"Naivci"

Prodavanje cigle

Na aukciji, koju su na �irokom Brijegu organizovali za pomo� Hrvatima zato�enim u Hagu, portret Gojka �u�ka, naslikan rukom Stipe Maru�i�a, prodat je za trista hiljada maraka

Naj�istija je ipak nevinost amatera. Tako je, recimo, Stipe Maru�i� sa �irokoga brijega prije samo dvije i pol godine u sebi prepoznao slikarski dar, kupio paletu, �tafelaj, �etkice i boje, te je u slobodno vrijeme po�eo stvarati svoj umjetni�ki ciklus. Kao i svaki slikar po�etnik, pogotovu onaj iz �ivopisna zavi�aja, Stipe je zapo�eo s pejza�ima, nastavio s mrtvim prirodama, utapao se u rumenim zalascima sunca, slikao crkvu u Me�ugorju, da bi na kraju, pritisnut va�no��u povijesnoga trenutka i potaknut pravednom borbom hrvatskoga naroda za samostalnost i samosvojnost, po�eo slikati portrete hrvatskih i hercegova�kih vo�a i ministara. Izrezao bi na� Stipe fotografiju iz novina, postavio je uz �tafelaj, a onda bi korak po korak, potez po potez, svojom rukom na platnu poku�avao �to vjernije imitirati objektiv fotografskoga aparata.

Za Stipu Maru�i�a i za njegovu umjetnost vjerojatno nitko, osim prvih susjeda i suseljana, ne bi doznao da se nije dogodilo �udo koje je ovoga amatera dovelo u sredi�te hrvatskoga kulturnoga interesa i kandidiralo ga za Guinnesovu knjigu rekorda i za rubriku najve�ih bizarnosti u nekoj neortodoksnoj povijesti slikarstva i slikarskoga amaterizma. Naime, na aukciji, koju su na �irokome Brijegu organizirali za pomo� Hrvatima zato�enim u Haagu, portret Gojka �u�ka, naslikan rukom Stipe Maru�i�a, prodan je za tristo tisu�a maraka. Sasvim je izvjesno da do Maru�i�a u povijesti nije bilo, a vjerojatno ne�e ni biti, �ovjeka koji je nakon samo dvije i pol godine bavljenja slikarstvom stvorio ne�to �to bi se prodalo za tristo tisu�a maraka!

Jo� bolje je pro�ao Branimir �ili�, jo� jedan amater inspiriran likom pokojnog ministra obrane. On je svoj portret Gojka �u�ka prodao za �ak tristo pedeset tisu�a maraka, �to je na neki na�in logi�no jer se �ili� slikarstvom bavi koji mjesec dulje od Maru�i�a. Bilo je na �irokome Brijegu jo� samoukih majstora likovne umjetnosti, pa �ak i onih koji su uspjeli zavr�iti Likovnu akademiju. Recimo, bio je tamo i stanoviti Velimir Ra�ki koji je, navodno, zavr�io zagreba�ku akademiju, a organizatori su ga najavljivali kao "velikog hrvatskog slikara Ra�kog", sve ne bi li naivan svijet povjerovao da je rije� o zbilja velikom, ali - sre�om po njega i njegov estetski nazor - pokojnom slikaru Mirku Ra�kom. No, i ovaj je Ra�ki za �iroki Brijeg i za hrvatske generale, vo�e i tajkune bio sasvim dobar i postigao je cijenu koju stari Mirko Ra�ki, barem za �ivota, nikada dostigao nije.

Sve otkupljene slike poklonjene su obiteljima ha�kih zato�enika, a gospo�a �ur�a �u�ak je na dar od generala Ljube �esi�a Rojsa i Hercegova�ke banke dobila ulje na platnu koje prikazuje crkvu bla�ene djevice Marije na �irokome Brijegu. Ministrova udovica bila je dirnuta darom, a fotografiju njezinoga nasmijanog lika prenijele su sve hrvatske novine. Istina, nezavisni mediji ostali su zgro�eni aukcijom i svotama kojima su pla�ena sva ta amaterska djela, dok je, recimo, Hrvatska televizija i �ur�i �u�ak, i slikarima, i generalima posvetila nekoliko toplih i apsolutno afirmativnih priloga u svim svojim informativnim emisijama.

