| Dru�tvo |
Vreme broj 466, 11. decembar 1999. |
Religija u obdani�tima Video sam samo mrak Uvo�enje religije u pred�kolske ustanove moralo bi biti predvi�eno programom rada i propisano od nadle�nih organa. Psiholog iz jednog beogradskog vrti�a potvrdio nam je da u va�e�im programima nema ni "r" od religije niti "v" od veronauke
Odakle relikvije, sve�tenici, predavanja iz veronauke u vrti�ima, promene imena de�jih dr�avnih ustanova i ko je o tome odlu�ivao nismo, na�alost, mogli da saznamo ni od nadle�nih gradskih vlasti u Skup�tini grada. U savskovena�nim vrti�ima za komunikaciju sa �tampom nadle�an je direktor. Jedan za nekoliko vrti�a. A mo�da i za sve. Odgovor koji smo dobili u vrti�u "Sveta Petka" (raniji naziv "Bra�a Srni�"), posle dvodnevnog bezuspe�nog telefoniranja, bio je: "Ako direktorka bude zainteresovana za to �to vas zanima, javi�e vam se." KRENULO SA IKONOM: Zvani�no, program rada i delatnost vrti�a podle�e strogoj dr�avnoj kontroli. O programu rada brine republi�ko ministarstvo prosvete, o ostalom gradske medicinske i socijalne ustanove i nadle�ni sekretarijati. Shodno podeli zadu�enja, uvo�enje religije u pred�kolske ustanove moralo bi biti predvi�eno programom rada i propisano od nadle�nih organa. Psiholog iz jednog beogradskog vrti�a, imena nema jer sa javno��u komuniciraju direktori, potvrdio nam je da u va�e�im programima nema ni "r" od religije niti "v" od veronauke: "Dvadeset godina radim sa decom i niko me nije pitao za to. Niko nije zatra�io savet ni stru�nu pomo�. A problem sigurno postoji. SPS ministarstvo prosvete be�i od te teme, a opozicione vlasti u Beogradu koriste vakuum. U mom obdani�tu to izgleda ovako. do�e vaspita�ica pred praznik Svetog Save i pita direktorku mo�e li u �kolu da dovede sve�tenika. Ova ka�e - mo�e, i program startuje. Prati ga rad dece kojoj se daje da crtaju Svetog Savu, ili neku crkvu. Mo�ete li zamisliti kako izgleda kad to radi dete od pet godina. U stvari crtaju vaspita�i. Za Uskrs je lep�e, tu ima radosti i �arenih uskr�njih jaja... Deca ni�ta ne razumeju. Ni svetog Savu ni mahanje kandilom. Ako se izuzme ose�anje nametanja, koje ipak postoji, deca se samo zabavljaju. �ime �e rezultirati zabava vide�e se." Na�a sagovornica ka�e da je program rada vrti�a usvojen pre dve godine od Ministarstva prosvete izvanredan: "To jeste za XXI vek. Otvoren je, �irok i kreativan. Omogu�uje deci vaspitavanje u stvarala�kom i kreativnom duhu. Upoznaje ih sa de�jim pravima. Kao psiholog smatra da je religijsko vaspitanje dece u tom uzrastu pre svega stvar roditelja, a ne dr�avne ustanove, i to bez zvani�nog odobrenja." Kako sada stvari stoje u Beogradu, veronauka "prolazi" najvi�e tamo gde je SPO na vlasti. Ako je suditi po agilnosti, dedinjski slu�aj je najupe�atljiviji. Majka jednog deteta nam obja�njava da je sve krenulo pre tri godine kada su ih u �kolici pitali da li decu mogu da vode da vide crkve i manastire. Svi su rekli da, �ak i pozdravili tu inicijativu. Od tada do pre neki dan niko ih ni�ta nije pitao. Krenulo je sa ikonom i kandilom, pa slavom Sveti Sava, da bi poslednja ceremonija uz sve�tenike i ostalo bila odr�ana na praznik Svete Petke, a obdani�te promenilo ime. Munjevito je zamenjena i tabla sa nazivom. Srni�i su oti�li u istoriju, a sveta Petka ide u budu�nost. Obdani�te se ina�e