| KULTURA |
Vreme broj 448, 7. avgust 1999. |
Reality check Pozdrav iz Srbije Zatvaranje prostora, ukidanje i kontrola medija, nanelo je nenadoknadivu �tetu koju �e biti te�ko prevazi�i. Zato je svaka vrsta javno ispoljene kreativnosti svojevrstan otpor stanju bezna�a
Ponovo se nalazimo na nultoj ta�ki. Nedavni rat, NATO bombardovanje, politi�ki obra�uni, prouzrokovali su stanje potpune depresije, ose�aj izolovanosti, gubitak volje da se ponovo uspostavi mre�a, da se verifikuje stanje stvari i u�ini vidljivim ono �to ina�e postoji u obliku individualnih projekata. Kao i uvek u velikim krizama, najvi�e je stradala kultura, koja je, pak, osnovno sredstvo za prevazila�enje krize i najva�nija ta�ka uticaja na promene. Zatvaranje prostora, ukidanje i kontrola medija, nanelo je nenadoknadivu �tetu koju �e biti te�ko prevazi�i. Zato je svaka vrsta javno ispoljene kreativnosti svojevrstan otpor stanju bezna�a. To je bio razlog da se pokrene Reality Check. Termin je preuzet iz politi�kog marketinga, a ozna�ava analizu realne situacije nakon predvi�ene mogu�nosti delovanja odre�ene akcije. Tokom rata, jedno od retkih mogu�ih mesta okupljanja aktera savremene umetni�ke scene bio je Centar za savremenu umetnost Fonda za otvoreno dru�tvo. Na inicijativu Dejana Sretenovi�a (Centar za savremenu umetnost) i Darke Radosavljevi� (ex Radio B92, Cinema REX), grupa beogradskih umetnika odlu�ila se na delovanje, primereno situaciji. REALITY CHECK je zapo�et tokom aprila 1999. u Beogradu. U trenutku pokretanja inicijative, Jugoslavija je bila pod stalnim vazdu�nim udarima, a Beograd bez gradskog prevoza, elektri�ne energije, mogu�nosti komunikacije... Iz tehni�kih razloga, tek nakon prestanka bombardovanja, uz pomo� Centra, do�lo je do realizacije projekta i to na dva nivoa. Net projekat, "The Reality Check: Serbian Art during Wartime", mo�e se videti na slede�oj adresi http://realitycheck.c3.hu. Ovaj deo realizovan je uz pomo� Centra za kulturnu komunikaciju C3 iz Budimpe�te, koji je ustupio prostor na web-u i omogu�io rad na�em web masteru �ani Poliakov (Web design: Borut Vild i Slobodan Markovi� - Beograd). U okviru web-a predstavljeni su recentni radovi pet srpskih umetnika: Uro� �uri�, Era Milivojevi�, Zoran Naskovski, Ra�a Todosijevi� i Milica Tomi�. Kustoski deo posla obavio je Dejan Sretenovi�. Ve�ina umetnika su prvi put uradili web projekat, a neki, poput Uro�a �uri�a (Populist project) ili Milice Tomi� (I am Milica Tomic), namenski su uradili rad, dokazuju�i da jugoslovenski umetnici mogu relevantno da se predstave u, za nas jo� uvek, novom mediju. Drugi deo Reality Checka ostvaren je kao serija razglednica. U realizaciji je u�estvovalo 12 umetnika: Apsolutno, Jovan �eki�, Mirjana �or�evi�, Uro� �uri�, Era Milivojevi�, Zoran Naskovski, Vesna Pavlovi�, p.RT (Radi�i�-Trkulja), Jelica Radovanovi�, Dejan An�elkovi�, Ra�a Todosijevi�, Milica Tomi�, koji su uz pomo� Boruta Vilda, realizovali 18 razglednica kao poruku svetu. Umetnici su se ovim radovima dobrovoljno pridru�ili i kampanji za slobodu medija posvetiv�i rad slu�aju ukidanja Radio stanice B92. Za lokalno poimanje "razglednice" ovo je atipi�an projekat. Na razlednicama su predstavljeni razli�iti prizori: od "Save European love" (Uro� �uri�), na kojoj je prikazan mobilisani gradski momak koji jede u kuhinji tipi�nog srpskog stana, okru�en zadovoljnim i nasmejanim �enama, preko jelena kome otpadaju rogovi (a-trophy, citat iz Lalovi�evog filma "Poslednja oaza"/ grupa Apsolutno), "Life imitates Art", sa predstavom de�anskog Sunca koga brani PVO/ Mirjana �or�evi�, scena dopisni�kog �ivota iz Hajata (Vesna Pavlovi�), mape sveta sa ozna�enim zemljama koje su iz razli�itih razloga pod sankcijama (p.Rt), junacima iz de�jih bajki koji lebde oko beogradskih ru�evina (Jelica Radovanovi�&Dejan An�elkovi�), crte�ima Ra�e Todosijevi�a sa tekstom "Svi smo u raju"... Kako je najslabija ta�ka u ovom trenutku komunikacija u lokalnim i globalnim okvirima, tokom pripreme projekta, putem interneta, zatra�ena je pomo� od bliskih institucija �irom sveta, sa namerom da se uspostavi i odr�i veza sa svetom. Saradnici iz inostranstva su, po prvobitnom planu, trebali da omogu�e �tampu i distribuciju materijala u svetu. Poziv je prihvatilo desetak institucija i pojedinaca iz razli�itih evropskih zemalja, ali je, ipak, odlu�eno da se, uz pomo� Centra, celokupan projekat realizuje ovde kao non profit, �to podrazumeva problem distribucije na lokalnom nivou. Razglednice se mogu dobiti u Centru za savremenu umetnost ili na B2-92. D.R.V. |