MOZAIK

Vreme br. 431, 23. januar 1999.

 

Me�unarodni olimpijski komitet

"Plava krv" i crni gre�nici

Dok MOK potresa afera sa kupovinom glasova Solt Lejk Sitija (�to �e uskoro ko�tati isklju�enja ve�inu od 13 osumnji�enih �lanova, uglavnom iz Afrike), podu�i spisak biv�ih i sada�njih "mokovaca" plemi�kog porekla bi�e, najverovatnije, uskoro pro�iren jer je predsednik Huan Antonio Samaran izrazio zelju da u MOK u�e �panski prestolonaslednik princ Felipe

Za desetak dana, ta�nije 23. ili 24. januara, bi�e saop�tena imena �lanova MOK-a koji su "uprljali njegov ugled" i koje, po ve�ini najava, �eka prvo isklju�enje u istoriji MOK-a. Druga, bla�a varijanta je da "budu zamoljeni" da odu, kao �to je to bio slu�aj sa Robertom Helmikom 1991. Tada�nji predsednik Me�unarodne pliva�ke federacije i kao potpredsednik MOK-a jedan od najuticajnijih ljudi u pokretu nije direktno prodao svoj glas, ali je dobro unov�io svoj uticajni polo�aj po�to je za proviziju od 170.000 dolara ustupio TV prava svetskog prvenstva u Pertu '91. kompaniji biv�eg rumunskog tenisera Jona Tiriaka i ameri�kom magnatu Tedu Tarneru, vlasniku CNN-a. Tako�e, Helmik je dobio 300.000 dolara kao "savetnik" firmi i organizacija koje su tesno sara�ivale sa MOK-om.

U Helmikovom slu�aju radilo se vi�e, �to bi se kod nas reklo, o "zloupotrebi polo�aja" dok je sada�nja afera vezana za kupovinu glasova, o �emu se odavno govori ali bez dokaza. Dvojica olimpijskih �ampiona koji zajedno imaju 17 olimpijskih medalja, pliva� Mark �pic (sedam zlata u Minhenu '72) i atleti�ar Karl Luis (deset medalja sa �etiri olimpijade, od '84. do '96), izjavili su pre neki dan da je "kupovina glasova stara i uobi�ajena praksa".

Posle prvih naga�anja da se radi o 6 do 8 �lanova MOK-a, uglavnom iz Afrike, predsednik Samaran izjavio je da je na listi osumnji�enih 13 imena, od kojih �etiri osumnji�enih za "manje prekr�aje". Svi su oni dobili Samaranovo pismo sa zahtevom da pismeno objasne svoj slu�aj. Nema�ka revija "Sport Intern" objavila je nezvani�ni spisak koji niko nije demantovao. Devet te�ih slu�ajeva su: Bashir Atarabulsi (Libija), �an Klod Ganga (Kongo), Abdel Gadir (Sudan), David Sikulumi Sibandze (Svazilend), �arls Mukoka (Kenija), Lamin Keita (Mali), Serhio Santander (�ile), Augustin Aroho (Ekvador) i Pirjo Hageman (Finska), dok su za manje prekr�aje osumnji�eni Anton Gesink (Holandija), Vitalij Smirnov (Rusija), Un Jong Kim (Ju�na Koreja) i Luj �irandu N'Daje (Obala Slonova�e).

samar.jpg (22562 bytes)Ve�ina osumnji�enih negirala je, bar u prvim reakcijama, bilo kakvu krivicu, neki su najavili dolazak u Lozanu u pratnji advokata, ali klupko je po�elo da se odmotava, i svakog dana sti�u nove optu�be, izjave i dokazi o poklonima i beneficijama raznih vrsta. Pala je i prva ostavka: Finkinja Pirjo Hageman - koja je u�la u istoriju MOK-a kao prva �ena koja je, zajedno sa �ileankom Flor Ives, 1981. u�la u MOK - podnela je ostavku iako je negirala krivicu. Njen greh nije u vezi sa Solt Lejk Sitijem, ve� sa neuspelom kandidaturom Toronta za 1996. Ispostavilo se da je Organizacioni komitet godinu i po dana pla�ao njen stan u mestu Sen Mari (Ontario) kada je sa mu�em �ivela u Kanadi. Ona je tri puta u�estvovala na olimpijadama, u Montrealu 1976. bila je �etvrta na 400 metara.

