Dosije Arkan

Vreme broj 473, 29. januar 2000.

Dosije Arkan II

Pozovi 92 radi ubistva

Na�a policija je uspe�na sa obe strane zakona. Ispostavilo se da je za Arkanovo ubistvo osumnji�en aktivni pripadnik MUP-a, koji je potom tako lo�e be�ao - da je sam sebe uhvatio

Beogradska policija

slu�aj ubistva �eljka Ra�natovi�a Arkana, Miodraga Mandi�a i Dragana Gari�a smatra u osnovi re�enim. �efovi Uprave kriminalisti�ke policije (pukovnik Milenko Er�i�) i Odeljenja za krvne delikte (potpukovnik Mijodrag Guti�) beogradskog SUP-a objavili su u subotu 22. januara da su prona�li i uhapsili osumnji�enog za ubistvo i dvojicu osumnji�enih sau�esnika koji su mu pomogli u begu. Dvojica od trojice uhap�enih godinama su radili u beogradskoj policiji. Novinarima, "u interesu istrage", nije re�eno ko su organizatori i naru�ioci zlo�ina, ali je pukovnik Er�i� rekao da je "zna�ajno da je ispitan sam doga�aj koji poti�e iz kriminalne sredine, bez obzira na sve druge pretpostavke, insinuacije i manipulacije". Nije rasvetljeno ni da li je ubica imao pomaga�a u holu hotela "Interkontinental", kao ni gde je oru�je kojim je po�injeno ubistvo. Najvi�e nedoumica izaziva opis bega atentatora posle zlo�ina. Beg je, sude�i po opisu policije, izveden tako nespretno da se po�inilac na�ao u rukama policije samo nekoliko sati posle ubistva. Ipak, najozbiljnije pitanje koje postavlja ovakav razvoj doga�aja ti�e se prirode odnosa izme�u policije i podzemlja.

Predstavnici policije su

novinarima preneli da je uhap�en Dobrosav Gavri� (23) iz sela Trbu�nica kod Loznice, pod sumnjom da je pucao u �eljka Ra�natovi�a Arkana, Miroslava Mandi�a i Dragana Gari�a i li�io ih �ivota. Iza re�etaka su se na�li i, po tvrdnji policije, Dejan Pituli� (33) iz Beograda i Vujadin Krsti� (36) iz Loznice, osumnji�eni kao sau�esnici. Po oficijelnoj verziji, Gavri�a je u holu hotela ranio jedan od Ra�natovi�evih telohranitelja koji se, ka�e policija, trenutno nalazi van Beograda. Pituli� je Gavri�a svojim crvenim "golfom" dovezao do lozni�kog privatnog lekara Milo�a Vasiljevi�a, gde ih je �ekao Krsti�. Doktor Vasiljevi� preporu�io im je da ranjenika prebace u lozni�ku bolnicu. Gavri�a je u bolnicu prebacio Vujadin Krsti�. Ranjenik je operisan i sada se, kako reko�e predstavnici policije na konferenciji za �tampu, nalazi na "bezbednom". Potpukovnik Guti� je izjavio da "provere nisu kona�ne", a pukovnik Er�i� je rekao da su osumnji�eni priznali delo, ali se rad policije "gradi na dokazima, a ne na pukim priznanjima". "Ovim se posao policije ne zavr�ava... Imamo saznanja o motivima zlo�ina, ali nije praksa da remetimo istragu", rekao je on.

