vlada "Maslinovog stabla", ve� �ire koalicije, uvjet na kojemu je Kosiga inzistirao i �iji zna�aj nije lingvisti�ki, ve� politi�ki.

Koalicija "Maslinovo stablo", programska koalicija partija ljevice i centra, nastala je uo�i posljednjih izbora (1996.godine). Njeni osniva�i - postkomunisti, narodnjaci i zeleni - ulogu lidera prepustili su bolonjskom profesoru, ekonomisti svjetske reputacije Romanu Prodiju. On je u svom �uvenom autobusu prokrstario Italijom i stekao veliku popularnost.

Koalicija "Maslinovo stablo" je pobjedila i Prodi je postao premijer. Suprotan blok "Pol sloboda", podsjetimo, vodio je Silvio Berluskoni. Sada�nja talijanska politi�ka scena ima odlike bipolarizma, �emu se u Italiji te�i. Formiranje nove vladine ve�ine, otvorilo je sada pitanje: da li koalicija "Maslinovo stablo" postoji i dalje ili ne. Tako su se u javnosti ponovno pojavile pri�e o objedinjavanju biv�ih demokr��ana - trenuta�no raspr�eni u nekoliko partija lijevog i desnog centra - u tzv. veliki centar. Bila bi to velika prekompozicija talijanske politi�ke scene, a njen glavni arhitekt je, navodno, Fran�esko Kosiga. Cilj ove "operacije" jeste uspostavljanje nove ravnote�e: na jednoj strani bile bi tzv. umjerene partije, a na drugoj socijaldemokrati. Utemeljene u stvarnosti ili samo plod ma�te, ove pri�e stvaraju poprili�nu konfuziju; i D'Alemina vlada - koja bez Kosigine Unije za republiku ne mo�e opstati - mora o tome povesti ra�una.

ENIGMA PRODI: Klju�na li�nosti u ovom "puzzle" je, ipak, Romano Prodi. "Spor izme�u mene i Kosige je politi�ke, a ne li�ne naravi", odgovorio je D'Alemi kada mu je ovaj savjetovao da se ne upu�ta u jalove rasprave, koje mogu samo �tetiti njegovoj kandidaturi u EU. U su�tini, Kosiga tra�i od Prodija da se izjasni kao "evropski narodnjak", jer u protivnom ne�e podr�ati njegovu kandidaturu.

Evropski partneri, �ini se, pozitivno gledaju na Prodijevu eventualnu kandidaturu, te su njegove �anse da zamijeni �aka Santera realne. �eka se jo� izja�njavanje Njema�ke. Talijanski listovi nedavno su prenijeli "Gardijanove" spekulacije o navodnoj preporuci biv�eg predsjednika Evropske komisije �aka Delora da se za kandidata eurosocijalista istakne njema�ki ministar financija i predsjednik SPD-a Oskar Lafonten. Neki dobri poznavaoci njema�kih prilika, me�utim, tvrde da je Bon jedino zainteresiran za smanjenje njihovih doprinosa u kase EU.

I �to na sve to ka�e Romano Prodi? "Italija mora odlu�iti da li vrijedi ulaziti u ovakav poduhvat. Ali, neprihvatljivo je re�i: 'Podr�ati �emo te u Briselu, ako ostavi� 'Maslinovo stablo'... Meni nisu potrebne fotelje, imam sretan �ivot. U srcu nosim politi�ki projekat, sa njim sam dobio izbore, tada kada nitko nije mislio da je to mogu�e". Ako bude prisiljen, Prodi �e se, dakle, opredijeliti za svoj "politi�ki credo" . Mogu�e je o�ekivati da �e se na evropskim izborima njegovo ime na�i na �elu liste "Maslinovog stabla". Za to ve� ima zeleno svjetlo pokreta senatora Antonija Di Pietra, kao i tzv. pokreta gradona�elnika, kojemu su ve� pristupili gradona�elnici nekih velikih talijanskih gradova - Rima, Palerma, Venecije. Prodijeva odluka se, me�utim, ne svi�a Marinijevim narodnjacima, koji su otvoreno rekli da �e na evropske izbore iza�i samostalno, ukoliko se biv�i premijer ne odrekne Di Pietra. Treba re�i da je Di Pietro izabran za senatora na listi "Maslinovog stabla", te da je kra�e vrijeme bio i ministar. Ali, svojevremeni simbol "�istih ruku", kome se i danas priznaje hrabrost u raskrinkavanju vrlo ra�irenog sistema korupcije, u politici se, izgleda, ne snalazi ba� najbolje. U jednoj vrlo gledanoj televizijskoj emisiji u kojoj su obojica u�estvovali, voditelj je, govore�i o rezervama koje u jednom dijelu javnosti postoje u odnosu na Di Pietra, rekao: "Ukratko, boje se da jednog lijepog dana ne iza�ete na balkon". Aluzija je vi�e nego jasna, jer se pomenuta epizoda odnosi na diktatora Benita Musolinija!

Lider Ljevi�arskih demokrata Valter Veltroni tako�er je preporu�io Prodiju da dobro razmisli prije nego �to raskine sa Narodnjacima. On izlaz vidi u ve� oprobanom receptu - "Narodnjaci i demokrati za Prodija", zvani�ni naziv pobjedni�ke izborne liste iz 1996.godine.

Ali, kombinatorici sa Prodijevim imenom kao da nema kraja. Jedan od Berluskonijevih koalicionih partnera Pier Ferdinando Kazini ovih dana lobira za Prodijevu kandidaturu za predsjednika republike. "Prodi je �rtva osovine D'Alema - Kosiga. Ako tipujemo na njega, lijevi centar �e se raspasti", rekao je Kazini. Logika je vrlo jednostavna: ako opozicija nema snage da nametne svog kandidata, ono �to sigurno mo�e je da "pravom" potporom ote�a vladaju�oj ve�ini!

Krajem godine ankete javnog mnjenja pokazale su da Talijani ne bi imali ni�ta protiv �ene predsjednika republike. To je zna�ajna promjena, jer mada prisutne u javnom �ivotu, do sada nijedna �ena nije ni spominjana kao kandidat za ovu dr�avnu funkciju. U posljednje dvije decenije �ak dvije �ene su bile predsjednice zastupni�kog doma parlamenta. U prethodnim vladama �ene su imale razne resore, od vanjskih (Suzana Anjeli) do unutarnjih poslova (Roza Ruso Jervolino). Sada�nji ministar kulture �ovana Melandri majka je dvomjese�ne djevoj�ice. O svom polo�aju nedavno je napisala: "Ne de�ava se �esto - barem ne u Italiji - da novope�ena majka postane ministar, i ne negiram, dvostruka uloga vrlo je zahtjevna."