Dru�tvo

Vreme broj 473, 29. januar 2000.

Intervju: Milovan Drecun, biv�i TV novinar

Politika, de�a�ki san

"Poslu�nost i odanost Slobodanu Milo�evi�u kao nedodirljivom lideru i nepogre�ivom vo�i de fakto je prisutna. Me�utim, u partiji postoji jezgro koje bi moglo da obavi neodlo�nu reformu SPS-a, izbaci nove kadrove i pokrene demokratizaciju zemlje, ali je ono sputano od strane dela vrha"

�ta mo�e biti razlog da �ovek koji je u svom poslu okon�ao veliki posao za ku�u u kojoj je radio presavije tabak i napusti slu�bu? �ta mo�e biti razlog da na isti na�in ostavi stranku kojoj je pripadao i u �iji je program verovao, pa jo� re�i da osnuje sopstvenu stranku? Milovan Drecun, novinar, vojno-politi�ki komentator RTS-a, za neke "odli�an profesionalac" a za neke "re�imski novinar", upravo je sve to u�inio a da se u javnosti ne zna mnogo o razlozima koji su ga na to naveli. Sedimo u jednom novobeogradskom kafi�u, prijatna atmosfera, toplo, laka muzika iz zvu�nika... Napolju idili�no zimsko ve�e. �askamo pripremaju�i se da zapo�nemo intervju. Iznena�uje me �injenica da je re�io da potpuno napusti novinarstvo, ali on o tome govori ubedljivo, diskretnim gestom, kuckanjem vrhovima prstiju po stolu nagla�ava odlu�nost u nameri da promeni sopstveni �ivot.

"VREME": Da ste kriti�ar, kako biste ocenili izve�tavanje Milovana Drecuna sa Kosova?

DRECUN: Tvrdim da su slike i informacije koje smo ja i kolega snimatelj Maglov�ev poslali s Kosova jedine verodostojne i da su jedine predstavile svu te�inu agresije NATO-a i rata protiv terorista na Kosmetu. �to se objektivnosti ti�e, spora nema. Ono �to sam ja li�no �eleo da uradim sa Kosmeta imalo je dva cilja. Prvi je bio da informi�em na�u javnost o tome �ta se zaista na terenu doga�a, koliko je te�ka agresija NATO-a i da do�aram heroizam, volju i upornost boraca Pri�tinskog korpusa koji se u tim uslovima nisu delili po partijskoj, ideolo�koj, politi�koj pripadnosti ve� su jednostavno imali �estok ose�aj da se brani Srbija. A me�u njima nisu bili samo Srbi. Moj drugi cilj bio je da odgovorim izuzetno �estokoj i agresivnoj propagandi NATO-a oli�enoj prevashodno u li�nosti portparola D�ejmija �eja, koji je nekoliko klju�nih stvari poku�ao da predstavi svetskoj javnosti na na�in koji nije odgovarao istini.

Na �ta konkretno mislite?

Pa na njegove izjave da je uni�teno 300 na�ih tenkova, da ima 13.000 dezertera iz Vojske Jugoslavije, da ima 15.000 terorista koji dr�e ve�i deo Kosmeta, da je na�a granica probijena i da je ostvaren prodor po dubini na�e teritorije kod karaule Ko�are i da je zauzeta karaula Goru�a. Sve to, jo� dok se �ejeve izjave nisu ni ohladile, ja sam i�ao po terenu i demantovao. Znate, kad ste na licu mesta, kad okrenete le�a teroristima u toku kopnenog napada i slikom i sopstvenim komentarom poka�ete da karaula nije u njihovim rukama, kada slikom poka�ete da dreni�ki, lapski ili dragobiljski kraj nije pod kontrolom terorista, onda �ejeve informacije padaju u vodu. Re�ju, bez la�ne skromnosti, ube�en sam da smo kolega i ja odradili izuzetno dobar posao.

Bilo je komentara na va� ra�un, pa i onih u kojima vam spo�itavaju "�timovanje" izve�taja. Je li bilo toga?

Ne! Apsolutno ne. Ne mogu da shvatim ljude koji tako pri�aju a nisu ni privirili tamo gde sam ja bio i gde sam snimao sve to. Naprotiv, neke snimke smo morali da kratimo, recimo hvatanje terorista kada se vidi kako jedan od njih pada pogo�en metkom u glavu i kako lete delovi lobanje ili izmasakrirana tela... takve stvari nismo pu�tali. E sad, kad se radi monta�a, kad se izbacuju takve i sli�ne stvari, pa mo�da se nekom to nije u�inilo uverljivim, ali te�ko da se bilo �ta �to smo poslali sa Kosmeta mo�e okarakterisati kao podvala ili monta�a. Savest mi je potpuno mirna.

