Frano Cetini�: Pari�ki kolateralni dnevnik, prolje�e 1999.

Nazovi NATO radi umorstva (2)
Red zvona, red bombi

Iz knjige Frana Cetini�a prenosimo nekoliko nastavaka koji pokazuju sa koliko je kontroverzi Pariz pratio rat protiv Srbije u prole�e 1999...

1. travnja ...

Jean Daniel, kolumnist Le Nouvel Observateura, obla�i maskirnu uniformu i kre�e u totalni rat. �ovjek svih pari�kih intelo-kuhinja, koautor (zajedno s Bernard-Henri L�vyjem) one sramne: Radije biti u krivu sa Sartreom, nego u pravu s Aronom, dakako u vrijeme dok je Sartre �ario i palio na pari�koj intelektualnoj sceni, a Aron nazivan "fa�istom". (Bilo je to 1976. Raymond Aron je tada odgovorio na tu �uvenu dilemu: Sartre ili Aron, ina�e drugari iz �kolskih klupa na L'Ecole Normale Sup�rieure, slijede�im rije�ima: "Smatram stra�nim to �to �e mu se jednoga dana spo�itnuti da je rabio svoje dijalekti�ko umije�e i svoje velikodu�ne osje�aje samo zato da bi opravdao ono �to se ne mo�e opravdati. �to je trezore svoje ingenioznosti ulo�io u poku�aj da poka�e da se ne mo�e biti protiv Staljina i da, u najmanju ruku, treba biti blizak s njim. Do�im �e se jednoga dana re�i, ako jo� bude vladalo zanimanje za nj i mene, da nikada nisam, radi dijalekti�kog razloga, opravdavao ono �to se ne mo�e opravdati. Nikada nisam opravdavao Pinocheta. Nikada nisam opravdavao Staljina ili Hitlera" (R. A., M�moires, str. 721.).

(Taj Jean Daniel - um.red.) izdaje dnevnu zapovijest: "Da bismo spasili Kosovare, �iju smo sudbinu ote�ali, ne mo�e se vi�e isklju�iti totalni rat protiv onih Srba koji i dalje ostaju za�arani Milo�evi�em." Totalni rat protiv za�aranosti!

U L'Expressu kronika Andr� Glucksmanna. Nekada�nji ideolog tri M (Marx, Mao i Marcuse), koji je u svojoj bro�uri (1968) o revolucionarnoj strategiji snivao o pobuni koja bi zapalila cijeli kontinent, od Lisabona do Moskve, pi�e iznova u ritmu ratnih dobo�a. Revolucionar koji do svoje tridesete godine nije bar jednom bio lak�e mrtav, u dvaput starijoj �ivotnoj dobi doimlje se kao vojni bjegunac. Sve je tu - i borba protiv "barbarstva", i "kuga" (ovo �e biti zbog Camusa, mo�da) i klonirani "Milo�evi�i" �to "u hodnicima Kremlja bruse svoje no�eve". Ima proze koja odaje duboke du�evne i psihi�ke poreme�aje. Ova je od te vrste.

"Asocijacija Sarajevo" - u svom biltenu za mjesec "april" - donosi �lanak-tjeralicu pod naslovom: RFI-RTS? - uz, dakle, ogradni upitnik, posve nepotreban, jer kad se pro�ita ovaj letak, primjereniji je bio znak jednakosti. Stanko Cerovi� je napadnut jer "u svojim reporta�ama iz Srbije i Crne Gore otvoreno naziva gestu francuske dr�ave besmislenom operacijom". Nakon �to se tako "Asocijacija" uzdigla u za�titnika francuskih dr�avnih interesa - jer o njima nema tko drugi da misli? - za moju je malenkost napisano da "bijesno laje na sve �to dolazi sa Zapada". Kako je dirljivo �itati ovu optu�nicu iz 'av-av-socijacije' koju vodi 'biv�i' komunisti�ki ambasador, a koji se zbog dugogodi�nje 'borbe protiv Zapada' nije imao kad cijepiti protiv zapadnih boginja.

R�gis Debray objavljuje, u Le Mondeu, svoj prvi �lanak suprotiva jednoumljem: 'Mjese�arska Evropa'. �e Guevarin suborac iz bolivijske pra�ume, koji je, dakle, "omirisao barut", o�ituje hrabrost da bude inakomislja��i, kako se govorilo u vrijeme bre�njevljevske political correctness i humanitarne teorije o "ograni�enom suverenitetu". "Neka je glava amerikanizirana onda kad vrijeme zamjenjuje prostorom, historiju tehnikom a politiku Evan�eljem." Ili jo� i ovo: "Ono �to omogu�uje uspjeh ovog westerna jest op�a kriza evropske transmisije - kriza �kole, nakladni�tva, spektakla, svih oblika pam�enja".

