Crna Gora

Debele odluke

Posle rezolucije Saveta bezbednosti UN, kojom je produžen mandat mirovnim snagama na Prevlaci, Podgorica je nakon direktnih pregovora sa Zagrebom otvorila granični prelaz Debeli brijeg

Službena Crna Gora je u ofanzivi. Kako se navodi, riječ je o zaštiti interesa ugroženih politikom zvaničnog Beograda. U tom kontekstu je na jugoslovenskom dijelu granice između Hrvatske i Crne Gore po direktnom dogovoru Podgorice i Zagreba podignuta rampa ne samo na graničnom prelazu Debeli brijeg već i na prelazu na Konfima. Kad ovaj broj "Vremena" bude u rukama čitalaca znaće se hoće li preko pomenutih i drugih prelaza u Crnu Goru stizati strani turisti bez viza. Uz to, sve su glasniji zahtjevi da se navodnom nekontrolisanom štampanju novca u Topčideru doskoči uvođenjem paralelne valute u Crnoj Gori.

ULTIMATUMI I BIZNIS: Poslije punih osam godina dakle, Crna Gora se odlučila da granicu sa Hrvatskom učini prohodnom, ne hajući za odredbe saveznog ustava, a još manje na opomene iz savezne administracije da o otvaranju Debelog brijega ne može biti riječi dok se ne razriješi pitanje Prevlake. Toj odluci prethodili su zahtjevi Podgorice da se u pregovorima državnih delegacija Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije razdvoje pitanja Prevlake i graničnih prelaza. Poslije otvaranja 14 graničnih prelaza na jugoslovenskoj granici između Srbije i Hrvatske, Crna Gora je pojačala pritisak na saveznu administraciju, posebno kada je zvanični Zagreb izrazio spremnost da se što prije otvori Debeli brijeg.

Štaviše, tada je Podgorica Beogradu uputila svojevrsni ultimatum - ili će se odvojiti pitanje Prevlake od Debelog brijega ili će crnogorski predstavnici biti povučeni iz jugoslovenskog pregovaračkog tima. Pregovarači su ubrzo i povučeni sve uz objavu novog ultimatuma - ako se hitno ne priđe otvaranju Debelog brijega, Crna Gora će to uraditi direktnim dogovorom sa Hrvatskom. Poslije najnovije rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kojom je produžen mandat mirovnim snagama na Prevlaci još šest mjeseci i pružena puna podrška zalaganjima da se bez obzira na trenutni status Prevlake otvori granica između Crne Gore i Hrvatske, Podgorica je to i uradila.

Nebojša Medojević, član Grupe 17 i ekspert za privatizaciju u vladinoj agenciji za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, za "Vreme" kaže da je taj potez izuzetno značajan za Crnu Goru. "Zbog zatvorenosti tog prelaza crnogorski turizam je do sada pretrpio ogromne štete", kaže Medojević. "Oko 100.000 inostranih turista dolazilo je u Crnu Goru preko dubrovačkog aerodroma uz devizni priliv, samo po tom osnovu, od oko 50 miliona dolara. Turisti su dolazili i Jadranskom magistralom, a veoma je bila razvijena i robna razmjena. Između crnogorskih i hrvatskih gradova postojalo je 13 saobraćajnih linija. Tim pravcima išao je najveći dio robe iz sjeverne Italije za cetinjski 'Obod' i Kombinat aluminijuma u Podgorici. Robna razmjena između Hrvatske i Crne Gore prije deset godina iznosila je 291 milion dolara, s tim što je Crna Gora kupovala za 210 miliona dolara. Bila je to izuzetno dobra privredna saradnja i sasvim je sigurno da će se pozitivni efekti otvaranja granice sa Hrvatskom osjetiti u Crnoj Gori već ove sezone", zaključuje Nebojša Medojević.

Crnogorski ministar turizma Vladimir Mitrović već je proglasio otvaranje Debelog brijega vješću godine, a Brano Perović, ministar inostranih poslova, tvrdi da otvaranje graničnih prelaza ne prejudicira riješenje pitanja Prevlake. Kao izuzetno značajan događaj dizanje rampe na Debelom brijegu ocijenjeno je u mnogobrojnim anketama crnogorskih medija, posebno u jednoj kontakt-emisiji crnogorske televizije. I bez obzira na teret stečen u ratnoj avanturi oko Dubrovnika Crnogorci su krenuli preko Debelog brijega.

ZATEZANJA: Kotorska "Autoboka" već je otvorila liniju zasad do Debelog brijega, ali putnike s druge strane nijesu sačekali autobusi "Libertasa". Čulo se za izjavu direktora tog preduzeća da oni čekaju zvaničnu odluku Hrvatskog ministarstva saobraćaja, ali i grada Dubrovnika, koji je vlasnik "Libertasa". Sagovornik "Vremena" iz Dubrovnika, koji ovim povodom želi ostati anoniman, navodi da tu malo zateže gradonačelnik Luka Kordo, koji je navodno ranije izjavio da Crnogorci nijesu dobrodošli dok se zvanično ne izvine Dubrovčanima, ali, kako kaže, sve će biti u redu ovih dana jer svi hrvatski mediji objavljuju stav Vašingtona koji je otvaranje crnogorsko-hrvatske granice pozdravio kao događaj značajan s aspekta normalizacije dobrosusjedskih odnosa u regionu. Poznato je, naime, da su u crnogorsko-hrvatskom dogovaranju Amerikanci odigrali ulogu katalizatora i da je sve ubrzano pošlo poslije boravka u Podgorici Roberta Gelbarda, Klintonovog izaslanika za sprovođenje Dejtonskog sporazuma.

Istina, tada Gelbard nije pominjao pitanje Prevlake. Jeste, međutim, Momir Bulatović, koji prijeti da će zbog otvaranja Debelog brijega neko još deblje odgovarati u Podgorici. Bulatović kaže da su granice u njegovoj nadležnosti, što niko ne spori kad je u pitanju ustavna savezna vlada, ali u Podgorici za takvu ne smatraju onu Bulatovićevu; zato se ni crnogorska vlada ne obazire na njegove prijetnje da će na granične prelaze poslati saveznu policiju. Bulatović svakako pokušava dignuti Crnogorce na noge tvrdnjom da je Đukanović otvaranjem Debelog brijega bespovratno izgubio Prevlaku.

Jasno je, međutim, da je Podgorica učinila to što je učinila tek kada je dobila izvjesne međunarodne garancije. Tome ide u prilog i najava da će vlada Crne Gore na sjednici 28. januara donijeti odluku o ukidanju turističkih viza, a o odluci o uvođenju paralelne valute ne govori se ne samo zbog velikih očekivanja od turističke sezone i preventivne zaštite od moguće hiperinflacije, već i zbog najavljene podjele vaučera. "Da bi reforme uspjele, Crna Gora mora imati punu kontrolu nad svim novčanim tokovima na svojoj teritoriji", tvrdi Nebojša Medojević.

Ta kontrola je, ruku na srce, svakim danom sve jača, isto kao i ubjeđenje da je Đukanovićeva vlast sve odlučnija da ne prizna nijednu odluku savezne države dok u njenom vrhu mjesta ne zauzmu predstavnici pobjedničke koalicije u Crnoj Gori. S druge strane, sve je manje onih koji vjeruju u neku radikalniju Miloševićevu intervenciju, dok je sve više onih koji tvrde da se Bulatović još nije raspakovao u Palati Federacije i da su tu još mogući različiti obrti.