Politika |
Vreme broj 456, 2. oktobar 1999. |
Protestni mitinzi Saveza za promene Na putu za Dedinje Teško je objasniti ovolike varijacije u broju demonstranata. Biće da je problem u monotoniji. Uprkos malim promenama u maršruti već sada, posle samo desetak dana, skupovi SZP-a su iz večeri u veče skoro identični
Organizatori su dugo oklevali da usliše ovaj zahtev okupljenih. Zoran Đinđić, predsednik Demokratske stranke, 24. septembra je rekao da se mora nastaviti sa uličnim protestima jer bi Milošević mogao da pobedi ukoliko bi se sve završilo na samo jednom pokušaju. "Ako 200.000 ljudi bude pokušalo da ide na Dedinje, on bi mogao da pošalje 30.000 i da izvrši represiju", rekao je Đinđić i dodao da će, ukoliko veliki broj ljudi bude demonstrirao dugo vremena, "čak i policija shvatiti raspoloženje naroda". SPASONOSNA ŠETNJA: Jovanovićev poziv je, u stvari, stigao u poslednji čas, jer odziv Beograđana na mitinge SZP-a opasno varira, ne pokazujući pri tom ni najmanju tendenciju da dostigne brojeve sa toliko nula. Došlo je dotle da je Zoran Đinđić tog 23. septembra rekao da će odustati od kampanje za ostavku predsednika Miloševića ukoliko u narednih nekoliko nedelja na ulice ne izađe više ljudi. "Ukoliko ne bude podrške, ne bude energije, to će značiti da narod u Srbiji ne želi da izađe na ulice i traži svoja prava, to će značiti da nas narod ne želi za lidere", rekao je Đinđić. Ali već sledećeg dana reagovao je Goran Svilanović, predsednik Građanskog saveza Srbije: "GSS je za to da se odlučno nastavi započeto." I Vladan Batić je toga dana rekao da je "zadovoljan energijom protesta". Napokon je, sledećeg dana, Slobodan Vuksanović, potpredsednik DS-a, na konferenciji za novinare rekao da je izjava predsednika DS Zorana Đinđića britanskoj agenciji "pogrešno interpretirana". Na pitanje šta je Đinđić tačno rekao u intervjuu, Vuksanović je odgovorio: "Mi ćemo nastaviti sa protestima. Samo počinje da se menja forma protesta. Skraćivaćemo govore lidera, a šetnje će se produžavati." Potpredsednik DS-a je dodao da su dosadašnji protesti pokazali da građani "ne izlaze na ulice" zbog opozicionih stranaka već zbog svoje budućnosti i izrazio nadu da će protesti jačati, jer su građani zabrinuti zbog dolaska zime i nedostatka osnovnih životnih namirnica.Već na drugom mitingu bilo je jasno da Beograđane ne zanima baš mnogo ni ono što lideri Saveza za pormene imaju potrebu da kažu, ni "simbolična suđenja" predstavnicima režima zbog upropašćavanja ovog ili onog segmenta javnog života. U šetnji je drugog i trećeg dana bilo bar dvostruko više ljudi nego na mitingu, a na Trgu republike nije bila ništa veća gužva nego u Knez-Mihailovoj i okolnim ulicama. Ubrzo su to shvatili i organizatori, pa je skup u petak počeo šetnjom i to u novom večernjem terminu, u osam sati. Ova promena je urodila plodom, u petak je šetalo oko 30.000 ljudi, a u subotu već blizu 40.000. Ali broj šetača je već u nedelju ponovo počeo da opada, da bi u utorak sa Trga krenulo tek 5000 Beograđana, mada se usput skoro isto toliko ljudi pridružilo koloni. Čedomir Jovanović kaže za "Vreme" da je razlog slaboj poseti to što ljudi još ne znaju za proteste, ali to ne može biti tačno, jer ih čak i RTS svakodnevno pominje. Nebojša Andrić, voditelj skupova na Trgu republike i predsednik opštinskog odbora Demokratske stranke u Valjevu, ne propušta da za malu posetu okrivi loš gradski prevoz, optužujući pri tom one koji su za njega odgovorni da namerno sabotiraju SZP. Ipak, ni to ne može objasniti ovolike varijacije u broju demonstranata. Biće da je problem u monotoniji. Uprkos malim promenama u maršruti, već sada, posle samo desetak dana, skupovi SZP-a su iz večeri u veče skoro identični. Čak je i telo lutke koja predstavlja optuženika na takozvanim suđenjima isto, samo joj menjaju glavu. Zamor je vidljiv i na bini, pa je Nebojša Andrić u utorak, prilikom "suđenja" Dragoljubu Jankoviću, republičkom ministru pravde, rekao: "Neću da čitam celu optužnicu." Malo živosti na pozornicu uneo je samo Milan St. Protić, koji je u ponedeljak, prilikom govora Ljubomira Madžara o stanju srpske ekonomije, na oduševljenje prisutnih, pošteno izudarao i išutirao lutku koja je tada nosila glavu Mirka Marjanovića. Ali to ne pomaže mnogo, kao ni