Sport

Vreme broj 466, 11. decembar 1999.

 

�reb za Svetsko fudbalsko prvenstvo 2002.

Saveznici kao rivali

Od brojnih mogu�ih "politi�kih neprijatelja" tokijski �reb uvalio nam je u grupu Ruse, jednog od retkih me�u onima koji "nas razumeju �to, me�utim, ne�e imati nikakvog uticaja kada se bude odlu�ivalo o prvom mestu u grupi. Dragan Stojkovi�: "Nisam zadovoljan"

Pola sata nakon �reba grupa za Svetsko prvenstvo u Japanu i Koreji 2002. a�urni londonski bukmejkeri izbacili su svoju prognozu:

  1. Brazil 4-1
  2. Argentina, Italija, �panija 9-1
  3. Francuska i Holandija 10-1
  4. Nema�ka 11-1
  5. Engleska 14-1
  6. Hrvatska, Nigerija i �vedska 33-1
  7. Ukrajina i Jugoslavija 40-1
  8. Norve�ka, Rumunija i Urugvaj 50-1.
  9. Belgija. �ile, Kolumbija, Danska, Meksiko i Portugal 66-1
  10. �e�ka 80-1
  11. Bugarska, Kamerun, Gana, Paragvaj, Peru, Ju�na Afrika i Ju�na Koreja 100-1 itd. Na za�elju liste je Severna Irska (500-1), dok se svi koji se ne pominju kotiraju kao "ostali" sa kvotom 750-1. Londonski kladioni�ari, dakle, veruju da �e se Jugoslavija kvalifikovati za zavr�ni deo svetskog �ampionata 2002, ali u njihovo stvarno poznavanje fudbala ne treba ba� previ�e verovati. Uostalom, �injenica da me�u 44 pomenute zemlje na njihovoj prvoj listi uop�te nema Rusije (koja, dakle, spada pod "ostale" sa kvotom 750-1), dok figuriraju, recimo, takve fudbalske "sile" kao �to su Australija, Austrija, Gr�ka Japan, �kotska, �vajcarska (150-1) ili Tunis i SAD (250-1) potvr�uju tu tezu.

Za razliku od londonskih kockara, mi nemamo ba� previ�e razloga za zadovoljstvo. U sportskom smislu dobili smo jednog od rivala koji nam najmanje le�i (setimo se samo dve poslednje leto�nje lekcije moskovskog Spartaka Partizanu u kvalifikacijama za Ligu �ampiona), Rusi su nam tradicionalno neugodni protivnik, bez obzira na poslednju pobedu u prijateljskom me�u u Sankt Peterburgu (0-1 golom Jokanovi�a). Rival ne odgovara ni u politi�kom smislu jer smo od tolikih "osvedo�enih neprijatelja", kojima bismo se rado svetili na sportskom polju za "ono �to su nam uradili", primorani da igramo sa jednom od retkih zemalja koja "ima razumevanja" za nas. Rusi �e biti dodatno opasni jer su propustili dva poslednja velika takmi�enja, Svetsko prvenstvo u Francuskoj �98, a ne�e ih biti ni na EP-u u Holandiji i Belgiji idu�eg leta. Ako propuste i tre�i veliki skup, ne�e se skoro oporaviti.

Sa druge strane, mi smo u situaciji, prvi put u istoriji ra�unaju�i "sve tri Jugoslavije", da "ve�emo" dva svetska prvenstva i izme�u njih jedno evropsko. U sportskom i (naro�ito) finansijskom smislu to bi bio enormno veliki uspeh. Dodu�e, nigde nije re�eno da mi i Rusi ne mo�emo zajedno u Japan i Koreju, ali onaj ko ostane drugi mora�e da potra�i sre�u u bara�u sa ostalim drugoplasiranim selekcijama �to je uvek pomalo lutrija.

Ostaje da se vidi �ta povodom "osvajanja" dva prva mesta od strane Jugoslovena i Rusa imaju da ka�u ostali u�esnici grupe: �vajcarska, Slovenija, Luksemburg i Farska Ostrva. Jasno je da se ove dve poslednje selekcije ni�ta ne�e pitati, ali �e zato Slovenci i �vajcarci i te kako uticati na plasman. �vajcarci su poslednji put bili na velikom takmi�enju na SP-u SAD 1994, ali dva remija u prijateljskim me�evima sa njima, oba puta 1-1, pre i posle Mondijala u Francuskoj ukazuju da nisu ba� ma�iji ka�alj. �ta tek re�i za Slovence? Vide�emo koliko stvarno vrede kad se pojave na EP-u u Holandiji i Belgiji, ali sama �injenica da su se plasirali zaslu�uje sve �estitke. "Nisam zadovoljan, mogli smo pro�i mnogo bolje", ka�e za "Vreme" Dragan Stojkovi� Piksi, kapiten na�e reprezentacije, koji je zajedno sa Brankom Bulatovi�em, Tomislavom Karad�i�em i Dan Tanom bio u delegaciji FSJ na tokijskom �rebu. "U grupi smo sa tri jake ekipe, Rusijom, �vajcarskom i Slovenijom, dok su neke druge grupe mnogo lak�e."