Amsterdamski list "De Telegraf" izneo je optu�be protiv nekolicine �lanova MOK-a u vreme kandidature ovog grada za Igre 1990. koje je dobila Barselona. Frederik von Saks-Lojenberg, po tituli princ, izjavio je da su uz video-kamere, brilijante i ostale poklone neki �lanovi MOK-a "bili pozvani da besplatno posete �uvene amsterdamske crvene kvartove" i da su dvojica, koji sada nisu na listi, "prihvatili poziv", dok su Norve�anin Jon Staubo i Indijac Kumar "zahvalili na pozivu".

Neki su prstima po�eli da ukazuju i na samog predsednika MOK-a H. A. Samarana, ali je on sve lako, bar zasad, odbio - jer su pokloni, �ija vrednost prelazi dozvoljenih 150 dolara, izlo�eni i uredno zavedeni u Olimpijskom muzeju. Poslednjih dana pojavila se pri�a o izuzetno vrednom no�u (18.000 dolara) koji je Samaran dobio od Nagana, kao i dve pu�ke (1000 dolara) koje je primio od Solt Lejk Sitija, ali su i ti objekti u pomenutom muzeju.

Istovremeno, sa raznih strana po�elo je da sti�e tuma�enje da se radi o "podzemnoj borbi" za Samaranovog naslednika. Predsednik �panskog olimpijskog komiteta Alfredo Gojeneche otvoreno je izjavio da "anglosaksonski svet �eli fotelju Samaran", zato �to "Latini godinama dominiraju u svetskom sportu". Sli�nu tezu izneo je i Rus Vitalij Smirnov (izgleda da je sumnja u njegovo po�tenje brzo razbijena i indirektna zdravstvena pomo� biv�em ruskom hokeja�kom internacionalcu Ragulinu razja�njena kao ljudska, olimpijska solidarnost), koji je rekao da je Samaran napravio veliku gre�ku objavljuju�i da se 2002. sigurno povla�i, �ime je otvorio bitku za svog naslednika.

I dok prvi �ovek MOK-a najavljuje "energi�no �i��enje redova", paralelno radi na popravljanju "unutra�nje strukture �lanstva". Posle nedavne smrti Karlosa Ferer Salata, predsednika Olimpijskog komiteta �panije, ova zemlja je ostala bez predstavnika u MOK-u (princeza Pilar de Borbon je prisutna kao predsednik Me�unarodne konji�ke federacije) i Samaran je do�ao na ideju da mesto popuni princ Felipe, �panski prestolonaslednik. Saznaje se da je kralj Huan Karlos sa simpatijama primio predlog, ali iz kraljevske palate "Sarsuela" ne�e biti zvani�nih komentara dok predlog, negde u martu, ne bude ozvani�en. Izbor treba da se obavi na sesiji MOK-a u Seulu narednog juna.

Ako sve pro�e kako Samaran planira, a obi�no tako biva, princ Felipe �e postati 76. �lan MOK-a "plave krvi", ne ra�unaju�i jednog sultana i jednog �eika. Jedan kralj (Konstantin, sticajem okolnosti Felipeov ujak jer je ro�eni brat njegove majke Sofije), 27 prin�eva, 6 vojvoda, 6 markiza i 10 barona bili su, ili su jo� uvek, �lanovi MOK-a. Ako se zna da je od 1894. do danas MOK imao oko 400 �lanova, ispada da je otprilike jedna �etvrtina bila ili jeste "nobl" porekla. Istina, plemi�a je mnogo vi�e bilo na po�etku i u decenijama do Drugog svetskog rata ali, ulaskom Henrija od Luksemburga i Vilijama od Holandije 1998. i predlogom Felipea za ovu godinu, Samaran o�ito obnavlja tradiciju mada mu se mora priznati da je za 18 godina rukovo�enja znatno otvorio MOK, pre svega prema zemljama tre�eg sveta, uveo u njega mnogo biv�ih olimpijskih �ampiona i �ena.