nalazi tik uz memorijalni centar, nekada�nje svetili�te a danas samo presti�na beogradska lokacija do koje je svima stalo. I biv�ima i sada�njima. Deca su pomno ponavljala po ku�ama svaki stih na zadatu temu: "Majko na�a srpskog roda Evo jo� jedne recitacije: "�isto srce Gospod �eli "Sve to deluje nekako nasilno, i �ovek ima utisak da jedna ideologija, jedno idolopoklonstvo zamenjuje drugo", komentari�e jedna od sagovornica "Vremena". PARADIRANJE: Roditelji sa kojima smo razgovarali tvrde da se cela stvar pristajanja i nepristajanja na uvo�enje religije u vrti�e zavr�avala na oglasnim tablama. Tu im je saop�tavano da je veronauka dobrovoljan �in i da deca koja ne�e to da slu�aju ili u tome u�estvuju mogu da odu u drugu grupu dok �as iz upoznavanja sa religijom traje: "�ta zna�i ta podela dece i ko �e da se izdvoji? A ve� su pre toga posredno po�eli da ih dele, pitaju�i ih ko slavi slavu, ko je kr�ten a ko nije." Jedan od roditelja pominje slu�aj de�je posete jednoj crkvi u kojoj su oni koji su kr�teni dobili hleb i vino, a oni drugi nisu. O�aj i presli�avanje roditelja tek su usledili po povratku ku�i: "Oduvek smo slavili slavu i deca su nam kr�tena. Ali od toga nikada nismo pravili cirkus. Moje dete bez obzira na kr�tenicu nije dobilo hleb u crkvi. Sve ovo podse�a na paradiranje, a ne na vra�anje veri. Ne �elim da mi tako malo dete u�i o veri u �koli. To je stvar za roditelje. I to sam im otvoreno rekla. Ali nas niko ni�ta ne pita..." U vrti�u "Heroj mali Mi�a", sada "Carica Milica", u treniranju vere oti�lo se i dalje. Svake srede studentkinja teologije dr�i de�ici predavanje o Bogu, nastanku sveta i drugim biblijskim temama. Deci se nova u�iteljica jako dopada. Svi�aju im se i biblijske pri�e. Jedan mali�an nam je svoj do�ivljaj ovako prepri�ao: "Da nije bilo Boga, bio bi mrak. U�iteljica nam je rekla zatvorite o�i i to �to vidite zatvorenih o�iju, takav je bio svet pre Boga. A ja sam video samo mrak. Bog je dobar." Jedna devoj�ica je pitala u�iteljicu: "Ako je Bog dobar, za�to je napravio Amerikance da nas bombarduju." U�iteljica je rekla: "I oni su ljudi". Devoj�ice su onda u glas povikale: "Njih je stvorio �avo." U ku�noj verskoj raspravi u kojoj se, po svemu sude�i, zarad spre�avanja konfuzije u de�jim glavama roditelji dr�e po strani, majka pomenutog de�aka nije odolela i, na njegovu opasku da Bog �ini sve, usudila se da se na�ali: "Zatra�i mu �okoladu." De�ak je za�murio, ali �okolada nije stigla. Sutradan se po�alio u�iteljici. Odgovor je bio: "Ni�ta ne dobija onaj ko ne veruje u Boga." STI�U RA�UNI: De�ak nam pri�a i o sve�teni�kom gostovanju u vrti�u: "Dugo je ne�to pevao a mi smo se krstili." Pitamo: "�ta je sve�tenik pevao?" De�ak ka�e: "Popa je brzo pri�ao i nisam razumeo. Svi su se krstili, pa i mi. Bilo je �ita, kola�a i sli�ica, one tete �to je rodila Hrista..." Kad pro�u slave, utihne pesma i do�u na red obi�ne stvari. Ima li grejanja u vrti�ima? Ima, pa nema. Kao i svuda. Roditeljsku polemiku i zabrinutost ko im i kako vaspitava i �uva decu sa kandilom ili bez njega, za�to �uti dr�ava, gde su psiholozi ili pedagozi koji �e re�i i svoj stav o uguravanju religije u de�je glavice, ovih dana preglasala je rasprava o ra�unima za obdani�te. Ve� nekoliko meseci roditelji koji imaju decu u vrti�ima Savskog venca pla�aju uve�ane ra�une