Intervju: Gijom Daskje (Guillome Dasquier) - glavni urednik specijalizovane revije - za unutra�nje potrebe - Obave�tajni svet

Deo istine - mnogo propagande

"Francuska spoljna obave�tajna slu�ba bavi se Srbijom i nadgleda Milo�evi�evu vlast. Naravno, nijedna francuska vlada ne bi preuzela rizike organizovanja atentata na Milo�evi�a"

DASKJE: Op�enito uzev�i, postoje dvije velike tajne slu�be u Francuskoj: DSGE i DST. DST se bavi unutarnjom sigurno��u i, prvobitno, to je slu�ba kontra�pijuna�e koja se mnogo istakla sedamdesetih i osamdesetih godina u borbi protiv agenata KGB-a na radu u Francuskoj. I, zadugo doista, glavni rad SDT-a bija�e borba protiv KGB-a. No, po�ev od godine 1990. i ru�enja Berlinskoga zida, misija SDT-a je preorijentirana k ekonomskom obavje�tajnom radu, za�titi teritorija i, podjednako, borbi protiv organizirana kriminala. �to se ti�e DGSE-a, to je francuska obavje�tajna slu�ba koja djeluje u inozemstvu i njene glavne zada�e se sastoje u tome da vodi obavje�tajne i, tako�er, tajne operacije izvan francuskog teritorija. Ukratko, DGSE je za inozemstvo, DST za Francusku.

Posredstvom svojih kontingenata u Bosni i na Kosovu, jo� ranije u Hrvatskoj, Francuska ima jaku vojnu prisutnost na Balkanu. U kojoj mjeri, i kako su DST i druge francuske obavje�tajne slu�be radile i rade na tom prostoru, s kim ...?

Francuske obavje�tajne slu�be se, naravno, zanimaju za to podru�je. Dugo ve� vremena, naime, Balkan je u krizi. Prije izbijanja krize na Kosovu, od po�etka rata izme�u Srbije i Hrvatske, Francuska je bila suo�ena s jednim problemom: po prvi put od II svjetskog rata na evropskom je teritoriju, sat i pol leta avionom od Pariza, izbio rat. I stoga, bilo je o�igledno da su obavje�tajne slu�be morale raditi na tom problemu. Ponajprije u misiji skupljanja informacija, da bi se na stalni na�in imao uvid u stvarne odnose snaga i u to �to se zbiva na samom podru�ju. Dakle, od samog po�etka, naravno, to je bila prioritetna zada�a. Potom, do�lo je do mnogih promjena nakon odlaska Fransoa Miterana i dolaskom �aka �iraka 1995. godine, kad je francuska politika prema Balkanu uveliko evoluirala i postala kudikamo manje naklonjena Srbima. Moglo bi se re�i o�trija prema Srbiji. No, o�igledno, to je pretpostavljalo uvijek, i od tada jo� vi�e, zna�ajnu prisutnost. Povrh toga, ova prisutnost imala je drugi razlog. Naravno, budu�i da se ti sukobi i te krize odvijaju veoma blizu, o�igledno je da Francuska �alje znatne kontingente za odr�avanje mira. Ali, to su dvije razli�ite stvari, kontingenti za odr�avanje mira koji djeluju pod zastavom UN-a i NATO-a mogu ponekad vr�iti obavje�tajni rad, ali oni su tu ponajprije radi misije mira i, povrh toga, postoje obavje�tajne djelatnosti za potrebe francuske vlade. Ove obavje�tajne djelatnosti vr�e se preko ili slu�benih ili tajnih �elija koje se nalaze na terenu, u saradnji s dispozitivom za prislu�kivanje koji omogu�uje da se hvataju komunikacije na cijelom podru�ju kako bi se, bez prijekida, moglo procijeniti rizike izbijanja krize i sukoba na Balkanu.