često nazivanje predstavnika režima ubicama, ludacima, lopovima, ološem. Inače, Borka Vučić, kojoj je "suđeno" za nestanak devizne štednje, i Milovan Bojić, "osuđen" zbog propasti zdravstva, podneli su privatne tužbe protiv organizatora demonstracija. UOČI POLICAJCA: Glavni krivac za ovako mali broj demonstranata je, ipak, policija. Uniformisani policajci se skoro i ne daju videti, ako izuzmemo one koji čuvaju zgrade državnih organa i ponekog saobraćajca. A i oni se trude da se drže na pristojnoj udaljenosti od kolone šetača, i uopšte ne reaguju na provokativne pokliče tipa: "Av, av!" ili "Idite na Kosovo!" Opšte je poznata činjenica da je baš prisustvo velikog broja policajaca pod punom ratnom opremom i njihovo batinanje demonstranata, izazivajući revolt Beograđana, presudno uticalo na masovnost protestnih skupova od pre tri godine. Odsustvo policije je ovoga puta toliko upadljivo da se šetači često međusobno sumnjičavo zagledaju, ne bi li prepoznali agenta u civilu. Ali ni policajci u civilu se, nije jasno zašto, više ne trude sa se sakriju. Nema više "motorola" umotanih u "Ekspres politiku" ni čudaka koji govore sami sa sobom, sada agenti samo što ne mašu svojim radio stanicama. Do sada je najveći domet beogradske policije bilo hapšenje Nikole Đuričkovića, vlasnika razglasa instaliranog na Trgu republike. On je uhapšen u nedelju pred ponoć, jer je "remetio javni red i mir", odnosno pravio buku mimo termina demonstracija prijavljenog policiji. Te večeri je Nebojša Andrić pozvao okupljene da posle nastupa govornika ostanu na Trgu, obećavajući im "veliku žurku". Pozivu se odazvalo nekoliko stotina ljudi, koji su igrali uz muziku puštanu sa razglasa. Đuričković je potom osuđen prekršajno na sedam dana zatvora, zbog neuredne prijave prebivališta. Organizatori su u ponedeljak poveli demonstrante do sedišta gradskog SUP-a, u ulici 29. novembra, da bi zatražili Đuričkovićevo oslobađanje. Kada neće policija na demonstracije, moraju demonstranti k policiji, takoreći. Ali ni tamo se ništa nije desilo. Oko zgrade beogradske policije demonstrante je dočekalo dvadesetak policajaca, od toga pet u uniformama posebnih jedinica policije, onim teget maskirnim. Samo je jedan stariji policajac odgurnuo novinara koji se popeo na trotoar pred zgradom, i to je sve. POLITIČKA KOREKTNOST: Veća opasnost od incidenta te večeri je pretila pred sedištem Jugoslovenske levice, u ulici Đure Đakovića, kuda se kolona vraćala na Trg republike. Ljudi su se tamo zadržavali, gnevno uzvikujući: "Ubice!", "Lopovi!", "Ustaše!" Iako se u saopštenju JUL-a od utorka kaže da su "demokrate gađale kamenicama vrata i prozore stranke", incidenta nije bilo. Obezbeđenje protesta je na vreme odvojilo kolonu od ograde JUL-ove vile i okružilo gomilu kamenja upadljivo ostavljenu na trotoaru. U subotu je državna televizija emitovala komentar u kome optužuje "vođe SZP-a da su naredili svojim pristalicama da kamenuju zgradu RTS-a u Takovskoj ulici u Beogradu", što takođe nije tačno. Kad smo već kod toga ko na koga šta baca na beogradskim demonstracijama, do sada je poletelo samo nekoliko plastičnih flaša punih vode i plastičnih šoljica sa kafom. Tim predmetima su, sa petog sprata Doma omladine, ljudi koji sede u prostorijama radija B92 gađali kolonu demonstranata. Valjda zato što im ljudi sa ulice svake večeri viču "Lopovi, lopovi" i, misleći na jednog od sadašnjih urednika ovog radija, "Svinjo debela!". U saopštenju JUL-a, pročitanom u Dnevniku RTS-a, kaže se i da "ovaj lepi, civilizovani i demokratski oblik političkih aktivnosti NATO-ovih izaslanika u Srbiji može da privuče nešto delinkvenata, zapuštene adolescente, izvestan broj osoba sa endokrinološkim tegobama, poneku ličnost sa frustriranom pozicijom u politici, na poslu, u braku...". Spiker RTS-a je potom pročitao saopštenje udruženja homoseksualaca i lezbejki "Arkadija", u kome se izražava podrška akcijama Saveza za promene. Tako je Srpska radikalna stranka ispala skoro politički korektna, jer se u njihovim saopštenjima samo ponavljaju teze o "kopnenim snagama NATO-a" i "odlasku po mišljenje kod Roberta Gelbarda i njegovog naslednika Dousona". Najupadljivija karakteristika sadašnjih protesta Saveza za promene ipak je odnos prema ostatku takozvane demokratske