Svet

Vreme broj 472, 22. januar 2000.

Amerika

Orvel na internetu

"Ven�anjem" kompanija Time Warner i America Online sklopljen je najve�i dil u istoriji ameri�kog biznisa: novi gigant �e imati mo� kakvu jos niko na planeti nije imao

"Ven�anje" kompanija Time Warner i AOL (America Online) ameri�ka televizija prenosila je u�ivo: bio je to prvorazredni dogadjaj koji je u drugi plan potisnuo sva ostala politi�ka, ekonomska i �ou-biznis zbivanja. Najve�i "brak" u istoriji ameri�kog biznisa, vredan oko 300 milijardi dolara, napravio je pravu gungulu na Vol stritu: probijeni su mnogi rekordi, akcije su vrtoglavo skakale, a bosovi kompanija AOL i Time Warner zadovoljno su se sme�kali. Ted Tarner, najpoznatiji kao gazda CNN-a (sa D�ejn Fondom se upravo razi�ao), na ovoj transakciji je zaradio 2,35 milijardi dolara.

Sutradan, kad su se strasti malo smirile, vetar je promenio pravac: na berzi je do�lo do "korekcije", vrtoglavog pada akcija; konkretno, akcije firme America Online izgubile su petinu svoje vrednosti, a novi gigant je bio lak�i za 20 milijardi dolara. �efovi najve�e medijske korporacije nisu zabrinuti: ka�u da su to samo prolazne, de�je bolesti nova megakompanija garantuje slobodan pristup svim pretplatnicima kablovske televizije.

Mnogima, prvenstveno konkurenciji, firmama Microsoft i Yahoo na primer, otprve se nije dopao ovaj "�udni brak", takore�i "neprincipijelna koalicija". Ka�u da je to susret, zapravo sudar, dva razli�ita sveta, dva su�tinski razli�ita poslovna modela, �ak dve razli�ite korporacijske kulture, kojima upravljaju veoma razli�ite grupe bankara i analiti�ara. Mnogo je zna�ajnija ona grupa kriti�ara koja opasnost vidi na drugoj strani: spajanje Time Warner-a i AOL-a najve�a je homogenizacija medija u istoriji. Kao u svim velikim "brakovima" i dilovima u biznisu, i ovde se jednostavno radi o uticaju mo�i i para. Nova kompanija �e imati mo� kakvu jo� niko na planeti nije imao: u kreiranju i distribuiranju vesti, zabave, pop-kulture u svim njenim dimenzijama. Komentator "Njujork Tajmsa" Verlin Klinkenborg pi�e da �e ova vertikalna integracija dovesti do opasne kontrole kreativnosti, autorskih prava i distribucije. Tradicionalne medijske ku�e su najnovijim "spektakularnim brakom" giganata jednostavno prega�ene; neki govore o "novoj realnosti", drugi spominju Orvela, tre�i su ubedjeni da �e "preterano liberalni mediji" mister Tarnera, koji istina nije vi�e sa "crvenom D�ejn", dovesti u ovu zemlju "socijalizam"!?

OPASNOST HOMOGENIZACIJE: Ve�ina se sla�e da je homogenizacija medija opasna stvar: ko vlada medijima taj kontroli�e javno mnjenje. Liberalniji Amerikanci smatraju da su ovakvom centralizacijom sredstava informisanja zapravo ugro�ena njihova ustavna prava slobode govora. Ve� du�e vreme deo ovda�njeg javnog mnjenja veoma je nezadovoljan medijima: dovodi u pitanje ne samo verodostojnost vesti i manipulaciju njima ve� i izbor ili filtriranje vesti.

Time Warner je vlasnik ne samo sveprisutnog CNN-a ve� i presti�nog i uticajnog politi�kog nedeljnika "Tajm", ali su izgleda videli da ne mogu bez internet mre�e, pa su se sada udru�ili sa firmom America Online. Analiti�ari misle da �e magazin "Time" ispasti iz budu�ih kombinacija i da �e nova kompanija biti zapravo kombinacija AOL-a i CNN-a. Prognoze su da �e na internetu barjak preuzeti CNN-AOL, da �e zauzeti dominantan polo�aj kao �to je, uostalom, CNN u pro�loj deceniji zavladao kablovskom i satelitskom televizijom. Za "potro�a�e" vesti to nije dobra vest.