Gospodine Daskje, volio bih �uti va�e mi�ljenje, vas kao eksperta u ovim stvarima, i to nagla�avam, o na�inu na koji su DST i ostale francuske obavje�tajne slu�be mogle biti umije�ane u stvari za koje vas Srbi optu�uju - mislim, na primjer, na krvoproli�e u Srebrenici i na najnoviju aferu zvanu "Paukova mre�a"?

Glede krvoproli�a u Srebrenici, ako francuske obavje�tajne slu�be snose neku odgovornost u tome, onda bi trebalo da odmah budu podastrijeti dokazi za to. To bi onda trebalo osuditi budu�i da se radi o ne�emu groznom. Za sada, ne vjerujem da je to slu�aj. Mislim prije da se radi o jednom propagandnom manevru srpskih obavje�tajnih slu�ba, budu�i da jedino �to se zna o Srebrenici jest to da su grad branile nizozemske trupe, koje su bile optu�ene u svojoj zemlji. U ovom trenutku u Nizozemskoj djeluje istra�na komisija koja je svoje prve zaklju�ke izvukla, ako me pam�enje ne vara, u avgustu ove godine, i koji dokazuju da je nizozemski kontingent bio veoma rasisti�ki raspolo�en spram stanovni�tva Srebrenice i pomagao dolazak trupa generala Mladi�a. Koliko ja znam, francuski kontingenti nisu se uop�e nalazili u tom sektoru u to vrijeme. To je prva opaska. Potom, o operaciji "Paukova mre�a" mislim da u tome ima i dijela istine i mnogo propagande. Zacijelo, DSGE, dakle francuska vanjska obavje�tajna slu�ba, bavi se Srbijom i nadgleda, dakako, Milo�evi�evu vlast. Naravno, nijedna francuska vlada ne bi preuzela rizike organiziranja atentata na Milo�evi�a. To mi izgleda potpuno smije�no. Povrh toga, u Francuskoj se nalazimo u razdoblju kohabitacije, �to zna�i da predsjednik vlade i predsjednik republike nisu s iste politi�ke palube. Svaki ima svoje razli�ito vi�enje politike koju bi trebalo voditi prema Srbiji. Njih dvojica su suglasni oko jednoga: �ele da Milo�evi� ode. No, i u svakom slu�aju, na na�in na koji djeluje DGSE, da bi ova slu�ba organizirala neko ubojstvo, za to je obavezno potrebno dobiti zeleno svjetlo predsjednika republike i predsjednika vlade. I danas, to mi se �ini nezamislivim, makar i na trenutak, da bi �irak ili �ospen u Francuskoj mogli narediti ubojstvo Milo�evi�a. Jer, narediti smaknu�e Milo�evi�a predstavljalo bi najbolji na�in da se od njega napravi mu�enik, �to pak Francuzi ne �ele, oni posebno. Francuzi ho�e da Milo�evi� ode i da na njegovo mjesto do�e demokratska vlast, koja je za otvaranje prema svijetu. To je dakle optu�ba koja mi se �ini posve smije�nom. Zauzvrat, o�igledno, DGSE radi i radi na destabilizaciji Milo�evi�eve vlasti. Mislim da se ove optu�be javljaju upravo u ovom trenutku zato jer je rad DGSE efikasan u Srbiji, i ovim se optu�bama poku�avaju upravo destabilizirati mre�e DGSE-a i mre�e francuskih obavje�tajnih slu�ba. �ulo se ve� za ljude koji su optu�eni - petorica njih koja su uhap�ena - i mislim poglavito na pukovnik Juga (Dominika Petru�i�a). O njemu se ne�to zna. To je pla�enik koji je radio pomalo posvuda u svijetu i takav tip ljudi je u kontaktu s vi�e obavje�tajnih slu�ba, budu�i da se obavje�tajne slu�be slu�e pla�enicima kao informatorima. I naravno, francuske su tajne slu�be imale kontakte s pukovnikom Jugom. Ali to ne zna�i da su ga one koristile u najnovijoj aferi. Povrh toga, pukovnik Jugo je netko tko je suvi�e dobro poznat u toj profesionalnoj sredini. Da su francuske tajne slu�be htjele organizirati neku, bilo koju specijalnu operaciju koriste�i takav tip ljudi, mislim da bi one bile zadu�ile nekoga tko je mnogo diskretniji. Pukovnik Jugo ne mo�e pro�i nezapa�en, ne mo�e pre�i granice tako lako. On je jedna od onih li�nosti koje tajne slu�be veoma pomno prate. Zauzvrat, mislim da je bilo veoma zlobno i prepredeno od strane Srba �to su se njime poslu�ili da bi mogli izgraditi cijelu tu teoriju o zavjeri. Ako DGSE vodi uspje�no svoj posao u Srbiji, mislim da je to vi�e posao na medijskoj destabilizaciji, na dru�tvenoj i politi�koj destabilizaciji Milo�evi�eve vlasti. Upravo zato �to joj takav rad smeta, i �to ju smeta doista, ona poku�ava sada destabilizirati francuske tajne slu�be.

