| Meridijani |
Vreme broj 451, 28. avgust 1999. |
Sofija Mauzolej
Kolombo Mirotvorac U �ri Lanki nema opasnijeg zanimanja od profesije mirotvorca. Najpoznatiji i najuporniji mirovnjak ove zemlje, u kojoj etni�ki sukobi traju vi�e od �esnaest godina i u kojima je poginulo preko �ezdeset hiljada ljudi, Nilan Tiru�elvam poslednja je �rtva tamilskih gerilskih separatista. Mnoge vo�e tamilske partije umerenjaka ve� su zbog svojih zalaganja za nacionalno pomirenje platili glavom. Ubica Tiru�elvama ujedno je bio i samoubica. Pre mesec dana, Tiru�elevam se svojim kolima zaputio na posao. U trenutku kada se zaustavo na raskrsnici zbog velike saobra�ajne gu�ve, pri�ao mu je neznanac i naslonio se na automobil. Malo potom za�ula se sna�na eksplozija koja je raznela i �rtvu i ubicu. Izgledi za mir i pomirenje u �ri Lanci znatno su oslabljeni nakon smrti velikog mirotvorca i poslanika u parlamentu koji je pomogao vladi da sa�ini mirovni sporazum. Serijom teroristi�kih napada separatista na umerene Tamilce, koji se zala�u za mirno re�enje sukoba, Tigrovi �ele da zapla�e politi�ke protivnike i mirovne aktiviste. Tiru�elvam, ina�e stru�njak za ustavno pravo, obrazovanje je stekao na Harvardu; na harvardskom Centru za re�avanje etni�kih sukoba izradio je seriju projekata o mirnom re�enju etni�kih kriza. Zbog poja�anih pritisaka radikalnih tamilskih Tigrova, prijatelji u zemlji i inostranstvu molili su Tiru�elvama da napusti �ri Lanku, jer je sve upu�ivalo na �injenicu da �e on biti slede�a �rtva radikalizma. Na ove molbe ugledni pravnik je odgovarao: "Ne mogu da napustim zemlju. Moja du�nost je da budem ovde." Ministar pravde �ri Lanke, povodom Tiru�elvamove smrti, izjavio je da je on bio most izme�u sukobljenih strana koji su tamilski radikali �eleli da sru�e. "Izgubili smo savest �ri Lanke", izjavio je ministar. Roberto Unger, profesor prava na Harvardu, gde je Tiru�elvam, koga je profesor dobro poznavao, i doktorirao, rekao je: "Bio je u potpunosti posve�en nacionalnom pomirenju. Smatrao je da ljudi jedni drugima treba da oproste pre nego �to zapo�nu dijalog." Bern Segregacija Ono �to su SAD odbacile jo� sredinom pedesetih godina, danas je na putu da bude odba�eno u �vajcarskoj. Savezni odbor za borbu protiv rasizma izneo je zahtev �vajcarskoj vladi da obustavi podelu u �kolama na razrede za imigrante i za decu �vajcarskih dr�avljana u kantonima gde je nema�ki jezik zvani�an. Predlog za obustavljanje segregacije iznet je nakon �to je Ustavni sud �vajcarske odlu�io da je ovakva praksa protivna ustavu. Boel Sambuk, potpredsednica komiteta, izjavila je da, uprkos �injenici �to i deca doseljenika govore nema�ki, ne mogu da poha�aju nastavu zajedno sa decom �vajcarskih dr�avljana. "Ovakva praksa podupire segregaciju i kr�i princip jednakosti", izjavila je Sambuk. |