U slu�aju Felipea Burbonskog ne mo�e se govoriti samo o zaslugama "po krvi". Sin �panskog kralja je i sam bio olimpijac u jedrenju (1992. u Barseloni), njegova sestra princeza Kristina bila je olimpijka u istom sportu �etiri godine ranije u Seulu, majka Sofija je tako�e u�estvovala na Olimpijadi u Rimu 1960, na kojoj je njen brat Konstantin osvojio zlatnu medalju, a i sam kralj Huan Karlos bio je, tada jo� uvek princ, u�esnik Olimpijade u Minhenu 1972, tako�e u jedrenju. Ako je malo, jo� jedan �lan kraljevske familije, zet Injaki Urdangarin, bio je olimpijac u rukometu na Igrama u Atlanti 1996, a bi�e, kao kapiten, i na Olimpijadi u Sidneju idu�e godine.

Od �lanova MOK-a "plave krvi" jedini je aktivan Albert od Monaka, koji se jo� na Igrama u Sarajevu 1984. takmi�io u bobu. Princeza Ana, k�er engleske kraljice Elizabete i sestra princa �arlsa, dugo je bila predsednik Me�unarodne konji�ke federacije, a na toj funkciji sada je princeza Pilar de Borbon, sestra �panskog kralja Huana Karlosa i tetka princa Felipea. MOK je oduvek bio neka vrsta "visokog dru�tva" a ulazak je, uglavnom, po li�nim zaslugama i po li�nom predlogu predsednika koji ima to diskreciono pravo. U praksi, �lanovi MOK-a "zastupaju MOK u zemlji iz koje poti�u" a ne obrnuto, tako da u pro�losti nisu mnogo prolazili slu�ajevi "politi�kog delegiranja", mada je bilo i toga. Biv�a SFRJ je upravo po toj liniji u MOK svojevremeno - posle povla�enja Borisa Bakra�a - poslala Slobodana Filipovi�a, u to vreme jednog od izvr�nih sekretara CK SKJ, iako mu je protivkandidat, sa podr�kom sportske javnosti, bio Milan Mu�katirovi�. Me�utim, kada je Filipovi� politi�ki postao nepodoban, poku�aj da bude opozvan i zamenjen bio je hladno odbijen, i on je ostao �lan MOK-a sve do svoje prerane smrti pre nekoliko godina. U Hrvatskoj je linija HDZ-a uspela da ugura Antona Vrdoljaka, iako je na isto mesto pretendovao Mirko Novosel, za hrvatski sport nesumnjivo mnogo zaslu�niji od univerzalnog Ton�ija. Na Balkanu, o�ito, u nedostaku kraljeva, prin�eva, vojvoda, grofova i barona ,"plava krv" te�e u venama politi�ara. Ili bar oni tako misle.

Vladimir Stankov�

56.gif (18412 bytes)Svi "plavci" MOK-a

Kraljevi
Konstantin, kralj Gr�ke (od 1963. do 1974)