Na konferenciji za �tampu saop�teno je jo� da je Dobrosav Gavri� zavr�io Srednju �kolu unutra�njih poslova i od '96. radio u Policijskoj brigadi SUP-a Beograd. Od juna pro�le godine je na bolovanju. Od tada je, prema re�ima pukovnika Er�i�a, "radio na poslovima obezbe�enja kod vi�enijih beogradskih kriminalaca". Dejan Pituli� je bio policajac od '89. godine. Radio je u De�urnoj slu�bi GSUP-a. Pro�le godine, 5. juna, isteran je sa posla zbog "zloupotreba i pru�anja usluga obezbe�enja licima iz kriminogene sredine". "Marta pro�le godine je uhap�en upravo zbog tih poslova i dru�enja sa kriminalcima", rekao je pukovnik Er�i�. Vujadin Krsti� nije bio policajac, ali je "od ranije poznat policiji kao izvr�ilac te�kih krivi�nih dela, zbog kojih je i osu�ivan". Pukovnik Er�i� je demantovao da je bilo ko od uhap�enih bio �lan Srpske dobrovolja�ke garde i da se Gavri� pre ubistva rukovao sa Ra�natovi�em. Ostalo je nejasno da li se i ko pozdravljao s Ra�natovi�em neposredno pre ubistva i da li to sa atentatom ima ma kakve veze. "Ko je sa Gavri�em bio u holu hotela ne mo�emo da ka�emo, ali imamo saznanja", rekao je pukovnik Er�i�. Nagla�eno je da policija nastavlja rad na ovom slu�aju kako bi se identifikovali i uhapsili svi koji su na bilo koji na�in ume�ani.

Dobrosav Gavri� vi�e ne le�i u lozni�koj bolnici. Po njega je pro�le subote oko osam uve�e do�ao helikopter. Policija je oko 20:15 blokirala ulice u pre�niku od oko 150 metara oko bolnice, a sanitetska kola prebacila su Gavri�a do helikoptera na obli�njem stadionu. Pretpostavlja se da je Gavri� sada u Beogradu, u zatvorskoj bolnici ili na Vojnomedicinskoj akademiji. Njega i ostalu dvojicu osumnji�enih trebalo bi ovih dana da saslu�a Miodrag Paunovi�, istra�ni sudija beogradskog Okru�nog suda. "Politika" od ponedeljka pouzdano saznaje da su osumnji�eni tokom vikenda izvedeni pred istra�nog sudiju koji im je odredio tridesetodnevni pritvor, ali ih "nije ispitao". Okru�no javno tu�ila�tvo podnelo je u ponedeljak zahtev za sprovo�enje istrage, kome sudija Paunovi� ne mo�e da udovolji dok ne saslu�a okrivljene. U trenutku kad ovo pi�emo najsve�ija informacija "Politike" glasi da osumnji�eni nisu saslu�ani ni u utorak, jer "nisu ispunjeni proceduralni uslovi" za to. Na na�u molbu za razgovor sudija Paunovi� je odgovorio samo da "o tom predmetu ne daje nikakve izjave". Prethodno je citiran u petak u "Glasu javnosti" kad je izjavio da se predmet uop�te ne nalazi kod njega.

"Novosti" su u utorak

objavile delove obdukcionog nalaza, koji je, prema re�ima dr Slobodana Kova�evi�a, direktora Instituta za sudsku medicinu, prosle�en sudiji Paunovi�u jo� 17. januara. Nalaz patologa ka�e da je Ra�natovi� pogo�en sa tri metka u potiljak, malo sa strane. Mandi� je ubijen sa �etiri hica u le�a, a u telu Dragana Gari�a prona�ena su dva taneta. Svi ovi meci odgovaraju kalibru 9mm PARA i ispaljeni su sa razdaljine od 1,5 metara ili ne�to vi�e. Dobrosav Gavri�, napada�, pogo�en je metkom kalibra 7,65 mm koji je ispalio jedan od Ra�natovi�evih telohranitelja.

