Svet

Vreme broj 454, 18. septembar 1999.

 

Eksplozije mržnje

Parola "Jedno čečensko selo za svaku moskovsku zgradu" sve je popularnija

MOSKVA

Ruska štampa je danas zdušno podržala poglede zvaničnika da ratni huškači iz odmetnute Čečenije stoje iza bombaških napada u Moskvi, u kojima je ubijeno više od 200 ljudi.

Ali, neki listovi izražavaju strah da bi gnev javnosti zbog eksplozija mogao da raspiri iracionalnu mržnju prema svakome ko je poreklom iz uzburkanog kavkaskog regiona Rusije.

Najmanje 119 ljudi izgubilo je život kada je snažna eksplozija uništila osmospratni stambeni blok na jugu Moskve. U sličnoj eksploziji, prošlog četvrtka, ubijeno je 94 Moskovljana.

Niko nije preuzeo odgovornost za napade. Čečenski pobunjenik Šamil Basajev, koji se tuče sa ruskim trupama u severnokavkaskoj republici Dagestanu, odbija svaku umešanost.

"Ako je Čečenija ranije bila daleko od nas, sada nam je blizu da ne može biti bliže", piše "Večernjaja Moskva", podsećajujci na zlosrećnu rusku operaciju u pokušaju slamanja čečenskog pokreta za nezavisnost 1994-1996. godine, kada su poginule desetine hiljada ljudi.

"Oni koji su izgubili bitku na severnom Kavkazu sada napadaju mirne ljude", dodaje list povodom poraza koje trpe islamski pobunjenici u Dagestanu predvođeni Čečenima.

"Novije izvjestija" kažu da snažno antičečensko raspoloženje, koje izražavaju građani Moskve, može da navede vlast da krene mnogo tvrđe prema Čečeniji. "Razočarenje i strah otvaraju put mržnji", piše list. "Parola 'Jedno čečensko selo za svaku moskovsku zgradu' sve je popularnija."

Dnevnik "Tribina" piše o šovinističkom raspoloženju koje se širi Moskvom posle eksplozija, za koje kaže da podsećaju na brižljivo orkestriranu antičečensku kampanju, koju je pokrenuo sovjetski diktator Staljin kada je 1943. godine proterao Čečene zbog njihove navodne saradnje sa nacističkim napadačem. Čečeni su se u svoju zemlju vratili tek tokom pedesetih godina.

"Juče bi Josif Visarionovič (Staljin) osetio veliko zadovoljstvo", piše dnevnik. "Njega se sa poštovanjem sećaju u kuhinjskim ćaskanjima."

"Ne samo stariji ljudi, kojima nedostaje njihov brkati prorok, već i mladi napredni ljudi nostalgično špekulišu kako je Staljinov način bio jedini mogući da se višeetnička država drži u miru", kaže "Tribina".

Predsednik Boris Jeljcin objavio je naciji, sinoć na televiziji, da o onima koji su odgovorni za eksplozije u Moskvi ne sme da se sudi po njihovoj nacionalnosti ili veri.

Vlasti u Moskvi i Sankt Peterburgu zavele su oštre mere bezbednosti, ali kažu da se neće obrušavati ni na koju etničku grupu u svom naporu da spreče nove terorističke napade.

Ali, liberalni dnevnik "Sevodnja" kaže da etnička napetost može da pređe u nasilje ako se napadi nastave. "Jedna opasnost preti od kampanje da se proteraju ljudi poreklom sa severnog Kavkaza ili da se oni izlože fizičkim pretnjama. Druga opasnost dolazi od širokog pokreta protiv vlasti koji napada državne zvaničnike zbog njihove nemoći da pobede terorističku pretnju."

Neki listovi kažu da korene moskovskih eksplozija treba tražiti u surovosti čečenskog rata, koji je opustošio planinsku oblast i tamošnje ljude ispunio mržnjom prema Rusima. Od vojnog povlačenja iz Čečenije, Rusija nije učinila gotovo ništa da pomogne relativno umerenom predsedniku Aslanu Mashadovu, koji ima malo vlasti nad ratnim vođama poput Basajeva.

"Glupo je misliti da mi, pošto smo ognjem spalili Čečeniju i potopili je u krv pre četiri godine, sada možemo da izbegnemo posledice tako što smo odlučili da pobegnemo", pišu "Novije Izvjestija".

(Beta)

 

prethodni sadržaj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)