Sav novac prikupljen na aukciji bit �e darovan Hrvatima u Haagu, na �to su odmah reagirali i suci u Me�unarodnome sudu pravde, najavljuju�i mogu�nost da sud hrvatskim zato�enicima i optu�enicima vi�e ne pla�a branitelje. Naime, ljudi su bili o�ito zgro�eni �injenicom da se u zemlji u koju jo� uvijek sti�e humanitarna pomo� i koju jo� uvijek znaju sa Zapada po�astiti bespovratnim kreditima i darovnicama u jednom danu mo�e skupiti vi�e od milijun i pol maraka za pomo� ljudima koji su optu�eni za ratne zlo�ine.

Tko je zapravo dao sav taj novac i tko to amaterima za njihova djela nudi stotine tisu�a maraka? U�inili su to novi bogata�i, poput metkovskog gradona�elnika Stipe Gabri�a Jambe, pojedine hercegova�ke tvrtke, ali i privatne tvrtke iz Zagreba. Kako je aukcija provedena na teritoriju Bosne i Hercegovine, nitko od njih nije morao pri kupovini slika platiti porez, niti su morali dokazivati podrijetlo svoga novca. Rije� je, dakle, o markama koje su unaprijed bile "oprane", iako se nekoliko dana nakon aukcije pojavila i glasina da je aukcija zapravo bila specifi�ni vid utjerivanja "reketa", tj. da su Jambo i dru�tvo morali dati svoj novac bez obzira na to �to za uzvrat dobivaju. Ako je ova teza to�na, tada je �irokobrije�ka aukcija zapravo artificijelniji oblik staroga sarajevskog razbojni�kog obi�aja: prodavanja cigle. U ba��ar�ijskome mraku sa�eka vas tip s ciglom u ruci i ponudi vam da ju otkupite za sto maraka ili za sav novac koji imate u nov�aniku. I naravno, ni�ta vam drugo ne preostaje nego da ponudu prihvatite.

Svi kupci i ve�ina gostiju na aukciji pripadaju eliti vladaju�e stranke u Hrvatskoj, a nazo�an je bio i Ante Jelavi�, jedan od trojice bosansko-hercegova�kih predsjednika i �elnik tamo�njega HDZ-a, tako da lako mo�emo pretpostaviti da je "ciglu" prodavala Tu�manova stranka. Zgodna je to poruka javnosti, kako onoj me�unarodnoj - u Haagu, tako i ovoj doma�oj, hrvatskoj i bosansko-hercegova�koj, koja iz svega mo�e izvu�i dvije nadasve korisne pouke. Prva je politi�ke, a druga kulturne prirode. U ovim krajevima novac dr�e isti oni ljudi koji dr�e vojsku i policiju, a umjetnost i kultura vrijede upravo onoliko koliko vrijede dar i umije�e diletanata, amatera i nepismenih tipova.

�irokobrije�ka aukcija bila je tek vrhunac i politi�koga i kulturnoga trenda koji je u Hrvatskoj zapo�et s dolaskom Tu�mana na vlast. Po�elo je sa �udom hrvatske naive i dvadesetmetarskim betonskim spomenicima voljenome vo�i, nastavljeno je spomenikom ru�noj bombi, sve�ano otkrivenom u jednoj zagreba�koj �etvrti, a dovr�eno uljem na platnu koje prikazuje Matu Bobana sa cigaretom u ruci, preslikanim s fotografije snimljene na davnim �enevskim pregovorima. Tada se Boban �alio da u zgradi u kojoj su trajali pregovori nije bilo dopu�teno pu�enje i da se morao okolo sakrivati i paliti cigaretu. Bila je to velika muka vo�e hercegova�kih Hrvata, a ta je muka zavrijedila da bude ovjekovje�ena kao �to su, nekoliko stotina godina ranije, u ulju ovjekovje�ene i rane svetoga Sebastijana. Danas u Hrvatskoj postoje ljudi koji muku Bobanove cigarete pla�aju stotinama tisu�a maraka, �to je �udo ve�e i od me�ugorskog ukazanja bla�ene djevice Marije. Bogomajka se, naime, zna pojaviti i u drugim krajevima svijeta.