Pre nego �to se policiji oda priznanje na brzini i efikasnosti, mo�da ne bi bilo lo�e postaviti neka pitanja. Prvo koje se name�e jeste: za�to sau�esnici nisu likvidirali Gavri�a kada je bilo jasno da �e sam njegov identitet dovesti policiju na njihov trag? Da su ga ubili, strpali u d�ak pun kamenja i bacili u Drinu, telo bi mu najverovatnije bilo prona�eno na prole�e, do leta bi mo�da bio identifikovan, a sau�esnici bi bili otkriveni u "limburgu mesecu". Mo�da nisu ni znali gde je i kako Gavri� zaista ranjen?Drugo, uop�te nije jasno kako je prilikom planiranja ubistva jednog Arkana zanemarena mogu�nost da neko od izvr�ilaca bude ranjen: Gavri� je preba�en u Loznicu udaljenu bar dva sata kada se ura�unaju vo�nja i gubitak vremena usled eventualnog menjanja vozila; oti�ao je kod lekara koji ga je operisao pre pola godine, kada je bio pogo�en u nogu ("Po njegovom svedo�enju u pitanju je bilo samopovre�ivanje, ali mi verujemo da je ranjavanje posledica obra�una unutar nekog kruga sa kojim se Gavri� dru�io", ka�e pukovnik Er�i�), �to je tada bilo logi�no po�to je �ovek ortoped, ali u ovom slu�aju doktor Vasiljevi� je nedovoljno stru�an - Gavri�u su povre�eni unutra�nji organi; Gavri�a u Loznici svi znaju, tamo mu, uostalom, �ivi i porodica tako da bi po elementarnoj logici ovo mesto bilo poslednje u koje bi on neposredno posle ubistva trebalo da do�e i jo� da se le�i!? Mo�da je bilo predvi�eno da atentatori prebegnu u Republiku Srpsku, ali su od toga morali da odustanu jer je policija ve� bila blokirala grani�ni prelaz, pa bi ranjenik bio svakako prime�en?

Tre�e, postavlja se pitanje za�to Pituli� ostaje u Srbiji kada je bio nadomak Republike Srpske i jo� znao da �e preko Gavri�a policija lako do�i i do njega, �to se i desilo. Prilikom hap�enja kod Kragujevca Pituli� je saobra�ajnom policajcu ni�ta ne sumnjaju�i dao dokumenta, iako je, po svemu sude�i, vozio isti onaj "golf" kojim je Gavri�a odvezao u Loznicu. �etvrto, Vujadin Krsti� je, kako u dnevnoj �tampi tvrdi njegova supruga, po�to je ostavio Gavri�a u bolnici osoblju uredno saop�tio svoje li�ne podatke, �to zna�i da se nije krio. Ovakvo pona�anje Pituli�a i Krsti�a moglo bi se smatrati neura�unljivim, osim ukoliko oni nisu imali pojma o okolnostima Gavri�evog ranjavanja. Ili se uzdaju u nekog mo�nog za�titinika. Po re�ima Krsti�eve majke, njen sin je u policiju priveden u nedelju 16. januara, dan posle ubistva, da bi u sredu bio pu�ten. Pozvan je da ponovo do�e u policiju u petak 21. januara do 19 sati, �to je on bez pogovora u�inio.

Zanimljivo je jo� i to da je "Politika" ve� tri dana posle ubistva javila da je jedan od navodno dvojice atentatora iz hola "Interkontinentala" ranjen i da se nalazi u jednoj bolnici van Beograda, dok su druge novine precizirale da je re� o lozni�koj bolnici i da se ranjenik zove Dragan Gavri�. Gre�ka u imenu mo�da je nastala zbog toga �to se Gavri� predstavio kao Dragan Gli�i�. Ono u �emu su se i re�imske i opozicione novine slo�ile jeste tvrdnja da nije ranjen ubica ve� njegov sau�esnik: po prvobitnoj verziji, u Ra�natovi�a, Mandi�a i Gari�a pucao je jedan �ovek, ali je na vratima "Interkontinentala" pogo�en drugi, koji se zajedno s ubicom dao u bekstvo. "Te�ko ranjeni pomaga� operisan, ubica i dalje u bekstvu", glasio je naslov u "Politici" od utorka, 18. januara. Na policijskoj konferenciji za �tampu, me�utim, ranjeni sau�esnik je "avanzovao" u direktnog izvr�ioca.

Policija tvrdi da osim priznanja osumnji�enih ima i materijalne dokaze: prona�la je nekoliko automobila koji su upotrebljeni prilikom bekstva. U jednom od njih bilo je "dovoljno krvi da se utvrdi identitet ranjenog napada�a". Ako je ta�no da je ranjeni atentator bukvalno ispuzao iz "Interkontinentala", sigurno je da bi i tragovi krvi na podu hola bili dovoljni za identifikaciju. Policija, me�utim, ovo ne pominje. Nema vesti ni da li je prvoosumnji�enom uzeta "parafinska rukavica", ali je javno saop�teno da oru�je kojim je po�injen zlo�in nije na�eno.