za �kolice. Re� je o nadoknadi koja im je uredno poslata da plate, dodu�e na rate, za tromese�ni period bombardovanja, kada deca nisu i�la u vrti�e. U vanredno vreme va�ile su i vanredne okolnosti. Roditelji su imali radnu obavezu i gradska vlast im je omogu�ila da svoju decu mogu da vode u za to odre�ena obdani�tva. Zbog udaljenosti, ve�ina je ostavljala mali�ane kod ku�e. Bombardovanje je prestalo, zatim je usledilo iseljavanje vojske iz de�jih objekata, a potom ure�enje. Normalno su po�ela da rade septembra meseca. Bez obzira na to �to deca nisu i�la u vrti� od aprila do septembra, mora da se plati. Roditelji ka�u da je to odluka Skup�tine grada. Na primedbu za�to da pla�aju kad su im deca pod bombama sedela kod ku�e, u vrti�ima im je odgovoreno: "Va� propust. Trebalo je da ispi�ete dete, pa da ga ponovo upi�ete..." Svako ispisivanje deteta, u beogradskim prilikama nosi i rizik da nikad vi�e ne dobije� mesto u najbli�em vrti�u. Potom plati i �uti. Uz put presli�avaj decu pesmice o �istom srcu koje Gospod �eli i deluj ubedljivo na bo�ije zapovesti: ne kradi, ne la�i i voli bli�njega svoga. Bog je tu, a mi smo i dalje u mraku. Kao pre njega. Branka Kaljevi� |
Svi na gubitku Prof. dr Dragoljub �or�evi�, sociolog religije: "Moglo bi se re�i da je ovo �to se sada kod nas de�ava fenomen pribli�avanja veri i crkvi, a ne izvornom povratku religiji i veri. Tako pribli�avanje na neprimeren na�in skop�ano je sa nizom opasnosti, nesnala�enja od same institucije SPC-a. Ali tu ima i nesnala�enja drugih dru�tvenih aktera koji se zala�u ili promovi�u obnovu vere. Nesnala�enja se iskazuju u �injenici �to se zagovara povratak religije i njenoj zna�ajnijoj ulozi u dru�tvenim podsistemima, u kojima je ona trajno izgubila i zna�aj i ulogu. Tako se ne postupa sa religijom u razvijenim dru�tvima. To se mo�e lepo videti na primeru zapadnih razvijenih zemalja gde je istorijskim i demokratskim razvojem do�lo do odre�enog balansa izme�u demokratskih struktura, onih kojih ne favorizuju religiju i crkvu i, naravno, same vere i crkve. I taj balans koji se uspostavio u tim dru�tvima, �to kod nas nije slu�aj, dobro funkcioni�e u civilnom dru�tvu. Ta�no se zna mesto svakog aktera. Nedozvoljava se mehanizmima, a ni sami akteri sebi ne daju mogu�nosti da iza�u iz nekih okvira koji predstavljaju standard pona�anja. Kod nas razni akteri, naj�e��e politi�ki, jo� konkretnije pojedine politi�ke stranke, instrumentalizuju i samu instituciju crkve za svoje trenutne ili dugoro�ne interese, pri �emu mislim da nanose �tetu samoj veri i instituciji. Delom krivica pripada i samoj crkvi koja dozvoljava da bude instrumentalizovana. Posledica takvog pona�anja �e sigurno biti. Kad pro�e ovaj pomodni trend onda �e na gubitku biti svi: pre svega sama vera, koja je sasvim legitimna kulturna �injenica. Zatim crkva, koja predstavlja tu religiju. �teta �e se naneti i samim gra�anima, jer se nije do�lo do religioznosti na pravi izvorni na�in, treba da se zna gde se to sti�e i kako se razvija u samoj porodici i instituciji. Onda �e gra�ani imati �tetu. Takav odnos i pona�anje, mo�e malo pridoneti ili pomo�i i samim politi�kim partijama i politi�kim akterima na javnoj sceni, ukoliko i odista misle da grade novo dru�tvo." |
Smena Ko je koga smenio na Savskom vencu: "Bra�a Srni�" - "Sveta Petka" |