opozicije. Kad god kolona prođe pored Skupštine grada, a to je skoro svako veče, u kojoj kancelarije zauzimaju funkcioneri Srpskog pokreta obnove, čuju se povici "Izdaja, izdaja!", čak i "Bando crvena!". U mimohodu pored Beograđanke, sedišta gradske televizije "Studio B", viče se opet o izdaji, ali i "Te Ve stanica-Vuk i Danica". Ako je suditi po decibelima, demonstranti su kivniji na gradske nego na republičke vlasti. U petak 25. septembra predstavnici SZP-a su proveli kolonu pored "Studija B" i na prijavnici "Beograđanke" predali video kasetu sa reklamnim spotom koji Studio B navodno neće da emituje uz zahtev da on bude emitovan u plaćenom terminu. Gradska televizija je i ranijih dana optuživana da neobjektivno izveštava o akciji SZP-a. Nenad Čanak, koji na mitinzima nastupa u ime Saveza demokratskih partija, suorganizatora protesta, rekao je na mitingu u Nišu da je opozicija ujedinjena, a "oni koji ponavljaju da ona treba da se ujedini vladaju zajedno sa Socijalističkom partijom Srbije i Jugoslovenskom levicom". S druge strane, istoga dana, Goran Svilanović je najavio sastanak Dragoslava Aramovića sa Vukom Draškovićem. On je rekao da SZP očekuje da će Avramović dobiti podršku Draškovića za program prelazne vlade i dodao da tom inicijativom SZP želi da se "raščiste pozicije" na političkoj sceni u Srbiji. Do tog susreta još nije došlo. U nedelju je Đinđić, u intervjuu listu "Frankfurter algemajne cajtung" izjavio da nije isključeno da bi, u cilju postizanja političkih promena u zemlji, u narednom periodu moglo da dođe do približavanja stavova SZP-a i SPO-a.
"Čekamo i da vidimo šta će da uradi SPO", rekao je takođe Jovanović. To već objašnjava zašto se do sada Dedinje izbegavalo a prema SPO-u gajio ambivalentan odnos, ali i sugeriše da lideri SZP-a trenutno ponajviše žele da utvrde svoj rejting unutar opozicije. Odlazak na Dedinje bi onda bio pokušaj sticanja težine dan uoči početka razgovora opozicionih partija u organizaciji Demokratskog centra. Novosti u kampanji SZP-a su planirane tek za polovinu oktobra. Tada će, po rečima Vladana Batića, Savez organizovati blokadu puteva i proizvodnje u Srbiji. S druge strane, do tada će u Beograd stići svi studenti. U utorak je Dragoslav Avramović, kandidat Saveza za mandatara prelazne vlade, dobio zvaničnu podršku od studentskog pokreta "Otpor", koji je najavio početak sopstvenih protesta posle 30. oktobra, ukoliko ne budu ispunjeni uslovi iz njihove "Deklaracije za budućnost Srbije". I eventualno dalje zaoštravanje odnosa srpskog režima prema Crnoj Gori išlo bi na ruku Savezu za promene. "Ukoliko uspemo, do novembra ili decembra imaćemo ili Miloševićevu ostavku, nakon koje će uslediti pošteni izbori, ili izbore u skladu sa našim demokratskim pravilima, ili ćemo reći da ovaj put nismo uspeli", rekao je Đinđić Rojtersu. Zoran B. Nikolić |
Osporavanje i podrška Ivan Kovačević, portparol Srpskog pokreta obnove, ocenio je da su protesti SZP-a trošenje narodne energije i dodao da tu energiju i nezadovoljstvo građana treba iskoristiti na izborima. Koalicija "Vojvodina" pozvala je SZP da prestane sa "mitingovanjem" i ocenila njihove skupove kao "debakl". "Produžavanjem uličnih protesta SZP će upasti u političku agoniju i propasti", navodi se u saopštenju koalicije "Vojvodina". Nebojša Čović, predsednik Demokratske alternative, rekao je da to što u Srbiji postoji veliki stepen nezadovoljstva, a mali broj građana na ulicama govori da opozicija nije uspela da "animira to nezadovoljstvo". Dragoljub Mićunović, predsednik Demokratskog centra, partije koja je još uvek formalno član Saveza za promene, rekao je da su mitinzi i protesti legitimno, pa i poželjno sredstvo političke borbe u sadašnjim uslovima u Srbiji, ali je kritikovao zahteve da na ulici budu osnivani državni organi, rekavši da državne institucije mogu da smenjuju samo oni koji su ih birali. Vojislav Andrić, predsednik Izvršnog odbora Nove demokratije, partije koja nije u Savezu za promene, podržao je mitinge, demonstracije i sve druge legitimne vidove političke borbe i građanskog otpora. "Nova demokratija najoštrije protestuje protiv etiketiranja učesnika protesta kao izdajnika i NATO saveznika", rekao je Andrić.
|
Rat plakata - gerilci na delu
|
prethodni sadržaj naredni |