| Zona sumraka |
Vreme broj 472, 22. januar 2000. |
Svebori prihajajo
Vekovnu tradiciju vite�ke borbe u osve�tanoj premda studenoj vodi sada brane samo �lanovi Svesrpskog Svebor saveza: danas �e plivati dvadeset pet odva�nih momaka - Svebora zajedno sa jednom devojkom, studentkinjom Beogradskog univerziteta; ve� dogodine bi o tro�ku Svebora trebalo da doputuju pliva�i iz svih srpskih zemalja - neko bi mogao i da dopliva do prestonice, kao �to su neki pe�ke dolazili iz Bosne u Ku�u cve�a. A ne mo�e biti dalek ni dan kad �e manifestacija dobiti me�unarodni karakter: u ledene vale Savskog jezera [za�to ne Svetosavskog?] ve� 2001. mora sko�iti stotinak ruskih kratkopruga�a, dva-tri Grka i makar jedan �asni Kopt. Pod naslovom "Svebori vade Bogojavljenski krst" najstariji dnevni list podsetio je �itala�tvo na praiskonski obi�aj naroda najstarijeg da se na Bogojavljenje njegovi pobo�ni i nezimogro�ljivi sinovi, a kako vidimo i poneka k�er, trkaju po ledenoj vodi; tradicija je od 1940. godine suspendovana, i tek 1998. �lanovi Svebora zaplivali su srpski kraul na Dunavskome keju. Takmi�enje nije imalo blagoslov sa najvi�eg mesta, pa se pobednik i vreme koje mu je bilo potrebno da dopliva do Krsta ne�e na�i ni u analima Sprske pravoslavne crkve ni u statistici Pliva�kog saveza Jugoslavije. "Politika" �ali �to anga�ovanje Svebora nije bilo zvani�no priznato... Ali: "Pro�le godine cela manifestacija bila je na mnogo vi�em nivou, pod pokroviteljstvom Skup�tine op�tine �ukarica i prvi put je odr�ana na Savskom jezeru, zbog nemogu�nosti osve�enja prljave i zaga�ene vode Dunava. Iako ni ovoga puta nisu imali zvani�an blagoslov patrijarha ve� samo pre�utno odobravanje, Svebori su po izuzetno hladnom vremenu hrabro pristupili va�enju svetog Bogojavljenskog krsta." Zna se �ta je sa Srbima bilo otkako je prastari obi�aj izranjanja Krsta zaboravljen, a bilo bi mo�da i gore da tradiciju nije odr�avao jedan sada ve� vreme�an gra�anin: Aleksandar Vlasak (71) i danas pliva, ovog puta u dresu Svebora, ako tako mo�e da se ka�e. Izronjavanje Krsta, sre�om, sve vi�e privla�i i omladinu: "Politika" javlja da �e najmla�i takmi�ar biti �etvorogodi�nji Svebor Nemanja. Primer maloletnog Nemanje sigurno �e biti veliki podstrek njegovim drugovima po obdani�tima da �to pre savladaju ve�tinu plivanja i da se �im prije o�eli�e u ledenoj vodi, koja je mnogo zdravija od mlake ili kipu�e vode. Pretpostavljam da je Dru�tvo za za�titu prava deteta zahtevalo od Svebora (mada se i mali zove Svebor!) da se detetu da ronila�ko odelo sa dva termofor�i�a te da ispod njega rone dva profesionalca, ali pretpostavljam da je odva�no i ponosito Srp�e sve to odbilo i svojim potpisom potvrdilo da �e plivati na vlastitu odgovornost te da u skladu sa svojim uzrastom ne�e obu�i ni kupa�e ga�ice! "Politika" saznaje da Svesrpski Svebor broji stotinak ve�ba�a u za sada tri registrovana kluba i vi�e sekcija �irom zemlje ali i inostranstva: "Osnovani su 1990. godine sa prevashodnim ciljem da obnove srpsko-pravoslavnu vite�ku tradiciju sa akcentom na etici i hrabrosti. Pored u�e��a u izranjanju svetog Bogojavljenskog krsta imaju i svoja takmi�enja na kojima se, po�tuju�i tradiciju, nadme�u u starim, ve� zaboravljenim ve�tinama, kao �to su narodno rvanje, rvanje do tri baca, rvanje za opasa�e kao i bacanje kamena sa ramena." Ako Svebori deluju i vani, jedno od prvih takmi�enja moralo bi se organizovati na Fontani di Trevi (koja bi bila ledena u okviru svojih mogu�nosti): "Pred pedeset hiljada rimokatolika predvo�enih Svetim ocem do Bogojavljenskog krsta prvi doplivao Tanjugov dopisnik iz Rima, poznati ma�evalac, strelac itd." U izronjavanje Krsta bi se morala uklju�iti i dr�ava (ministarstvo vera skupa sa ministarstvom za sport, omladinu i veronauku), pliva�ima bi trebalo meriti vreme, tako da bi se osim prelazne titule Bogojavljenskog krsta ustanovila i titula najbr�eg krsta�a - znao bi se pliva� decenije, veka, milenijuma; �ampioni bi na�li mesto u reprezentaciji, olimpijskom timu, na� unekoliko posustali vaterpolo dobijao bi sve�u krv. Izra�ivanjem Krsta pozabavile bi se najbolje srpske drvodelje, ali stvar ne bi nu�no po�ivala na doma�oj radinosti: ako "Simpo" mo�e da napravi lep�i, udobniji i kvalitetniji Krst, u redu, neka ga napravi. "Srbija�ume" bi svim krstodeljama darovala po jedno stoletno deblo senovitog drveta, krstovi koje bi �iri uvrstio u u�i izbor bili bi uru�ivani kao ute�na nagrada onima koji nisu doplivali do Krsta ili porodicama onih koje je uhvatio gr�... Izronjavanje Krsta mora kad-tad privu�i u�esnike iz inostranstva. Pravoslavlje nikome ne zatvara vrata i ako bi za Krst hteo da se takmi�i neki Francuz, samo neka izvoli. �ak i da Krst izroni neki Amerikanac, i to bi bio trijumf vere pravoslavne, jer bi upravo osvajanjem titule takmi�ar dokazao da je plivao svetosavski i da je stao na stranu napa�enog srpskog naroda. Zaista, mo�da �e dana�nje izronjavanje Krsta budu�a pokolenja pominjati kao udaranje temelja pravoslavnoj olimpijadi (koja bi, jasno, uklju�ivala rvanje do tri baca, rvanje za opasa� VJ i sl.): gradovi, zemlje i kontinenti prijavljuju Sveboru kandidaturu da oni budu doma�ini Krstijade, Krst iz Srbije iznosi neko od politi�ara kome nije zabranjen odlazak u inostranstvo, svakog Bogojavljenja sprski barjak vijori se negde u svetu... Samo da nam se Svebor Nemanja danas ne zagrcne i ne prehladi. Ljubomir �ivkov |