I onda se posle svega de�ava ne�to izuzetno �udno: �ovek koji je odradio takav posao, koji je dobio Orden za hrabrost...

Moram tu da vas prekinem. Znate, �esto me u poslednje vreme pitaju da li �u da vratim Orden za hrabrost. Prvo, re� je o ordenu koji je mo�da najcenjeniji u srpskom narodu, a drugo, nisam ja Orden za hrabrost dobio od pojedinca ve� od institucije, predsednik dr�ave je institucija. Mene su za orden predlo�ili moji ratni drugovi, komandanti armije, korpusa, brigada, a to je njihovo izra�avanje zahvalnosti i priznanje �to sam bio tamo gde su bili oni koji su se borili, tamo gde je bilo naj�e��e. Ako bih vratio taj orden, uvredio bi najpre njih, jer je re� o priznanju mojih ratnih drugova koji su me predlo�ili. Predsednik je samo onaj koji dodeljuje ordenje. Ne vidim, dakle, nikakav razlog da orden vratim. Naprotiv, izuzetno se ponosim tim priznanjem, a nema pripadnika Pri�tinskog korpusa koji me je sreo dole da mi na ordenu nije �estitao i rekao "svaka ti �ast, zaslu�io si ga". To je priznanje od ljudi koji su dole krvarili i bili mesecima na prvim borbenim linijama.

Otkud onda odlazak iz RTS-a i vra�anje �lanske karte SPS-a? Jeste li se posva�ali, da li je to ne�to li�no, profesionalno ili politi�ki, �ta je razlog?

Li�no ve� godinama nisam zadovoljan svojim statusom u RTS-u. Od plate, pa nadalje... ali da ne �irim. Sada je sve to sporedno, meni sada nije problem RTS jer sam posle agresije u stvari do�ao do saznanja da sam maksimalno odradio posao. Nije to sva�a sa RTS-om, ta ku�a je mnogo u�inila za moju afirmaciju i mnogo joj dugujem. Ja nikada nisam lagao javnost. Nisam uvek mogao da ka�em sve ono �to sam hteo, tu jeste bilo problema, ali sam shvatio da sam dao svoj maksimum i da vi�e nemam �ta da tra�im u novinarstvu. Moram da priznam i to da sam se li�no istro�io, da me mnogo boli sve to �to se desilo na Kosmetu. Ljudi me jure da pi�em knjige, a ja nemam snage da pi�em o tako bolnim stvarima. Imam ko�mare zbog stradanja na�ih ljudi, suvi�e sam emotivno sve to do�iveo.

Okre�ete se politici?

Moj posao je vi�e bila analitika nego novinarstvo. Uz to, imam veliko politi�ko iskustvo jer sam gotovo svakodnevno radio sa narodom. Ja sam, naime, godi�nje dr�ao od 150 do 200 tribina, i uz to gostovao u emisijama lokalnih radio i TV stanica. A te tribine nisu bile "jednostrana�ke" ili name�tene ve� otvoreni skupovi na koje je dolazilo od 50 do 1000 ljudi. To iskustvo me je opredelilo da u stvari po�nem da se bavim politikom. Uostalom, evo da priznam otvoreno prvi put - meni je bavljenje politikom de�a�ki san. �itav svoj �ivot posvetio sam cilju da budem politi�ar, stra�no se �uvao afera ili bilo kakve brljotine zbog koje ne bih bio �ist pred narodom i zbog koje ne bih mogao da delujem li�nim primerom.

Koliko je SPS koristio va�e analiti�ke sposobnosti?

Ja sam kao novinar poku�avao preko pojedinaca da uti�em na dono�enje nekih strate�kih dr�avnih odluka. U poslednjih desetak godina pisao sam procene i obja�njavao ono do �ega sam do�ao, bilo da je re� o dokumentima ili saznanjima, a sve da bih im utuvio u glavu �ta u stvari SAD ho�e na Balkanu, za�to razbijaju Jugoslaviju. Predlagao sam i mere, otvorio kanal koji je, prema nekim mojim informacijma, i�ao sve do predsednika Milo�evi�a, ali to ne znam sigurno, s njim se nikad nisam sreo. Ja sam nekoliko godina upozoravao na to �ta �e se desiti na Kosmetu, i znao da �e do�i do agresije. Ka�em, radio sam analize i procene za neke ljude u vrhu, procene koje ne da su opstale nego su bile potpuno ta�ne. Predlagao sam neke stvari koje na�alost nisu pro�le, neki ljudi nisu odradili svoj posao, a razmi�ljao sam i da sve to objavim u knjizi kako bi se videlo da je ipak neko ne�to govorio. Neki tek danas govore ono �to sam ja pre deset godina govorio u svojim prilozima o novom svetskom poretku, strate�kim interesima Amerike, "liniji A 10", prebaziranju snaga. Ipak, klju�ne stvari koje sam predlagao nisu odra�ene.

