Kultura

Vreme broj 469, 1. januar 2000.

 

Knjige koje su obele�ile godinu

Izlaz iz zla

U neizvesnosti koja je postala na�a svakodnevica �udno je, ako ne i zapanjuju�e da neko uop�te pi�e knjige, da ih neko �tampa i neko �ita

Svaka koja bi do�la - u proteklih deset godina, ispostavilo se, be�e gora i te�a od prethodne. Ni minula 1999. nije bila izuzetak - u njoj se tovar nesre�e "krunisao" sukobom sa NATO-om. U neizvesnosti koja je postala na�a svakodnevnica, �udno je, ako ne i zapanjuju�e da neko uop�te pi�e knjige, da ih neko �tampa i neko �ita. A makako ovogodi�nji Sajam knjiga bio najjadniji do sada, i na njemu su pa�ljive o�i mogle da susretnu poneki novi, kvalitetan naslov. Uo�ljivo je pri tome da su se doma�i pisci naj�e��e ogla�avali u "Narodnoj knjizi", "Stubovima kulture", "Prosveti" i "Filipu Vi�nji�u", dok je prevodna knji�evnost s najvi�e pa�nje pra�ena kod "Paidee", "Klia", "Rada" i "Geopoetike"...

PRIPOVEDA�KA SEZONA: Posmatraju�i sve �krtiju kvalitetnu doma�u produkciju, zaustavi�u pogled pre svega na zbirkama pripovedaka, odnosno pri�a. Op�te mesto kriti�kih osvrta na savremenu srpsku knji�evnost ka�e da su zbirke kra�ih proznih oblika, po pravilu, najkvalitetnije ovda�nje knjige. Upravo takva je tematska kolekcija ljubavnih pri�a Pavla Ugrinova Van sveta ("Prosveta"), nastavak Ljubavi i dobrote, u kojoj jedan od najzna�ajnijih srpskih prozaista istra�uje razli�ite modalitete mu�ko-�enskih odnosa, prepoznavaju�i u ljubavi i strasnom sjedinjavanju bi�a su�tinski izlaz iz (zla) istorije. Provokativnost ovih pri�a, njihova umetni�ka zrelost, kona�no urbanist kao jedna od bitnih oznaka vode nas prema sjajnoj kolekciji Sedmi Dan ko�ave ("Stubovi kulture"). Re� je o knjizi Mihajla Panti�a, u kojoj jedan od najva�nijih pripoveda�a u poslednje dve decenije, mahom pi�u�i "po drugima", govori o usamljenicima, prelaze�i iz prostora ma�te, odnosno beogradskog "kraja" u finalu kolekcije divlju prirodu i nalaze�i neku vrstu utehe u ribolovu i prijateljstvu. Tematski bliska pomenutim knjigama je zbirka Lift Jelene Lengold ("Stubovi kulture"), u kojima autorka tako�e govori o gradskim ljubavima i odnosu dece i roditelja, uspe�no se snalaze�i u pripovednom obliku koji podjednako tangira pri�u koliko i pripovetku. Iz sasvim druga�ije perspektive i sa bitno druga�ijim ambicijama u Svetom stadu govori Mirjana Mitrovi�. Nju pre svega interesuje istorija, uloga pojedinca u njoj, stoga se oslanja na srednjovekovni spis Fiziolog, najvi�e posti�u�i kada govori o srpskim vladarima druge polovine XIV veka, tra�e�i u njihovim karakterima, uzroke razli�itih sudbina. Kod istog izdava�a, "Stubova kulture", svoje novele su objavili Vladimir Pi�talo Aleksandrida, Neboj�a �osi� Lula i Mileta Prodanovi� Crvena marama sva od svile, a na samom koncu godine priklju�io im se Neobi�nim pri�ama David Albahari. Nedvosmisleno je stoga da su kod ovog izdava�a na�i pripoveda�i na�li najve�u potporu.