Za ratova u biv�oj Jugoslaviji, mnogi su pripadnici Legije stranaca sudjelovali na svim zara�enim stranama: s hrvatske bih strane spomenuo Anta Rosa - dogurao do generala hrvatske vojske - sli�no je bilo i na srpskoj, na muslimanskoj i sada na albanskoj strani. Sada u aferi "Paukova mre�a" spominje se pukovnik Jugo, vi ste ve� o njemu govorili. Kako gledate na ovakav nastavak karijere biv�ih legionara, op�enito, i kakva je bila njihova stvarna uloga u ratovima u biv�oj Jugoslaviji?

To je veoma delikatno pitanje e da bih na nj mogao odgovoriti sasma precizno. Jedno je sigurno, jednom kad legionari napuste armiju, kad su odslu�ili svoje, nemaju vi�e nikakve obaveze prema Francuskoj. Mogu i�i gdje im je volja, mogu �initi �to im je volja, a da nikome ne pola�u ra�una. Kad je izbio rat u biv�oj Jugoslaviji, veliki broj onih koji su znali baratati oru�jem - dakle i legionara, izvjesno je - htio se pridru�iti svojim zemljama podrijetla. Vidjelo se tako kako pristi�u sa svih strana. Bilo je biv�ih legionara, ali bilo je i ljudi iz mnogih drugih armija svijeta. Ne mislim da bi to moglo imati bilo kakav odnos s onim �to je htjela francuska vlada. Sigurno je da za obavje�tajnu slu�bu oni predstavljaju veoma zanimljiv izvor obavje�tenja. Zato �to su to ljudi koji su bili povezani s francuskom vojskom, lak�e je oti�i i kontaktirati ih radi informacija. Ne vidim drugih razloga. Ima ne�to veoma neobi�no: tijekom vi�e desetlje�a, za cijelog trajanja hladnoga rata. Jugoslavija nije bila saveznik Moskve i Francuska nije bila u integriranom vojnom zapovjedni�tvu NATO-a. To su bile dvije vojske koje su bile navikle da komuniciraju. Na na�in tajni, svakako, ali postojale su veoma jake komunikacije i istina je da nisu bile prekinute odmah. To je razlog za�to je nekad dolazilo do konfuzije. Veoma �esto i dugo francuska je strana bila navikla govoriti s pripadnicima jugoslovenske vojske, i odjednom, im je re�eno da to vi�e nisu pripadnici jugoslovenske vojske, ve� da su to Hrvati, Srbi, Bo�njaci... Na razini galvnih �tabova razlika je odmah bila istaknuta i uspostavljena, no kad su pojedinci u pitanju, to je onda druga�ije. Nakon toga, svega smo mogli vidjeti. Znam za pri�u o biv�im vojnim licima koji su oti�li da se bore na strani Hrvata u letjelicama tipa ULM i koji su nanijeli velike �tete srpskim oklopnim jedinicama. No, iako mo�da izgleda nevjerojatno, ne vjerujem da su francuske tajne slu�be podsticale takva odlaske. Ne vjerujem.