| Svet |
Vreme broj 472, 22. januar 2000. |
Amerika Orvel na internetu "Ven�anjem" kompanija Time Warner i America Online sklopljen je najve�i dil u istoriji ameri�kog biznisa: novi gigant �e imati mo� kakvu jos niko na planeti nije imao
Sutradan, kad su se strasti malo smirile, vetar je promenio pravac: na berzi je do�lo do "korekcije", vrtoglavog pada akcija; konkretno, akcije firme America Online izgubile su petinu svoje vrednosti, a novi gigant je bio lak�i za 20 milijardi dolara. �efovi najve�e medijske korporacije nisu zabrinuti: ka�u da su to samo prolazne, de�je bolesti nova megakompanija garantuje slobodan pristup svim pretplatnicima kablovske televizije. Mnogima, prvenstveno konkurenciji, firmama Microsoft i Yahoo na primer, otprve se nije dopao ovaj "�udni brak", takore�i "neprincipijelna koalicija". Ka�u da je to susret, zapravo sudar, dva razli�ita sveta, dva su�tinski razli�ita poslovna modela, �ak dve razli�ite korporacijske kulture, kojima upravljaju veoma razli�ite grupe bankara i analiti�ara. Mnogo je zna�ajnija ona grupa kriti�ara koja opasnost vidi na drugoj strani: spajanje Time Warner-a i AOL-a najve�a je homogenizacija medija u istoriji. Kao u svim velikim "brakovima" i dilovima u biznisu, i ovde se jednostavno radi o uticaju mo�i i para. Nova kompanija �e imati mo� kakvu jo� niko na planeti nije imao: u kreiranju i distribuiranju vesti, zabave, pop-kulture u svim njenim dimenzijama. Komentator "Njujork Tajmsa" Verlin Klinkenborg pi�e da �e ova vertikalna integracija dovesti do opasne kontrole kreativnosti, autorskih prava i distribucije. Tradicionalne medijske ku�e su najnovijim "spektakularnim brakom" giganata jednostavno prega�ene; neki govore o "novoj realnosti", drugi spominju Orvela, tre�i su ubedjeni da �e "preterano liberalni mediji" mister Tarnera, koji istina nije vi�e sa "crvenom D�ejn", dovesti u ovu zemlju "socijalizam"!? OPASNOST HOMOGENIZACIJE: Ve�ina se sla�e da je homogenizacija medija opasna stvar: ko vlada medijima taj kontroli�e javno mnjenje. Liberalniji Amerikanci smatraju da su ovakvom centralizacijom sredstava informisanja zapravo ugro�ena njihova ustavna prava slobode govora. Ve� du�e vreme deo ovda�njeg javnog mnjenja veoma je nezadovoljan medijima: dovodi u pitanje ne samo verodostojnost vesti i manipulaciju njima ve� i izbor ili filtriranje vesti. Time Warner je vlasnik ne samo sveprisutnog CNN-a ve� i presti�nog i uticajnog politi�kog nedeljnika "Tajm", ali su izgleda videli da ne mogu bez internet mre�e, pa su se sada udru�ili sa firmom America Online. Analiti�ari misle da �e magazin "Time" ispasti iz budu�ih kombinacija i da �e nova kompanija biti zapravo kombinacija AOL-a i CNN-a. Prognoze su da �e na internetu barjak preuzeti CNN-AOL, da �e zauzeti dominantan polo�aj kao �to je, uostalom, CNN u pro�loj deceniji zavladao kablovskom i satelitskom televizijom. Za "potro�a�e" vesti to nije dobra vest. Neki analiti�ari ka�u da AOL ni do sada nije osobito po�tovao privatnost svojih korisnika: sada dolazi prava bonaca za sve vrste trgovaca i nasrtljivaca na mre�i, koji se ve� nadaju da �e brzo zgrnuti pare. Internet je trebalo da bude neka vrsta protivte�e mo�nim medijskim ku�ama. Megagigant AOL-Time Warner direktno je suprotstavljen velikim obe�anjima i nadama koje je na samom startu lansirao internet: otvoreno, sve�e strujanje razli�itih ideja. Deset miliona malih sajtova ne�e mo�i da se suprotstavi medijskom d�inu