Prin�evi
�or� Bibesko, Rumunija (1899-1902), Sergej Beloselski , Rusija (1900-1908), Aleks von Solms Braunfels, Austrija (1905-1908), Semen Trubeckoj, Rusija (1908-1910), Scipion Borgeze, Italija (1908-1909), Leon Urusof, Rusija (1910-1933), Oto von Vindi�-Grac, Austrija (1911-1919), Etien Lubomirski, Poljska (1921-1923), Kasimir Lubomirski, Poljska (1923-1930), Samad Kan Momatazos, Persija (1923-1927), Aksel od Danske, Danska (1932-1958), Iesato Tokugava, Japan (1936-1939), Franc Jozef II, Lihten�tajn (1936-1980), Raniero III, Monako (1949-1950), Pjer od Monaka, Monako (1950-1964), Golam Reza Pahlaavi, Iran (1955-1980), Albert od Lije�a, Belgija (1955-1964), Aleksander de Merod, Belgija (od 1964. do danas), Georg Vilhem od Hanovera, Nema�ka (1966-1971), Cunejo�i Takeda, Japan (1967-1981), Fejsal Fahd Abdul Azis, Saudijska Arabija (od 1983. do danas), Nora od Lihten�tajna, Lihten�tajn (od 1984. do danas), Albert od Monaka, Monako (od 1985. do danas), Ana od Engleske, Velika Britanija (od 1988. do danas), Princeza Pilar de Borbon, �panija (od 1996. do danas), Henri od Luksemburga, Luksemburg (od 1998), Vilijem od Holandije, Holandija (od 1998)

Grofovi
Ferdinando Lukezi Pali, Italija (tokom 1894), Maksim de Busie, Belgija (1894-1900), Eugenio Bruneta d' Uso, Italija (1897-1919), Arhambold de Taljejrand, Nema�ka (1899-1903), Aleksander Merkati, Gr�ka (1900-1925), �or� de Ribopjer, Rusija (1900-1916), Klarens fon Rosen, �vedska (1900-1948), Gonsalo Mehorada del Kampo, �panija (1902-1921), Julius Kaesar Erdman, Nema�ka (1903-1914), Henri de Baile Latur, Belgija (1903-1942), Alber Bertie de Sovinji, Francuska (1904-1920), Edberg Hojer fon der Aseburg, Nema�ka (1905-1909), Henrik Angel, Norve�ka (1905-1907), Geza Andra�i, Ma�arska (1907-1938), Albert Gautier Vinjal, Monako (1908-1939), Adalbert F. fon Sierstorpf, Nema�ka (1910-1919), Rudolf de Koloredo-Mansfeld, Austrija (1911-1919), �oze Kapelo Penja Garsia, Portugalija (1912-1940), Adolf fon Arnim-Muskau, Nema�ka (1914-1919), �istinien de Klari, Francuska (1919-1933), Alberto Bonakosa, Italija (1925-1953), Fernando Suares de Veljano, �panija (1931-1952), Paolo Taon di Revel, Italija (1932-1964), Mikimasa Soje�ima, Japan (1934-1948), �an de Bomon, Francuska (1951-1990)

Vojvode
Rikardo d'Andria Karafa, Italija (1894-1898), Antonio de Lankastre, Portugalija (1906-1912), Algernon od Somerseta, Velika Britanija (1913-1920), Hakobo od Albe, �panija (1924-1927), Adolf Fridrih, Nema�ka (1926-1956)

Markizi
Karlos od Guadalupe, Meksiko (1923-1924), �or�o Guglielmi, Italija (1919-1929), Manuel de Pons, �panija (1928-1930), Lord David G. Burgli, Velika Britanija (1933-1981), Pedro de Ibara i Mak-Mahon, �panija (1952-1985), Huan Antonio Samaran, �panija (od 1966. do danas)

Baroni
Pjer de Kuberten, Francuska (1894-1925), Artur Oliver Viliers Rasel, Velika Britanija (1894-1898), F. V. Kristian van Til, Holandija (1898-1924), Godefroj de Bloany, �vajcarska (1899-1937), Rajnhold F. fon Vilebrand, Nema�ka (1909-1914), Eduard Emili de Laveleje, Belgija (1913-1938), Santjago de Guelj, �panija (1921-1954), Alpert �imelpenink, Holandija (1925-1943), Gaston de Tranoj, Belgija (1939-1957)

 

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)