Na konferenciji za �tampu nije pomenut

Beogra�anin Dragan Vujovi� koji je u �etvrtak, zajedno sa Pituli�em, navodno uhap�en u motelu "Ravni gaj" kod Kragujevca. Vujovi� je u subotu pu�ten i za sada nije jasno da li je i na koji na�in ume�an u atentat. On se naj�e��e dovodi u vezu sa privo�enjem na informativni razgovor nekoliko svojevremeno uspe�nih beogradskih biznismena koji su odskora zapali u finansijske te�ko�e. Nema zvani�nih vesti ni o sudbini izvesnog Branka Jeftovi�a (isprva su novine pisale da se zove Goran) koji je prema nezvani�nim informacijama uhap�en u Subotici.

Kru�e i glasine da su trojica vi�enijih beogradskih kriminalaca pod nadimcima Miki, Gagi i Zoran, za koje se misli da su sau�esnici (ili �ak organizatori) ubistva u "Interkontinentalu", uspeli da preko Loznice pobegnu u Republiku Srpsku. U Loznici je, po ovoj verziji, ostao njihov "audi 8". Portparol MUP-a Republike Srpske Zoran Glu�ac tvrdi da iz Srbije do petka 21. januara nije stiglo nikakvo obave�tenje niti "zahtev za postupanje". Ako je pri�a o Mikiju, Gagiju i Zoranu ta�na, oni se u Republici Srpskoj verovatno nisu toliko zadr�avali. Beogradska �ar�ija je, znaju�i za koga su uhap�eni radili, ko je odnedavno u inostranstvu i oslanjaju�i se na uporno ponavljanje �tampe da je atentat pripreman u jednoj ku�i u Borskoj ulici, ve� shvatila na koga istraga cilja. Radi se o, kako pi�u "Novosti", osobi koja je me�u prvima dala �itulju Ra�natovi�u, nazivaju�i ga pri tom bratom.

Prosta ra�unica

ka�e da su, od trojice ubijenih, dvojica bili policajci: Ra�natovi�u je na jednom su�enju pre petnaestak godina u optu�nici, u rubrici zanimanje, pisalo "radnik saveznog SUP-a", �to je on tada i usmeno potvrdio; Dragan Gari� radio je u saveznom MUP-u sve do smrti. Me�u trojicom osumnji�enih za njihovo ubistvo su jedan biv�i i jedan aktivni policajac. Dakle, od njih �estoro, �etvorica su bili policajci. Istovremeno re�imska �tampa trijumfuje napadaju�i opoziciju (koja tvrdi da je re� o dr�avnom teroru i da iza svega stoji policija), i zaklju�uje da je svima jasno kako je ovo naprosto obra�un u podzemlju.

Ove dve tvrdnje, me�utim, me�usobno se ne isklju�uju. Jo� za vreme bla�enopo�iv�e SFRJ, naime, Slu�ba dr�avne bezbednosti anga�ovala je osvedo�ene kriminalace za "radnje protiv neprijateljske emigracije" na Zapadu. Po povratku u zemlju, krajem osamdesetih i po�etkom devedesetih, za dobar deo tih ljudi prona�ena je nova uloga u raznim paravojnim sastavima: dobijali su oru�je, uniforme i ovla��enja, a za uzvrat davali svoju ve� izgra�enu "kriminogenu" organizaciju kao jezgro tih sastava. "Proslaviv�i" se po raznim rati�tima plja�kom i nepo�instvima, novope�ene "patriote" i "ratni heroji" stekli su va�na politi�ko-policijska upori�ta i veze. Ti ljudi zapo�eli su u Srbiji razli�ite, ni�im ometane unosne "biznise": cigarete, nafta, kockarnice, kafane, kradeni automobili, devize, ekskluzivni butici, reket.... Efikasnost u pravljenju para, bez obzira na na�in, postala je jedini kriterijum za ulazak u klub povla��enih i nedodirljivih. Samo je politi�ka lojalnost vlastima bila prag koji se nije smeo pre�i. Arkan je svakako bio najpoznatiji iz tog sveta, ali ne i jedini.