America Online-Time Warner. De facto, ni�ta jos nije gotovo dok se vi�e od polovine akcionara i jedne i druge mamutske korporacije ne izjasni da prihvataju ovaj dil. Milioni ljudi imaju akcije ove dve kompanije, prema tome, ne mo�e biti govora o monopolu, ka�u advokati d�inovske kompanije. Medjutim, kako su medju milionima ravnopravnih akcionara neki mnogo "ravnopravniji", sva je prilika da je sve ve� gotovo. Malo je onih malih akcionara koji misle da sve mo�e da izadje na dobro. Ako je suditi po polemici na internetu, ali i u mnogim novinama, "brak giganata" nije nai�ao na sveop�tu radost. Kompanija America Online-Time Warner vrlo mnogo �e uticati na to �ta Amerikanci slu�aju, gledaju, pa i �itaju. Ovakva orvelijanska kontrola javnog mnjenja za neke je zastra�uju�a. Ona je i nepravi�na: za�to vlada zahteva da se Microsoft podeli na tri kompanije da ne bi imao monopol, a istovremeno odobrava nastanak ovog megagiganta? Ralf Nejder, kultna li�nost "zelene Amerike" i popularni za�titnik malih potro�a�a, ka�e da se politi�ari u Va�ingtonu pla�e da se ne zamere mo�nim medijskim ku�ama jer �e izgubiti i njihovu naklonost, ali i pare koje im mediji daju za predizborne kampanje. PI�ITE KONGRESMENU: Ipak, mnogi polemi�ari na internetu poru�uju: "Pobunite se protiv spajanja kompanija America Online i Time Warner! Pi�ite svom kongresmenu!" Jedan otvoreno priznaje: "Stra�no sam upla�en! Pi�ite Endiju Runiju!" Endi Runi je, nota bene, neka vrsta ameri�kog "usmenog" Coraxa. Ovaj duhoviti TV komentator je savest one bolje, liberalnije Amerike. Slobodanka Ast |
Medijski monopol Kada je 1983. novinar Ben Bagdikian objavio knjigu "Medijski monopol", dokumentovano je pokazao da 50 kompanija kontroli�e koje novine, magazine i knjige Amerikanci �itaju i �ta gledaju na televiziji i u bioskopu. Danas konce ove velike i mo�ne produkcije dr�i samo �est kompanija. Je li to dobro ili lo�e? Bagdikian ka�e da je to lo�e. Re� je o monopolu. Ali, ima i suprotnih mi�ljenja: velike kompanije imaju velike pare, pa mogu da finansiraju i mezim�ad na kojima gube pare: mnogi sjajni informativni sajtovi na adresi WWW pre�ivljavaju ba� zahvaljuju�i bogatunima koji mogu sebi da priu�te da imaju i neprofitabilne projekte. Kompanija Gannet je ulo�ila milione u USA Today, sada najtira�nije dnevne novine. The New York Post je imao godi�nje gubitke od 20 miliona dolara i bio je pred ga�enjem: vaskrsao ga je Robert Mardok koji nije �eleo da se ovo konzervativno glasilo ugasi. Velike kompanije mogu da se odbrane kada ih tu�e mo�nici kao �to su, na primer, biv�i indone�anski premijer Suharto ili neka kompanija. Kina je tra�ila i uspela da News Corporation skine sa svog programa BCC World Service koji je vrlo kriti�no govorio o Kini. Posle je kompanija NC lako kupila pravo na biografiju �erke Denga Hsiaopinga. O�igledno, poslovni interesi su ponekad tako komplikovani da se mo�e desiti da uticajne novine smeju da pi�u slobodno o globalnim zbivanjima, ali ne i o lancu lokalnih robnih ku�a. Danas �ak i najverziraniji stru�njaci imaju problema da razmrse komplikovane vlasni�ke odnose u velikim korporacijama. Jo� je te�e povu�i delikatnu liniju koja spre�ava konflikte interesa. Dobri poznavaoci ovda�njih prilika smatraju da zapravo sve zavisi da li je ruci koja hrani novinare stalo do pravih novina ili samo do profita. Neki misle da je ve�ini �efova velikih medijskih ku�a stalo da sve pretvore u jednu veliku robnu ku�u! |