| Dru�tvo |
Vreme broj 473, 29. januar 2000. |
Prijepolje: Jedinstvo crkve i dr�ave Vladika u policijskoj stanici U Mile�evskoj eparhiji vaskrs neimarskog duha. Novi vladika rekao, "zrno po zrno poga�a" i do vaskrsa biv�a zgrada policije ima da bude vladi�anski dvor
35000 ZA PATRIOTE: U Prijepolju 'ladno, sneg suzio glavnu, duga�ku i skoro jedinu ulicu, pe�aci i vozila idu jedni preko drugih. Sem snega, sve k'o i vazda i stabilno. Lim te�e, predsednikuje socijalista Stevan Puri�. Prijepolje je vi�enacionalna sredina - po popisu iz '91. Srba 53, Muslimana 43 odsto - i va�no je da sve bude stabilno i pod socijalistima. Kad je va�no, onda je tako, stabilno. U privredi kao pre �etiri godine, kad nam je predsednik Stevan Puri� srpski rekao da se ne nadaju da �e biti bolje. I me�unacionalno tradicionalno dobri. I Slobodan Milo�evi� jo� sredinom decembra predlo�en da jopet bude predsednik socijalista. I opozicija, kakva treba, stabilna, pored SDA, SPO, DS i DSS imaju po jednog odbornika. Uz takve premise i �ivot stabilan. Po proseku plata Prijepolje tre�e u Republici, ozdo, po ubiranju poreza peto, ozgo. Istina, potkrade se u toj idili i remetila�ki faktor, podrazumeva se doma�i. Recimo, odbornici SDA-a na oktobarskoj sednici tra�ili da se u dnevni red uvrsti pitanje vra�anja na posao nekoliko stotina njihovih sunarodnika koji su otpu�teni sa posla jer su se za vreme NATO agresije sklonili iz Prijepolja, kao i da se raspravlja o govoru predsednika op�tine u povodu Dana oslobo�enja predsednika, kad je predsednik oslobodila�ki prozvao doma�e izdajnike. Socijalisti�ka ve�ina rekla jok, i iz bud�eta op�tine dodelila Patriotskom savezu 35.000 dinara. Ali, to su tek incidenti koji samo pospe�uju jedinstvo i zajedni�ki �ivot. Uostalom, narodni poslanik dr Karolj Kasa�, koji je u decembru, kao izaslanik predsednika Milo�evi�a pustio u saobra�aj obnovljeni most preko Lima, poslao je kao izaslanik telegram predsedniku Puri�u, u kome veli: "Po�tovanje prema na�em predsedniku Slobodanu Milo�evi�u, na�oj otad�bini, srda�an prijem i �ast koju ste nam ukazali, Va� patriotizam i po�tovanje gra�ana prema Vama, najbolji su dokaz da ste �astan �ovek, rodoljub i borac za razvoj na�e zemlje." Treba li re�i, treba li nabrojati koje atribute zaslu�uju gra�ani Prijepolja uz takvog predsednika. Zato ne mo�e biti slu�ajno da ba� u Prijepolju otac Filaret postane vladika Filaret, kome je u nadle�nosti Mile�evska aparhija. Svi preduslovi za potpunu stabilnost. �E�ELJEV POKLON: Mile�evska eparhija je osnovana '92. godine. Prvi vladika je boravio u manastiru Mile�eva, drugom, Vasiliju, za eparhijski dom dodeljen je prostor u novoj stambenoj zgradi nedaleko od op�tine. Drugi vladika se upokojio... '95, i od tada je Mile�evska eparhija bez episkopa. Tako je bilo od 7. jula kada je u Mile�evi za episkopa mile�evskog ustoli�en otac Filaret. Otac Filaret, koji se i u tom svojstvu iskazao - kako u odbrani vekovnih srpskih ognji�ta, tako i vlasti koja je od Boga - malo je re�i, sna�ao se i na novom "poslu". Nema Srbina u Prijepolju koji ne�e re�i da je novi vladika aktivan, slu�be su redovne, ima tribina sa temom i gostima, osnovan je crkveni hor, pokrenuta veronauka pri crkvama, crkve se grade i obnavljaju, eparhija je u makaronama pomogla prosvetne radnike, vladika je sa rukovodiocima, sa dr�avnim �inovnicima, njegova se po�tuje, sad �to je politi�ki takav, �ta se mo�e. Kao takav, aktivan, vladika izrazi �elju da eparhija dobije eparhijski dom iliti vladi�anski dvor. Opredeli se za biv�u stanicu milicije na levoj obali Lima, koja ve� osam godina "zvrji prazna". Op�tina bila opredelila zgradu za stara�ki dom, ali kad je vladika u pitanju, urgentno jer je vladika zahtevao da se odluka donese do odre�enog datuma, i po ku�ama se skupe potpisi odbornika i op�tina objavi "da se smatra da je doneta odluka kojom se predla�e vladi Republike Srbije da donese odgovaraju�i akt o otu�enju bez naknade, nepokretnost iz dr�avne svojine u privatnu svojinu u korist Srpske pravoslavne crkve, a za potrebe Mile�evske eparhije, i to zgradu sa zemlji�tem u kojoj je ranije bio sme�ten SUP u Prijepolju". Kad je odlu�ila op�tina, odlu�i i republi�ka vlada, 24. oktobra u manastiru Mile�eva li�no potpredsednik vlade �e�elj li�no vladiki Filaretu uru�i saglasnost Vlade. Kao �to je red, tom prilikom �e�elj obe�a pomo� vlade u rekonstrukciji zgrade, a vladika se zahvali na dosada�njoj saradnji. Onda, a prvog dana novembra, predsednik Stevan primi vladiku na njegov i li�ni zahtev, a sa ciljem da se zapo�eta saradnja izme�u op�tine i crkve nastavi za dobrobit svih gra�ana. Zahvaljuju�i se na dotada�njoj saradnji (izvor tjednik "Polimlje") gospodin Filaret je istakao: "Vi ste gospodine Puri�u pre�li sa re�i na dela." U otvorenom i srda�nom razgovoru gospodin Filaret je upoznao gospodina Stevana da je, onomad kad je �e�elj doneo saglasnost eparhiji stigao i d�ip po imenu pajero. BADNJAK: Onda, prvih dana nove godine, Mile�evu posetili savezni funkcioneri Sr�a Bo�ovi� i jo� dva Bulatovi�eva Crnogorca. Saveznici izrazili dobru volju da pomognu, vladika zahvalio na dobroj volji (izvor opet "Polimlje") i rek'o da "moramo ostati jedinstveni - i narod i crkva i dr�ava. Crna Gora je desna ruka Srbije. Mi smo jedan narod i jedna crkva". U razgovoru, kome su jo�te prisustvovali pripadnici VJ-a i SPS-a, vladika istak'o i dobru saradnju sa predsednikom Stevanom.
U me�uvremenu Filaret je ve� objavio da �e u okviru episkopske rezidencije biti ura�en muzej eparhije, biblioteka, prostor za javne skupove, da eparhija poseduje vrednu biblioteku i predmete "koji su garant srpskog bitisanja i postojanja kroz vekove na prostorima svetske srpske ra�ke zemlje". Objavio i da �e pomo�i Vlada Srbije, ali i brojni donatori, neko cement, neko gra�u, cevi, materijal za instalacije, novac, onoliko koliko kome mogu�nosti dozvoljavaju"... Po�to se dve 'iljade godina hri��anstva u Mile�evskoj eparhiji obele�ava "vaskrsom neimarskog duha", zgrada treba da bude gotova i preure�ena do Vaskrsa. Odemo do biv�e policijske stanice. Jo� nosi broj jedan. Ve� postavljena plava za�titna ograda "In�injering Velimirovi�", ladno, radi se. U prizemlju re�etke na prozorima, pored rasklimanih ulaznih vrata ove�i badnjak. Glavni in�enjer predusretljiv. Skinuli su krov, podove, izbijaju zidove, sve �to budu vladikine �elje to �e uraditi. Majstori ogulili sve do japije, sve �e biti oja�ano, obja�njava in�enjer, i sve po �elji, novi krov, kompletna stolarija, podovi, granitna keramika, mermer, hrastov parket, termi�ka izolacija, moderni kamini... velike mogu�nosti. Ima i podrum, zatvor li je bio, ka�e, oni nisu mnogo pitali, a ni vladika nije o tome. Silazimo u podrum, mra�ne prostorije, da��ani podesti, gomile du�eka, �ebad... Ko je ovde ost'o �iv alal mu vera, in�enjer �e. Penjemo se na sprat, budu�e potkrovlje, izbijaju se zidovi, pro�iruju prostorije, sve zajedno preko 1300 kvadrata. Okrenemo telefonom vladiku, ne bi li ga sreli, i od njega �uli koju. Javi se �enski glas, ka�e vladika u putu, ju�e bio u Beogradu. Setimo se, ta�no, videli smo ga preko TV-a u prvom redu na onome �to je �e�elj nazvao Otad�binskim kongresom svoje partije. Kasnije odemo li�no, prizemlje nove zgrade, crna tabla "Srpska pravoslavna crkva eparhija Mile�evska", ispod nje interfon, u njega udenut papiri�, rukom ispisano Filaret. Pritisnemo dugme, �enski glas. �enski glas iza�e, puna�ka �ena, ljubazna, vladika se javljao mobilnim, rekla da smo zvali, ne zna novinara Todorovi�a, da navratimo za dva sata. Navratimo, ni na interfon se niko ne ogla�ava, a vidimo nema ni d�ipa. Dragan Todorovi� |