MERIDIJANI

Vreme br. 437, 6. mart 1999.

 

Njujork

Kandidati

53.gif (9342 bytes)Tek što je afera Luinski završena, drugi član porodice Klinton ne silazi sa američkih naslovnih strana. Svi mediji bruje o mogućem kandidovanju Hilari Rodam Klinton za Senat, kao predstavnik države Njujork. Kako je američka javnost zbog postupka opoziva o svom predsedniku saznala i više nego što je želela, sada su sve oči uprte u prvu damu čija je popularnost odavno premašila i neke holivudske zvezde. Štaviše, mnogi analitičari nazivaju je američkom Lejdi Di. Nakon što je četrvt veka davala podršku svom mužu i praktično mu omogućila da postane predsednik najmoćnije zemlje na svetu, izgleda da je došao red i na Hilari da doživi istinsku političku promociju.

Iako vest o svojoj kandidaturi za Senat Hilari Klinton nije potvrdila, ona je nije ni demantovala, što je dalo odrešene ruke medijima da nagoveštajem njenog novog radnog mesta daju neviđeni publicitet. Prva dama se još nije odlučila da li i zaista da se upusti u trku za Senat, u kojoj bi joj protivnik bio gradonačelnik Njujorka Rudi Đulijani. Đuliani, koji je popularnsot stekao uspešnim suzbijanjem kriminala u takvoj metropoli kao što je Njujork, nije ni malo lak protivnik, a njegove ambicije sežu mnogo dalje od mesta u Senatu, jer, kako se priča, želi da se jednog dana kandiduje za predsednika. Iako ankete govore da je popularnost Hilari Klinton u državi Njujork nadmašila Đulijanijevu, prijatelji i savetnici upozoravaju je da od senatorskog mesta ima mnogo primamljivijih karijera i da dobro razmisli.

Prvo, njen rang bi bio mnogo manji nego što je trenutno, naročito ako se uzme u obzir činjenica da senatorski uticaj raste sa starešinstvom i godinama staža. Kao jedna od najmlađih članova Senata, Hilari bi sebe dovela u poziciju da bude senatorka drugog reda. Osim toga, ova funkcija bazira se na ugledu i uticaju, ali ne dozvoljava zgrtanje bogatstva. Mnogi izvori prihoda bi joj bili nedostupni, a Klintonovi moraju još mnogo da rade da bi otplatili sve advokatske troškove, nagomilane tokom suđenja za različite afere.

Kao neke od mogućih pravaca u kojima bi njena buduća karijera mogla da se kreće, nakon što prestane da bude domaćica Bele kuće, navode se ponude da napiše memoare, koji bi joj, kako se procenjuje, doneli prihod od bar pet miliona dolara. Zatim, Hilari ne bi odbacila ni ideju da postane ambasador SAD u UN-u, ali za to joj je potrebna bezrezervna podrška Ala Gora. Od ostalih ponuda tu su i pozivi da predaje na najelitnijim pravnim fakultetima u SAD, ali bi je mnogi radije videli u humanitarnim aktivnostima. Prva dama je već demonstrirala da svojim šarmom uspeva da prikupi milione dolara u dobrotvorne svrhe, i svako bi je poželeo u svojoj kampanji.

Interesantno je da Hilari za svoje senatorske ambicije ima punu podršku svog supruga, iako će upravo Bil Klinton, ukoliko se ona odluči za ovakvu karijeru, morati da bude taj koji zarađuje u porodici i da stane u njenu senku.

Bogota

Vest

53-1.gif (12042 bytes)Kolumbijski nobelovac Gabriel Garsija Markes, koji uskoro puni 72 godine, iznenadio je svoje sunarodnike kada je objavio da je kupio neprofitabilni nedeljnik i smesta se pridružio timu mladih novinara i saradnika. Proslavljeni pisac kaže da je kupovinom nedeljnika ostvario svoj dugogodišnji san i da se vratio prvoj ljubavi - novinarstvu.

"Novinarstvo je jedini zanat koji iskreno volim, uvek sam sebe smatrao novinarom", objasnio je Markes koji je od novinarstva živeo sve do 1967, kada je objavio "Sto godina samoće", knjigu koja ga je proslavila. "Nakon što sam dobio Nobelovu nagradu 1982, niko nije želeo da me zaposli jer sam bio jako skup. Zato sada sam plaćam da mi se ime pojavi u novinama. Evo, sada imam čak i vizit kartu", našalio se Markes.

Glavni urednik Markesovog nedeljnika "El Otro" ("Drugi") Mauricio Vargas kaže da je imati takvu književnu veličinu u svojim redovima neverovatna prednost. "Sva su vam vrata otvorena." Novinaru Markesu je već povereno da pravi ekskluzivne intervjue sa državnicima, ali bi on najviše voleo da bude običan reporter. "Želim da osetim atmosferu, ali čim sam na terenu, nastanu problemi. Novinari se ne ponašaju prema meni kao prema kolegi, već me tretiraju kao - vest."

Pariz

Otmica

Francuska policija uhapsila otmičara aviona kompanije "Er Frans" koji je leteo na relaciji Marselj-Pariz. Otmičar Savorani, inače bivši italijanski policajac, naterao je pilota da se, umesto na pariski aerodrom Orli, spusti na aerodrom "Šarl de Gol", preteći da će u vazduh dići avion koji je sa posadom imao 82 putnika.

Otmičar je smesta pustio 70 talaca, među kojima su bile i dve bebe, ali je preostalih 12 držao još oko tri sata pre nego što se predao vlastima. "Na svu sreću sve se završilo brzo i bez incidenta, i antiterorističke jedinice nisu imale posla", izjavio je šef policije Bernar Buko. "Čak u svojoj torbi nije imao nikakav opasan materijal, imao je nešto što je ličilo na daljinski upravljač za aktiviranje eksploziva."

Istraga je utvrdila da otmičar pripada marginalnoj političkoj organizaciji, ali Buko naglašava da nisu uspeli da utvrde tačne namere i motive za ovaj poduhvat. Italijanski mediji izvestili su da dvadesetšestogodišnji otmičar pripada nepoznatom pokretu "Vitulanizmo", koja se zalaže za čvršću evropsku integraciju.

 

prethodni sadržaj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)