�ta ste predlagali?

Predlagao sam, na primer, pre �etiri godine da se formira "lete�i odred" za borbu protiv terorizma i kriminala, ekipa pravih profesionalaca za koju bi znao mali broj ljudi iz vrha vlasti i koja bi bila pod kontrolom parlamentarnog Odbora za bezbednost. Ne�to je kao krenulo, ali nije odra�eno. Pre dve godine predlo�io sam da se modernizuju postoje�i i nabave novi protivvazdu�ni sistemi, jer sam znao da �e Amerikanci teroristima dati podr�ku iz vazduha. Znao sam da to, iako je zemlja u izuzetno te�kom stanju, moramo u�initi po svaku cenu. Moj tada�nji sagovornik je smatrao da su najva�niji helikopteri, a ve� je bilo jasno da u varijanti NATO napada ne�emo imati nikakve mogu�nosti da dignemo helikoptere.

Jeste li mogli vi�e da uti�ete?

Ne. Ja sam u SPS-u bio obi�an �lan. Da bi �ovek mogao da preto�i u realnost ideje koje ima, mora imati odre�enu politi�ku te�inu kako bi uticao na dono�enje dr�avnih odluka. Procenio sam da u SPS-u ne mogu ni�ta vi�e da uradim. Kada sam posle skoro �etiri godine odlazio iz SPS-a ja sam u junu pro�le godine napisao generalnom sekretaru za�to vra�am �lansku kartu. Evo, �itam deo iz pisma: "Za�aurena i izolovana struktura u vrhu partije nije bila u stanju da realno proceni situaciju u kojoj se zemlja nalazi i �ta nam predstoji. Bila je isklju�ivo preokupirana planovima kako da zadr�i svoje mesto. Poslu�nost i odanost Slobodanu Milo�evi�u kao nedodirljivom lideru i nepogre�ivom vo�i de fakto je prisutna. Me�utim, u partiji postoji jezgro koje bi moglo da obavi neodlo�nu reformu SPS-a, izbaci nove kadrove i pokrene demokratizaciju zemlje, ali je ono sputano od strane dela vrha, zastra�eno i bez mogu�nosti da nametne reformski kurs. Taj deo partije je i na udaru JUL-a zbog zagovaranja izvornih principa SPS-a." Napisao sam i to da se JUL "�lepa" na izbornim rezultatima SPS-a, da nema oslonac u narodu, da ho�e sve ve�i deo vlasti i da se stalno zaklanja iza autoriteta prvih ljudi.

Da li stranka koju osnivate, Preporod, ra�una na ljude koji su razo�arani u partije kojima sada pripadaju?

Najpre, na politi�koj sceni mora postojati tre�a opcija, pa i zbog toga da se sada�nja vlast i opozicija ne uhvate �estoko u klin�. U inicijativi za formiranje stranke koju sam napisao jo� po�etkom jula meseca pro�le godine stoji da nova partija treba da bude "srpski new deal", da okupi one koji jo� nisu izgubili nadu i veru da smo sposobni i jaki da prevazi�emo postoje�u krizu. Na� program mora biti prihvatljiv i za umerenije politi�ke strukture u Evropi koje nemaju simpatija za ameri�ki hegemonizam i �ele samostalniju evropsku politiku. Na�a stranka u stvari treba da doprinese uspostavljanju pokidanih veza Srbije i me�unarodne zajednice.

A to �to vas ve� unapred progla�avaju za "satelitsku stranku" koju u stvari osniva vlast?

Kako mo�e Milo�evi� da osniva stranku �iji je jedan od ciljeva njegov odlazak sa vlasti? Osim toga, mogao sam da u�ivam sva priznanja, da le�im na lovorikama, a odlu�io sam se za zaokret u �ivotu, napustio posao, upustio se u rizik. Najvi�e me boli neistina, to da te neko u startu kompromituje, a ja znam da idem u neizvesnost, da �u trpeti zbog ovakvog svog stava.

Du�an Radulovi�

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)