| POLITIKA |
Vreme br. 435, 20. februar 1999. |
Srpska politi�ka scena Me�anje �pila Bilo kakav potpis u Rambujeu zna�io bi istovremeno da se u Srbiji strana�ke karte moraju ponovo da me�aju - �e�elj bi morao nazad u opoziciju, Milo�evi� bi morao da tra�i nove koalicione partnere, �to zna�i da bi ubudu�e Vuk Dra�kovi� u Pariz i Rim putovao mnogo zvani�nije nego danas Posle toliko vremena, u Dnevnik RTS-a u�li su i osnovci. Ne oni iz Mionice koji posle zemljotresa �ekaju predsednika SRJ Slobodana Milo�evi�a i ka�u kako su jedan dan izostali iz �kole jer se zemlja tresla. Ovoga puta na TV ekranu su pokazali i citirali klinca koji je za govornicom na nekom politi�kom skupu pri�ao o pritiscima na na�u zemlju, o pretnjama NATO-a, o otima�ima Kosova i mirnog detinjstva, o tome kako bi zbog svih njih zemlja ponovo mogla da se trese, ali ne kao u Mionici pro�le jeseni.
OBRNUTA PROCEDURA: Sli�nih istorijskih "ne" i zatvaranja vrata ubacivanju me�unarodne zajednice u na�e unutra�nje pri�e i probleme bilo je, dodu�e, i ranije. I na kraju se obi�no ispostavilo da ona vrata nisu bila ba� zatvorena do kraja, da se u poslednjem trenutku nalazilo neko "spasonosno re�enje", da su Milo�evi� i Holbruk postizali neke sporazume posle kojih bi svi odahnuli do prve slede�e prilike. Zato je i sada, usred juna�enja osnovaca i penzionera u dnevnicima RTS-a, mnogo onih koji su ube�eni kako �e, uprkos kratkim rokovima i novim pretnjama, u zadnji �as Milo�evi� ponovo potpisati ono �to se od njega tra�i i to kasnije prikazati kao novi trijumf sopstvene politike. Cinici �ak tvrde kako �e strane trupe sigurno do�i na Kosovo i kako �e posle toga u dr�avnim medijima osvanuti obja�njenja da je re� o "dobrovoljcima i stranim pla�enicima" koji su pristali da se stave pod na�u komandu i �uvaju mir u na�oj ju�noj pokrajini. Ili kako �e doma�oj javnosti biti ponu�eno obja�njenje po kome NATO zapravo radi za nas, razoru�avaju�i U�K i �tede�i �ivote na�ih milicionera i vojnika. Prema tim prognozama, ve� idu�e nedelje, najkasnije za desetak dana, u dnevnicima RTS-a ponovo �e do�i vreme za telegrame i �estitke. Ovoga puta, me�utim, sve izgleda neuporedivo ozbiljnije nego ranije. Dva dana pre kraja pregovora u Rambujeu �ini se kako su �anse da se iznutra, "dobrovoljno" otvore vrata dolasku stranih trupa na Kosovo gotovo nikakve u pore�enju sa mogu�no��u da NATO poku�a sam da ih otvori nogom. Na jednoj strani postoji, dakle, prili�no rasprostranjeno mi�ljenje ve�ine partija i politi�ara (ne samo onih iz vladaju�e koalicije) kako bi dolazak NATO-ovih vojnika na Kosovo bio akt okupacije i ograni�avanja suvereniteta SRJ. Na drugoj je novi va�e�i princip najmo�nijih svetskih sila koji je pre nekoliko dana profesor beogradskog Pravnog fakulteta Jovica Trkulja ovako opisao: "Ako svoje ciljeve mo�emo da ostvarimo diplomatijom, upotrebi�emo diplomatiju. Ako se mogu ispuniti upotrebom nasilja, upotrebi�emo nasilje, bez obzira na UN i me�unarodno pravo. Nekada�nji osnovni zakon Divljeg zapada - zakon ja�eg, postao je novo me�unarodno pravo." Tek ponegde se mogu �uti mi�ljenja kako bi �to pre trebalo ��epati ono �to nam se u ovom trenutku nudi u Rambujeu. Ratomir Tani�, savetnik predsednika Nove demokratije Du�ana Mihajlovi�a, tvrdio je ovih dana u jednom novinskom intervjuu kako plan Kontakt-grupe nije ba� najpovoljniji za Srbe, ali da bi ga svakako trebalo prihvatiti jer je isti plan katastrofa za Albance. Tani� je istovremeno i jedan od retkih ovda�njih politi�ara koji se usudio da ka�e kako bi saradnja sa NATO-om bila neuporedivo bolja od sva�anja i kako bi Srbija �to pre morala da istakne kandidaturu za Partnerstvo za mir. Po njemu, u aneksu sporazuma o Kosovu mogu�e je prona�i formulu kojom bi se ovda�njim vlastima ponudio prihvatljiv izlaz iz sada�nje pozicije, prema kojoj je dolazak stranih trupa na Kosovo zapravo akt agresije. Profesor dr Kosta �avo�ki tvrdi, me�utim, kako u okviru ustavnog poretka Srbije i Jugoslavije nema nijednog organa koji bi mogao da odobri dolazak NATO-ovih trupa na Kosovo i Metohiju. Tako ne�to bi, po re�ima dr �avo�kog izre�enim u intervjuu "Blicu", predstavljalo nacionalnu izdaju. Pre nego �to ijedan strani vojnik kro�i na tlo ove dr�ave bilo bi neophodno promeniti ustav, �to prakti�no zna�i da obrnuta procedura, prvo potpis na sporazum o Kosovu pa zatim promena ustava, tako�e nije mogu�a.
Zbog svega toga moglo bi se �ak re�i kako najja�i razlog za izrazito negativan stav prema stacioniranju stranih trupa na Kosovu ne le�i u ustavu ve� u pozicijama vladaju�ih stranaka na politi�koj sceni Srbije. Ta scena je ve� podugo dizajnirana i izba�darena na na�in koji se nimalo ne rimuje sa bilo kakvim sporazumom o Kosovu koji izlazi iz okvira statusa kvo. Bilo kakav potpis u Rambujeu, pogotovo onaj o dolasku stranih trupa, zna�io bi istovremeno da se u Srbiji strana�ke karte moraju ponovo da me�aju, odnosno da ovde sledi politi�ka Mionica. Srpska politi�ka scena morala bi u tom slu�aju ozbiljno da se prekomponuje - �e�elj bi morao nazad u opoziciju, Milo�evi� bi morao da tra�i nove koalicione partnere, �to zna�i da bi ubudu�e Vuk Dra�kovi� u Pariz i Rim putovao mnogo zvani�nije nego danas. Mo�da bi se neko usput dosetio da zabrani upotrebu re�i referendum. Ili pojavljivanje osnovaca na politi�kim skupovima. Neki analiti�ari ovda�njih prilika i pogotovo neke strane diplomate tvrde kako �e sve to oko Kosova i NATO-trupa le�i ubrzo "na svoje mesto" i bez novih pretnji i bombardovanja. Kad Milo�evi�, navodno, proveri koliko je on li�no, kao garant mira i stabilnosti, ugra�en u eventualni mirovni plan o Kosovu. Tek tada bi mogao da krene na beogradski aerodrom i, pre ulaska u avion za Pariz, ka�e ne�to sli�no onome �to je svojevremeno izgovorio pred ulazak u avion koji ga je odveo u Dejton: "Dobar dan. Mi smo krenuli na put. Cilj na�eg puta je mir." Nenad Lj. Stefanovi� i Dokumentacioni centar VREME
|
| prethodni sadr�aj naredni |