| Kultura |
Vreme broj 469, 1. januar 2000. |
Knjige koje su obele�ile godinu Izlaz iz zla U neizvesnosti koja je postala na�a svakodnevica �udno je, ako ne i zapanjuju�e da neko uop�te pi�e knjige, da ih neko �tampa i neko �ita
PRIPOVEDA�KA SEZONA: Posmatraju�i sve �krtiju kvalitetnu doma�u produkciju, zaustavi�u pogled pre svega na zbirkama pripovedaka, odnosno pri�a. Op�te mesto kriti�kih osvrta na savremenu srpsku knji�evnost ka�e da su zbirke kra�ih proznih oblika, po pravilu, najkvalitetnije ovda�nje knjige. Upravo takva je tematska kolekcija ljubavnih pri�a Pavla Ugrinova Van sveta ("Prosveta"), nastavak Ljubavi i dobrote, u kojoj jedan od najzna�ajnijih srpskih prozaista istra�uje razli�ite modalitete mu�ko-�enskih odnosa, prepoznavaju�i u ljubavi i strasnom sjedinjavanju bi�a su�tinski izlaz iz (zla) istorije. Provokativnost ovih pri�a, njihova umetni�ka zrelost, kona�no urbanist kao jedna od bitnih oznaka vode nas prema sjajnoj kolekciji Sedmi Dan ko�ave ("Stubovi kulture"). Re� je o knjizi Mihajla Panti�a, u kojoj jedan od najva�nijih pripoveda�a u poslednje dve decenije, mahom pi�u�i "po drugima", govori o usamljenicima, prelaze�i iz prostora ma�te, odnosno beogradskog "kraja" u finalu kolekcije divlju prirodu i nalaze�i neku vrstu utehe u ribolovu i prijateljstvu. Tematski bliska pomenutim knjigama je zbirka Lift Jelene Lengold ("Stubovi kulture"), u kojima autorka tako�e govori o gradskim ljubavima i odnosu dece i roditelja, uspe�no se snalaze�i u pripovednom obliku koji podjednako tangira pri�u koliko i pripovetku. Iz sasvim druga�ije perspektive i sa bitno druga�ijim ambicijama u Svetom stadu govori Mirjana Mitrovi�. Nju pre svega interesuje istorija, uloga pojedinca u njoj, stoga se oslanja na srednjovekovni spis Fiziolog, najvi�e posti�u�i kada govori o srpskim vladarima druge polovine XIV veka, tra�e�i u njihovim karakterima, uzroke razli�itih sudbina. Kod istog izdava�a, "Stubova kulture", svoje novele su objavili Vladimir Pi�talo Aleksandrida, Neboj�a �osi� Lula i Mileta Prodanovi� Crvena marama sva od svile, a na samom koncu godine priklju�io im se Neobi�nim pri�ama David Albahari. Nedvosmisleno je stoga da su kod ovog izdava�a na�i pripoveda�i na�li najve�u potporu. Zavr�avaju�i osvrt na pri�e i pripovetke, re�i �u da je i "Filip Vi�nji�" objavio dve vrlo uspele zbirke. Male pri�e Radovana Belog Markovi�a, potvrdile su uspon ovog pisca u devedesetim, pre sveta stilskom izbru�eno��u, plemenitim humorom i naro�itim veristi�kim lirizmom, dok je dobrodo�lo iznena�enje ponudio Cvetin Janevski kolekcijom Crna planina, manirom dobrog realisti�kog pisca govore�i o lovu i nizu interesantnih provincijskih likova. Ne veruju�i da je van ovog osvrta ostalo mnogo zna�ajnih zbirki pripovedaka ili pri�a, zavr�io bih osvrt Nezemaljskim pojavama Jovice A�ima (izd. "Narodna knjiga"), knjigom u kojoj renomirani autor ponovo zgodno ukr�ta svoj talenat eruditinog esejiste sa sposobno��u zanimljivog pripovedanja.
ROMAN PA ROMAN: Tako smo stigli do romansijera i romana. Navikli smo da ih bude vi�e, pa verujem da u celini uzev budu i bolji, ali dok zasedanja NIN-ovog �irija lagano podgrevaju atmosferu nedoumice i sumnje, o�ekivanja i podignute temperature, razmotri�u nekoliko najva�nijih. Sasvim je, me�utim, izvesno da poredak koji nudim nije poredak vrednosti nego slu�ajni redosled zanimanja jednog �itaoca. Posle pro�logodi�njeg uspeha sa istorijskim romanom Despot i �rtva, Dobrilo Nenadi� objavljuje roman Uragan ("Narodna knjiga"), koji je apsolutno uronjen u na�e vreme, pa se �ak zavr�ne stranice i tragi�ni finale romana zbivaju poslednjeg dana ratovanja sa NATO avijacijom. Groteskna slika srpske provincije 90-ih, uzbudljiv i duhovit jezi�ki izraz neke su od vrednosti Nenadi�evog dela. Jezik, odnosno dor�olski �argon svojevrsni je junak Jevrejske perike Slavka Lebedinskog (izd. "Prosvete"). Kraj 40-ih i po�etak 50-ih, ubedljiva, ekspresivna slika �ivota dor�olskih manga�a, predstavljaju adut ovog romana. Na �argonu, govoru mladih zasnovan je i prvi roman Zorana �iri�a Prislu�kivanje (izd. "Haos"). Slike nedavnog rata s ni�kih ulica, a pre svega iz ni�kih kafi�a, beskrajni, �esto komi�ni dijalozi �ire i njegovih "pajtosa" �itaju se lako i s u�itkom.
Verujem da �e mno�tvo �italaca imati i nova verzija O�iljka Svetlane Velmar Jankovi� ("Stubovi kulture"), odnosno novo, dugo o�ekivano izdanje Druge polovine neba Voje �olanovi�a (izd. "Narodne knjige"). Svakako �e, me�utim, naj�itaniji roman ove i naredne godine biti Paunovo pero Ljiljane Habjanovi� �urovi� (izd. "Narodne knjige"), do ovog �asa autorkino najambicioznije ostvarenje, "put sedam �ena", kao slika �enske sudbine na na�im prostorima. Sasvim je izvesno da sam propustio neke dobre knjige jer je jednostavno nemogu�e da se fizi�ki pro�itaju ba� svi naslovi objavljeni oko i posle Sajma knjiga, ali svom spisku bih priklju�io nekoliko naslova druga�ijih �anrova. �itaocu preporu�ujem Putopis Milice Mi�i�-Dimovske (objavljene u Vranju), eseje Srce okeana Dragana Jovanovi�a Danilova (izd. "Prosveta"), posve�e autopoetici i Bo�anstvo pesme Tanje Kragujevi� (izd. "Prosveta"), u kojoj se autorka bavi pesmama i stvarala�tvom �est savremenih srpskih liri�ara. Tu su i Pesni�ke stvari Dragana Hamovi�a i Obmanuti eros Svete Jovanovi�a, obe knjige je �tampao "Filip Vi�nji�"... Ukratko: dovoljno zanimljivih knjiga da se poneki dan provede u boljem svetu od onoga kojim nas na�i "usre�itelji" ubijaju ve� evo �itavu deceniju. Vasa Pavkovi� |
Lista 1999
|