Zavr�avaju�i osvrt na pri�e i pripovetke, re�i �u da je i "Filip Vi�nji�" objavio dve vrlo uspele zbirke. Male pri�e Radovana Belog Markovi�a, potvrdile su uspon ovog pisca u devedesetim, pre sveta stilskom izbru�eno��u, plemenitim humorom i naro�itim veristi�kim lirizmom, dok je dobrodo�lo iznena�enje ponudio Cvetin Janevski kolekcijom Crna planina, manirom dobrog realisti�kog pisca govore�i o lovu i nizu interesantnih provincijskih likova. Ne veruju�i da je van ovog osvrta ostalo mnogo zna�ajnih zbirki pripovedaka ili pri�a, zavr�io bih osvrt Nezemaljskim pojavama Jovice A�ima (izd. "Narodna knjiga"), knjigom u kojoj renomirani autor ponovo zgodno ukr�ta svoj talenat eruditinog esejiste sa sposobno��u zanimljivog pripovedanja.

TAJNI �IVOT POEZIJE: Ako su, dakle, pripoveda�i potvrdili svoje mesto, godina 1999. donela je malo znatnijih i zna�ajnijih pesni�kih knjiga. Jo� malo pa bi spisak vrednih naslova stao na prste jedne ruke. Nepotrebni saputnici Novice Tadi�a i Sedmica Milosava Te�i�a nesumnjivo spadaju u najrelevantnija ostvarenja godine. Prvu knjigu je objavila "Narodna knjiga" u elitnoj biblioteci "Alfa" (urednika Gojka Te�i�a), drugu je �tampala Srpska knji�evna zadruga u svom kolu kao jedino relevantno ovogodi�nje izdanje doma�eg pisca! Oba pesnika su "ostala ista", ali su se i promenila. Tadi� je demonski svet "menjao" za svet urbane margine, Te�i� jer je krenuo u avanturu pesni�kog speva i razmatranja problema stvaranja sveta. Ovim naslovima bih pridru�io Uzmicanje Srbe Mitrovi�a (izd. "Rada") i Lom Miroslava Cere Mihajlovi�a (izd. "Filip Vi�nji�"). Dok Srba Mitrovi� nastavlja da iz meditativne, veteranske pozicije razmatra �ivot, Mihajlovi� je u kratkom vezanom stihu "prikazao" crnu sliku sada�njeg vremena, laviraju�i granicom groteske i melanholije. Skromnu pesni�ku produkciju su poja�ale pesnikinje razli�itih generacija i poetika. Istakao bih Zabavu za dokone k�eri Ane Ristovi� (izd. "Rad"), Vukove i vozove Jelene Marinkov (izd. KOV), Tristiu Dejane Nikoli� (izd. "Narodna knjiga") i to bi uz mogu�nost nekog manjeg ogre�enja bilo sve.

ROMAN PA ROMAN: Tako smo stigli do romansijera i romana. Navikli smo da ih bude vi�e, pa verujem da u celini uzev budu i bolji, ali dok zasedanja NIN-ovog �irija lagano podgrevaju atmosferu nedoumice i sumnje, o�ekivanja i podignute temperature, razmotri�u nekoliko najva�nijih. Sasvim je, me�utim, izvesno da poredak koji nudim nije poredak vrednosti nego slu�ajni redosled zanimanja jednog �itaoca. Posle pro�logodi�njeg uspeha sa istorijskim romanom Despot i �rtva, Dobrilo Nenadi� objavljuje roman Uragan ("Narodna knjiga"), koji je apsolutno uronjen u na�e vreme, pa se �ak zavr�ne stranice i tragi�ni finale romana zbivaju poslednjeg dana ratovanja sa NATO avijacijom. Groteskna slika srpske provincije 90-ih, uzbudljiv i duhovit jezi�ki izraz neke su od vrednosti Nenadi�evog dela. Jezik, odnosno dor�olski �argon svojevrsni je junak Jevrejske perike Slavka Lebedinskog (izd. "Prosvete"). Kraj 40-ih i po�etak 50-ih, ubedljiva, ekspresivna slika �ivota dor�olskih manga�a, predstavljaju adut ovog romana. Na �argonu, govoru mladih zasnovan je i prvi roman Zorana �iri�a Prislu�kivanje (izd. "Haos"). Slike nedavnog rata s ni�kih ulica, a pre svega iz ni�kih kafi�a, beskrajni, �esto komi�ni dijalozi �ire i njegovih "pajtosa" �itaju se lako i s u�itkom.