Njihov na�in �ivota imao je ozbiljne posledice po policiju. Pripadnici MUP-a su u ime "vi�e sile" mnogo puta morali okretati glavu od onoga �to bi u normalnim okolnostima sankcionisali. Labilniji pojedinci su anga�ovanje za ra�un "kriminogenih sredina" videli kao siguran put do uspeha, do �ivota punog novca, luksuza, uva�avanja, lepih �ena... Za njih je pripadnost policiji postala isklju�ivo sredstvo za prikupljanje korisnih informacija, iskori��avanje kolegijalnosti i razne zloupotrebe koje omogu�avaju zna�ka i slu�beni pi�tolj. Sve je to bilo skop�ano sa nemalim li�nim rizicima. Umiralo se u Beogradu izre�etano na ulici i po kafanama a da izvr�ioci i naru�ioci nikad nisu otkriveni. I nisu ginuli samo kriminalci. U nerasvetljenim likvidacijama �ivote su izgubili jedan general MUP-a (i v.d. ministra unutra�njih poslova), dva pukovnika, jedan inspektor i jedno ovla��eno slu�beno lice. Da li su ti policajci ubijeni zato �to su poku�ali da stanu na put organizovanom kriminalu ili su kao �lanovi kriminalnih lobija stradali u me�usobnim obra�unima?

Pored postojanja organizovanog kriminala,

u �ijoj je definiciji koruptivni odnos izme�u kriminalaca i policije, to jest dr�avnih slu�benika, na pripadnike MUP-a porazno se odrazila i njihova upotreba u aktivnostima za koje se nisu �kolovali niti su se zbog njih opredelili za svoju profesiju. U ratovima u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu policajci su, kroz bezakonje, plja�ku i stradanje civila, �esto spoznavali koliko je ljudski �ivot jeftin a otimanje tu�eg slobodno. Politi�ke zloupotrebe, kao �to je batinanje mirnih demostranata, stvorile su tip policajca koji je kapetan MUP-a Slobodan Paji� (vratio orden predsedniku SRJ) opisao slede�im re�ima: "Ljudi dolaze u policiju jer procenjuju da je to lak posao - slu�a� �ta ti se ka�e, ne razmi�lja� o svojim postupcima niti njihovim posledicama, prima� platu i ne brine� ni o �emu."

Kao �to ima �pijuna me�u novinarima, �vercera me�u kamiond�ijama i mornarima, piromana u vatrogascima, tako po prirodi profesije i policajci mogu potpasti pod uticaj "kriminogene sredine" i postati pla�ene ubice. Zato slu�aj Gavri�a i Pituli�a ne mora ni�ta da zna�i; nema te policije na svetu u kojoj nema "trulih jabuka". Me�utim, dok se ne otkrije i �injenicama potpuno ne potkrepi �itava pozadina slu�aja Arkan - od poslova i aktivnosti pokojnika do naru�ilaca i motiva njegovog ubistva - "pretpostavke, insinuacije i manipulacije da se radi o dr�avnom teroru", kako to re�e pukovnik Er�i�, za dobar deo javnosti ne�e biti delotvorno i uverljivo opovrgnute.

Postoji jedan ugao gledanja iz kojeg rezultati istrage deluju savr�eno logi�no. U na�oj policiji rade ljudi koji istovremeno, dok su na bolovanju, rade za kriminalce, a policija godinama nije u stanju da re�i desetine ubistava koja su na profesionalan na�in izvr�ena u glavnom gradu, pri �emu su neke od �rtava njihove biv�e ili aktuelne kolege. Ako se ima na umu ovakav opis rada policije, sasvim je logi�no da su za najtraljaviji beg posle jednog naru�enog ubistva u proteklih deset godina osumnji�eni upravo radnici Ministarstva unutra�njih poslova. Uostalom, ko zna da li bi istraga dala ikakve rezultate da onaj Ra�natovi�ev telohranitelj nije uspeo da rani napada�a.

Zoran B. Nikoli�, Zoran Stanojevi�, Uro� Komlenovi�, Filip �varm

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)