Kultura

Vreme broj 471, 15. januar 2000.

"Monta�stroj": Ume�e improvizacije

Biti slobodan

Gosti Bitefa organizovali su tronedeljnu radionicu istra�uju�i granice savremenog teatra

Krajem decembra, u Bitef teatru u Beogradu gostovali su �lanovi hrvatsko-holandske pozori�ne trupe "Monta�stroj", koju je beogradska publika imala prilike da vidi na pro�logodi�njem Bitefu. Oni su tada nastupali u predstavi "Fragile" - koja je dobila nagradu publike kao najbolja predstava Bitef festivala, a za koju je kritika pisala da - "...ta predstava nikom ne dozvoljava da ostane spokojnog duha i dovodi u pitanje granice svih ograni�enja".fiU organizaciji "Centra za novo pozori�te i igru", na �ijem se �elu nalaze Jelena �anti� i Jovan �irilov, imali smo priliku da ponovo pratimo rad ove trupe, ovaj put u radionicama koje su se svakodnevno, tokom tri nedelje, odvijale na sceni Bitef teatra. Iako je na audiciji bio napravljen odabir od �est glumaca i igra�a, radionice su bile otvorene.fiMetod rada "Monta�stroja", barem kada je svakodnevni trening u pitanju, vrlo je eklekti�an - sastoji se od kondicionih ve�bi, kombinacija tehnika savremenog plesa i fizi�kog teatra i nekih njihovih autenti�nih tehnika. Njihov odnos prema pokretu sledi ideju da sve po�inje sa telom, ali da to ne isklju�uje i rad na nekoj, uslovno re�eno, glumi. Scensko izvo�enje "Monta�stroja" uklju�uje sve, i igru i glumu, kao �to ih u nekim momentima i isklju�uje i dovodi do gole prezencije kao u performans artu.

Na kraju radionice publika je imala priliku da u toku �etiri ve�eri prisustvuje radu trupe i bude njen aktivan u�esnik u prezentaciji, �to je za beogradsku publiku bilo novo i veoma zanimljivo iskustvo. U razgovoru za "Vreme", frontmen trupe "Monta�stroj" Borut �eparovi� obja�njava njihov princip rada: "Trenutno radimo na jednoj uslovno re�eno novoj metodi rada, radimo nezavisno od rada na predstavi, nezavisno od bilo koje teme. To bi bila metoda intermedijacije, mi je bar tako neformalno zovemo, odnosno intermedijacijski pristup u kome poku�avamo radit i horizontalno i vertikalno, zna�i imamo i neki unaprijed odre�eni koncept rada, a sa druge strane poku�avamo koristiti iskustvo ljudi koji su uklju�eni u proces rada - ne mislim samo plesa�a i glumaca ve� bilo koga ko sara�uje sa nama na projektu a mo�e kreativno u�estvovati. Te stvari se mogu ponekad sudarat a ponekad sjajno spojiti. To je ne�to �to te�i jednoj vrsti interdisciplinarnosti op�enito - s jedne strane da proputuje jednu teatarsku hijerarhiju, a s druge strane poku�avamo se otvarati prema performans artu, novim medijima, poku�avamo napraviti jedan otvoreni pristup, otvorenu strukturu."

SLOBODA I ODGOVORNOST: �to se ti�e konkretno ove radionice, odnosno njene prezentacije koja je bila zasnovana na potpunoj improvizaciji, �eparovi�a pitamo da li su imali neki koncept, odnosno predstavu o tome kako bi to na kraju trebalo da izgleda?

"Postoje neki principi rada i mi ih otkrivamo, ali ono �to je interesantno i specifi�no i �to radimo prvi put u �ivotu u ovoj radionici jeste da nemamo stvarno nikakav unapred odre�en koncept, i onda pre svega iz materijala koji ljudi kao ljudi imaju u sebi poku�avamo radit neki mogu�i teatar ali to je samo jedan od mogu�ih teatara - moglo bi ih biti jo� stotine. Sve se svodi na dve bitne stvari - da �ovek u onome �to radi poku�ava bit slobodan, ali da ne zaboravi da u tome nosi i odgovornost koja zajedno sa tim ide i da sve �to je scensko mora biti na neki na�in komunikativno. Naravno, kada se radi jedan ovako kratkoro�ni projekat, stvari se uop�te ne mogu dovest do kraja, to je samo kao neka kutija koja se otvori i gleda se �ta sve u njoj mo�e biti."

Sa frontmenom trupe "Monta�stroj" razgovarali smo o saradnji sa ljudima koji su se okupili oko radionice i njihovom boravku u Beogradu. "Bilo je stvarno u�ivanje radit sa tim ljudima, i jako bih volio ostvariti sa njima i neki novi projekat; u kom obliku - ne znam, i ne znam da li �e se to ostvariti, ali to bih volio i to bi bilo jako pozitivno iskustvo. Koliko �ujem i vidim, i za ljude na radionici je to bilo vrlo dobro iskustvo. Nadam se da smo ne�to nau�ili - i ja sam od njih mogao mnogo toga nau�iti, ba� to da se mo�e biti slobodan. Ponekad kad radite sa vrhunskim zapadnoevropskim profesionalcima na�i �ete mnogo znanja, ali i mnogo sterilnosti. Meni je zanimljivo da ovi ljudi govore na neki na�in o sebi samima; da li govore o problemima, to nije bitno. Tu mo�e nastati jedan zanimljiv teatar.fiMoje zanimljivo iskustvo vezano za Beograd, mada ga ne bih voleo generalizirati, prepri�ano mi je pa sam ga mogao na neki na�in do�iveti, a to je da u Beogradu sada mo�e� �iveti samo u onom danu u kome �ivi� i, sa obzirom na to kako �ivot ide, ne mo�e� gledati mnogo u daljinu i ne mo�e� misliti o nekoj budu�nosti, mora� biti u tom sada i u tom sada mora� puno toga improvizirati. Mislim da je zanimljivo da smo ba� to mi tra�ili od ovih ljudi - da budu sada, tu, da ne igraju nekog drugog, da budu �to bli�e sebi samima i da puno improvizuju - dakle radili smo na onom �to ja zovem umje�e ili umjetnost improvizacije.fiS obzirom na to da Borut �eparovi� �ivi u Holandiji, pitali smo koliko je ta vrsta predstava zasnovanih na sistemu improvizacije sada popularna u Evropi? Zanimljivo je kako je �ivot na zapadu vrhunski organizovan - kao po meri �oveka, i tamo se, naravno, prvo desilo da se konvencionalni teatar razbio u neku improvizaciju, ali pitanje je �ime se ta improvizacija puni, jer su �ivoti takvi da se to nema �ime puniti, pa se onda improvizuje na telefonskim imenicima i sli�no, u �ta ja duboko ne vjerujem.

Ovdje je zanimljivo da ljudi imaju bogato �ivotno iskustvo, ali da zbog nekih strogih konvencija, zbog jednog ideolo�kog dru�tva u kome se �ivi nikom ne pada na pamet da bi se moglo raditi kao �to se �ivi. Nismo tra�ili od ljudi da pri�aju o svom �ivotu nego pre svega da koriste svoju intuiciju i da se poku�aju sna�i u nekom materijalu - a to je kako biti stalno u procesu, ne poku�avati fiksirat stvari nego i�i napred, improvizirati i verovati u sebe."

Jelena Sredi�

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)