Politika

Vreme broj 464, 27. novembar 1999.

 

Predsednik SAD na Kosovu

Ćurka u "Bondstilu"

Prema srpskim izvorima, Klinton je posle Tačijevog govora o uspesima Albanaca i međunarodne zajednice na Kosovu rekao da ne želi da čuje ono što Albanci misle da on želi, nego da hoće da zna "hoće li crkve... čiju obnovu SAD mogu da finansiraju... ponovo biti srušene"

Posle više od dve decenije, od sastanka Džimija Kartera sa Titom, jedan američki predsednik posetio je u utorak teritoriju Jugoslavije.

Doduše, Bil Klinton nije doputovao u Beograd, nego je otišao na Kosovo, formalno srpsku pokrajinu koja, svačija i ničija, od ulaska KFOR-a i vlasti Ujedinjenih nacija pre pet meseci živi u nekakvoj državnopravnoj zoni sumraka: van uticaja beogradskih vlasti i Srba uopšte, uz minimalan uticaj slabe administracije Ujedinjenih nacija i dominaciju militantnih među kosovskim Albancima. Zvanično pod državnim suverenitetom Jugoslavije, Kosovo je dom i najvećoj, od vremena vijetnamskog rata, američkoj vojnoj bazi van SAD, u kojoj je Klinton ručao ćurku.

Američki predsednik nije došao da raspravlja o suverenitetu i budućem statusu Kosova nego, kako je rekao, da Albancima "snažno poruči" da okončaju progon preostalih Srba. "Hoćete li da izravnavate račune ili razmišljate o školama za svoju decu?", pitao je Klinton oko 2000 Albanaca natiskanih u hali uroševačkog sportskog centra koji su neuporedivo glasnije pozdravljali primedbe o "pobedi nad represijom gospodina (predsednika Jugoslavije Slobodana) Miloševića" nego pozive na etničku trpeljivost. U samu halu ušli su samo oni koji su došli dovoljno rano, a većina je ostala ispred, čekajući na svežem snegu da vidi barem predsednički helikopter. "Milošević je Kosovo hteo da kontroliše tako što će sve vas da istera", podsetio je on. "Mi smo dobili rat, a samo vi možete da dobijete mir", dodao je predsednik, pozivajući roditelje da nauče decu kako je život vredniji... "od poravnanja strašnih računa iz prošlosti".

Dan ranije, u Sofiji, on je bez dodatnih objašnjenja novinarima rekao da mu izgleda "veoma važno da Kosovo ne postane odraz Srbije u ogledalu".

Klinton je posetu Kosovu završio posle govora u Uroševcu, u četiri sata popodne. Započeo je osam sati ranije, doletevši u Prištinu iz Bugarske vojnim transportnim avionom, sa ćerkom Čelzi, šeficom diplomatije SAD Medlin Olbrajt, savetnikom za nacionalnu bezbednost Sendijem Bergerom, komandantom evropskih snaga NATO-a Veslijem Klarkom i ostalom svitom. Prvo je razgovarao sa šefovima KFOR-a Klausom Rajnhartom i šefom UNMIK-a Bernarom Kušnerom, koji mu je izneo tabele sa indikatorima nasilja na Kosovu - od sredine novembra ponovo su u naletu otmice, dok su ubistva, palež i pljačke u recesiji.

Potom se sastao sa predstavnicima etničkih zajednica, uključujući samoproklamovanog kosovskog premijera Hašima Tačija, umerenog šefa Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugovu i izdavače Bljerima Šalju i Vetona Suroija, zatim lidera kosovskih Srba Momčila Trajkovića i vladiku raško-prizrenskog Artemija. Prema srpskim izvorima, Klinton je posle Tačijevog govora o uspesima Albanaca i međunarodne zajednice na Kosovu rekao da ne želi da čuje ono što Albanci misle da on želi, nego da hoće da zna "hoće li crkve... čiju obnovu SAD mogu da finansiraju... ponovo biti srušene". U svakom slučaju, čuo je prepucavanje Rugove (koji je rekao da su srušene samo crkve izgrađene tokom Miloševićeve vladavine) i Artemija (koji je izvadio fotografije sveže porušenih crkava iz XII i XIII veka), navode izvori.

Pred odlazak u sportski centar i govor Albancima, usledili su praznični obed za Dan zahvalnosti - tradicionalno sa pečenom ćurkom - u bazi "Bondstil" kod Uroševca, kao i predsednička zahvalnica tamo smeštenim američkim vojnicima za napore uložene u očuvanje mira i podjednako tradicionalno američko odobravanje pocikivanjem.

Oko 300 kilometara severno od svega toga, u Beogradu, vlasti do pred kraj posete nisu posebno burno reagovale na njegov ulazak u SRJ bez vize. Kosovski odbor SPS-a opisao je posetu kao "povratak na mesto zločina", optuživši Klintona da se kao "osvedočeni neprijatelj Srbije i Jugoslavije javno identifikuje sa zločinima albanskih separatista i terorista". Reagovali su i radikali srpskog vicepremijera Vojislava Šešelja, napadom na "najozloglašenijeg svetskog ubicu" i "vašingtonskog firera", koji je na "svetu srpsku zemlju došao da se lično uveri u rezultate svoje nacističke politike". Predsednički kolegijum partije upozorio je Klintona da mu "srpski narod nikada neće oprostiti" i najavio "oslobađanje otadžbine od okupatorske čizme".

Boris Babić (Beta)

 

prethodni sadržaj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)