Da je roman jezik a potom i pri�a, potvr�uje i Milorad Gruji� svojim prvim romanom U zasenku Dunavskom sokaku (izd. "Filip Vi�nji�"). Ova duga ispovest glumca-veterana pokriva �itav nesretni XX vek, �ita se lako i sa �estim osmehom na usnama (pogotovo pre�anskim). Sigurno je da �e puno �italaca privu�i i Georgike: srpski plug Miroslava Savi�evi�a i Pristup u po�inak Miroslava Josi�a Vi�nji�a, pre svega standardnim vrednostima koje su donosile i prethodne knjige dvojice romansijera. Za mene je, me�utim, najprijatnije iznena�enje bio prvenac Nikole Milo�evi�a Nit miholjskog leta ("Stubovi kulture"), lirski roman o detinjstvu i de�a�tvu, pisan u prustovskom, reminiscentnom tonu, sa mno�tvom finih slika i dobro ukomponovanih detalja, ali i odmerenim filoofskim "bakgraundom", koji ne optere�uje naraciju, ali uspe�no problematizuje intimna iskustva pripoveda�a.

Verujem da �e mno�tvo �italaca imati i nova verzija O�iljka Svetlane Velmar Jankovi� ("Stubovi kulture"), odnosno novo, dugo o�ekivano izdanje Druge polovine neba Voje �olanovi�a (izd. "Narodne knjige"). Svakako �e, me�utim, naj�itaniji roman ove i naredne godine biti Paunovo pero Ljiljane Habjanovi� �urovi� (izd. "Narodne knjige"), do ovog �asa autorkino najambicioznije ostvarenje, "put sedam �ena", kao slika �enske sudbine na na�im prostorima.

Sasvim je izvesno da sam propustio neke dobre knjige jer je jednostavno nemogu�e da se fizi�ki pro�itaju ba� svi naslovi objavljeni oko i posle Sajma knjiga, ali svom spisku bih priklju�io nekoliko naslova druga�ijih �anrova. �itaocu preporu�ujem Putopis Milice Mi�i�-Dimovske (objavljene u Vranju), eseje Srce okeana Dragana Jovanovi�a Danilova (izd. "Prosveta"), posve�e autopoetici i Bo�anstvo pesme Tanje Kragujevi� (izd. "Prosveta"), u kojoj se autorka bavi pesmama i stvarala�tvom �est savremenih srpskih liri�ara. Tu su i Pesni�ke stvari Dragana Hamovi�a i Obmanuti eros Svete Jovanovi�a, obe knjige je �tampao "Filip Vi�nji�"...

Ukratko: dovoljno zanimljivih knjiga da se poneki dan provede u boljem svetu od onoga kojim nas na�i "usre�itelji" ubijaju ve� evo �itavu deceniju.

Vasa Pavkovi�

Lista 1999

  1. Pavle Ugrinov Van sveta, pripovetke
  2. Mihajlo Panti� Sedmi dan ko�ave, pri�e
  3. Radovan Beli Markovi� Male pri�e, pri�e
  4. Jelena Lengold Lift, pri�e
  5. Dobrilo Nenadi� Uragan, roman
  6. Nikola Milo�evi� Nit miholjskog leta, roman
  7. Slavko Lebedinski Jevrejska perika, roman
  8. Novica Tadi� Nepotrebni saputnici, pesme
  9. Srba Mitrovi� Uzmicanje, pesme
  10. Vladimir Pi�talo Aleksandrida, novela

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)