Piksi ka�e da je ceremonija bila u "tipi�no japanskom stilu": "Sve je funkcionisalo kao sat, bilo je brzo, efektno i efikasno. Bilo je zadovoljstvo videti mnogo poznatih ljudi, popri�ati, razmeniti pozdrave i iskustva."

FSJ je bio u pregovorima sa NZ Slovenije za prijateljsku utakmicu 26. aprila u Ljubljani, ali su se �ekala dva �reba, ovaj u Tokiju i onaj 11. decembra u Briselu za Evropsko prvenstvo da se vidi da "nismo u istoj grupi". Mo�da sada taj me�, prvi od raspada biv�e Jugoslavije, nije vi�e aktuelan jer �e ve� od jeseni po�eti takmi�arski dueli za bodove.

Bez obzira na Piksijevo nezadovoljstvo i opreznost koju su izrazili ostali �lanovi na�e delegacije, iskreno re�eno, mogli smo pro�i i mnogo gore. �ta da ka�u Nemci i Englezi koje je �reb gurnuo u istu devetu grupu? Prvi put u istoriji sasta�e se u kvalifikacijama, a starih ra�una je previ�e: od onog spornog gola D�efa Harsta u produ�etku finala 1966. na Vembliju do �estoke bitke za dobijanje Monidla 2006. koja je jo� u toku. Franc Bekenbauer i Bobi �arlton, fudbalske legende dve zemlje i u�esnici finala 1966, sedeli su jedan do drugog u Tokiju i na kraju, sa pomalo kiselim osmehom, jedan drugom pru�ili ruku �ale�i se da bi sudbina Mondijala 2006. "mogla da se odlu�i na terenu".

Erik Ribek, selektor Nema�ke, ka�e da je "predose�ao ovako ne�to": "Ve�e uo�i �reba pio sam pivo sa Kevinom Kigenom, a pored nas su za susednim stolom sedeli selektori Finske i Gr�ke. �alili smo se da sutra mo�emo biti u istoj grupi i tako je ispalo. Bi�e to pravi test za nas", rekao je Ribek.

Kevin Kigen ka�e da njegova ekipa ima "jednu prednost": "Ja govorim nema�ki, igrao sam tri godine u Hamburgu, tamo imam jo� uvek puno prijatelja, ali na dan utakmice ima�u samo neprijatelje. Nema svrhe �aliti se na �reb, ionako se ni�ta ne mo�e promeniti. Treba se spremiti i pokazati na terenu da smo bolji."

Nema�ka i Engleska igrale su �etiri puta na svetskim �ampionatima. U finalu 1966. Engleska je, posle produ�etka i sumnjivog tre�eg vode�eg gola, pobedila 4:2. U �etvrtfinalu Mondijala u Meksiku 1970. Nemci su pobedili sa 3:2, a u polufinalu Italije �90. bili su bolji posle serije penala (4:3). U �paniji 1982. u grupi su igrali 0:0.

Vladimir Stankovi�

Grupe

I - Jugoslavija, Rusija, �vajcarska, Slovenija, Luksemburg i Farska Ostrva
II - Holandija, Portugalija, Republika Irska, Kipar, Andora i Estonija
III - �e�ka, Danska, Bugarska, Island, Severna Irska, i Malta
IV - �vedska, Turska, Slova�ka, Makedonija, Azerbejd�an, Moldavija
V - Norve�ka, Ukrajina, Poljska, Vels, Jermenija, Belorusija
VI - Belgija, �kotska, Hrvatska, Letonija, San Marino
VII - �panija, Austrija, Izrael, Bosna i Hercegovina, Lihten�tajn
VIII - Rumunija, Italija, Litvanija, Ma�arska, Gruzija
IX - Nema�ka, Engleska, Gr�ka, Finska, Albanija

Devet pobednika grupa plasira se direktno. Devet drugoplasiranih ulazi u bara� izme�u, sebe s tim �to �e najgora od tih devet selekcija (po bodovima, golovima itd.) igrati bara� sa tre�im predstavnikom Azije (ne ra�unaju�i Japan i Ju�nu Koreju kao organizatore).

Kvalifikacije po�inju u martu 2000, a zavr�avaju se 11. novembra 2001. Mondijal �e se igrati sa 32 ekipe od 1. do 30. juna 2002, a �reb grupa obavi�e se u Tokiju u decembru 2001. �ampionat �e biti otvoren u Seulu, a finale �e se igrati u Tokiju ili Jokohami.

 

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)