Neki analiti�ari ka�u da AOL ni do sada nije osobito po�tovao privatnost svojih korisnika: sada dolazi prava bonaca za sve vrste trgovaca i nasrtljivaca na mre�i, koji se ve� nadaju da �e brzo zgrnuti pare. Internet je trebalo da bude neka vrsta protivte�e mo�nim medijskim ku�ama. Megagigant AOL-Time Warner direktno je suprotstavljen velikim obe�anjima i nadama koje je na samom startu lansirao internet: otvoreno, sve�e strujanje razli�itih ideja. Deset miliona malih sajtova ne�e mo�i da se suprotstavi medijskom d�inu America Online-Time Warner.

De facto, ni�ta jos nije gotovo dok se vi�e od polovine akcionara i jedne i druge mamutske korporacije ne izjasni da prihvataju ovaj dil. Milioni ljudi imaju akcije ove dve kompanije, prema tome, ne mo�e biti govora o monopolu, ka�u advokati d�inovske kompanije. Medjutim, kako su medju milionima ravnopravnih akcionara neki mnogo "ravnopravniji", sva je prilika da je sve ve� gotovo. Malo je onih malih akcionara koji misle da sve mo�e da izadje na dobro.

Ako je suditi po polemici na internetu, ali i u mnogim novinama, "brak giganata" nije nai�ao na sveop�tu radost. Kompanija America Online-Time Warner vrlo mnogo �e uticati na to �ta Amerikanci slu�aju, gledaju, pa i �itaju. Ovakva orvelijanska kontrola javnog mnjenja za neke je zastra�uju�a. Ona je i nepravi�na: za�to vlada zahteva da se Microsoft podeli na tri kompanije da ne bi imao monopol, a istovremeno odobrava nastanak ovog megagiganta? Ralf Nejder, kultna li�nost "zelene Amerike" i popularni za�titnik malih potro�a�a, ka�e da se politi�ari u Va�ingtonu pla�e da se ne zamere mo�nim medijskim ku�ama jer �e izgubiti i njihovu naklonost, ali i pare koje im mediji daju za predizborne kampanje.

PI�ITE KONGRESMENU: Ipak, mnogi polemi�ari na internetu poru�uju: "Pobunite se protiv spajanja kompanija America Online i Time Warner! Pi�ite svom kongresmenu!" Jedan otvoreno priznaje: "Stra�no sam upla�en! Pi�ite Endiju Runiju!" Endi Runi je, nota bene, neka vrsta ameri�kog "usmenog" Coraxa. Ovaj duhoviti TV komentator je savest one bolje, liberalnije Amerike.

Slobodanka Ast

Medijski monopol

Kada je 1983. novinar Ben Bagdikian objavio knjigu "Medijski monopol", dokumentovano je pokazao da 50 kompanija kontroli�e koje novine, magazine i knjige Amerikanci �itaju i �ta gledaju na televiziji i u bioskopu. Danas konce ove velike i mo�ne produkcije dr�i samo �est kompanija.

Je li to dobro ili lo�e? Bagdikian ka�e da je to lo�e. Re� je o monopolu. Ali, ima i suprotnih mi�ljenja: velike kompanije imaju velike pare, pa mogu da finansiraju i mezim�ad na kojima gube pare: mnogi sjajni informativni sajtovi na adresi WWW pre�ivljavaju ba� zahvaljuju�i bogatunima koji mogu sebi da priu�te da imaju i neprofitabilne projekte. Kompanija Gannet je ulo�ila milione u USA Today, sada najtira�nije dnevne novine. The New York Post je imao godi�nje gubitke od 20 miliona dolara i bio je pred ga�enjem: vaskrsao ga je Robert Mardok koji nije �eleo da se ovo konzervativno glasilo ugasi.

Velike kompanije mogu da se odbrane kada ih tu�e mo�nici kao �to su, na primer, biv�i indone�anski premijer Suharto ili neka kompanija. Kina je tra�ila i uspela da News Corporation skine sa svog programa BCC World Service koji je vrlo kriti�no govorio o Kini. Posle je kompanija NC lako kupila pravo na biografiju �erke Denga Hsiaopinga.

O�igledno, poslovni interesi su ponekad tako komplikovani da se mo�e desiti da uticajne novine smeju da pi�u slobodno o globalnim zbivanjima, ali ne i o lancu lokalnih robnih ku�a. Danas �ak i najverziraniji stru�njaci imaju problema da razmrse komplikovane vlasni�ke odnose u velikim korporacijama. Jo� je te�e povu�i delikatnu liniju koja spre�ava konflikte interesa. Dobri poznavaoci ovda�njih prilika smatraju da zapravo sve zavisi da li je ruci koja hrani novinare stalo do pravih novina ili samo do profita. Neki misle da je ve�ini �efova velikih medijskih ku�a stalo da sve pretvore u jednu veliku robnu ku�u!

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)