AFP izvje�tava o podjeli me�u francuskim intelektualcima. Uz ve� spomenute kosovarske komitetlije navodi se i akcija "Ne ratu" - peticija koju su do danas, izme�u ostalih, potpisali: Gilles Perrault, Max Gallo, Gisele Halimi, Jean Dutourd, Jean Raspail, Dominique Jamet, Vladimir Volkoff, Alain de Benoist, general Pierre-Marie Gallois i njema�ki (za�to njema�ki?) pisac Peter Handke, zahtijevaju�i "bezodvla�an prijekid bombardiranja i otvaranje istinskih pregovora". U jednoj drugoj peticiji, koju su potpisali sociolog Pierre Bourdieu i povjesni�ar Pierre Vidal-Naquet, napominje AFP, tako�er se tra�i "bezodvla�ni prijekid bombardiranja" i "odbijaju argumenti kojima se opravdava NATO-intervencija"

French Doctor Bernard Kouchner, Dandy humanitarne stvari: "Ali mi ne vodimo rat protiv Srba demokrata, mi, uostalom, ne vodimo rat ni protiv Srba, mi uostalom ne vodimo rat ni protiv koga..."

2. travnja.

Ujutro na France-Info slu�am intervju s Bernardom Kouchnerom, s French Doctorom. Zatra�io sam kopiju i evo nekih ulomaka. Posebnu pozornost obratiti pitanjima koja to nisu.

Pitanje: Humanitarno je, jo� jednom, pozvano danas u pomo�. Vi, kao osniva� Lije�nika bez granica i Lije�nika svijeta, znate o �emu se zapravo radi.

Odgovor : Da, ali nema humanitarne katastrofe, ja ne bih rabio tu rije�. Ponajprije, zato �to je to politi�ka gnusoba, moralna kriza, dopustiti usred Evrope da provaljuju vrata ku�a, jedna po jedna, na osnovu ustanovljenih lista, kao �to to sada znamo, i zatim da protjeruju �ene i djecu, ubijaju�i mu�karce ukoliko pru�aju otpor, bacaju�i ih na put bez prtljaga, bez i�ega, u jednoj sekundi, u dvadeset minuta. O tome se radi. To nije humanitarno pitanje, to je politi�ko pitanje. To je �ak fa�izam.

- Ovo je svakako prvi put da svijet, Zapad (znakovit zaborav preostale �etiri petine svijeta - F. C.), intervenira protiv neke dr�ave koja nije povela rat, bar ne za sada, izvan svojih granica, i po prvi put da se na neki na�in ispunjava du�nost mije�anja u unutra�nje stvari, principa kojem ste vi uveliko kumovali.

- Da, i vjerujte mi da se ne stidim toga, prije bih rekao da se time ponosim i, da nije bilo osporavano ovo pravo mije�anja, i to ponajprije u na�im zemljama, i �ak od strane humanitaraca, ne bismo bili izgubili toliko vremena. Znate, to je vrlo jednostavno. To nije pa�anje u stvari drugih, radi se o tome da se zna ho�e li se odgovoriti s Da ili Ne na poziv �rtava i nikoga drugog, radi se o univerzalnoj savijesti. Mi civilizirani (!!!) i bogati na neki na�in (ovdje se biv�i komunista �acnuo i postavio blagu ideolo�ku ogradu koje nema u slu�aju njegove hipostazirane civiliziranosti - F. C), ljudi koji vjerujemo u prava �ovjeka, mo�emo li za�tititi izrabljivane manjine prije no �to one nestanu. To je pravo na mije�anje. To je napredak �ovje�nosti, ukoliko do toga do�emo. Treba to pravo kodificirati.

... Znam ulogu koju su Srbi igrali tijekom rata, poznata mi je njihova hrabrost, njihov heroizam, znam i njihovu nepopustljivost, njihovu historiju. Znam da oni sebe smatraju vratima kr��anskoga Zapada, da su se borili kroz stolje�a i stolje�a, i da su, na Kosovu posebno, izgubili bitku protiv onih koje oni nazivaju Turcima, protiv muslimana (!!!), znam ja sve to. Ali mi ne vodimo rat protiv Srba demokrata, mi, uostalom, ne vodimo rat ni protiv Srba, mi uostalom ne vodimo rat ni protiv koga (nevjerojatna humanitarna i �ovje�no-prava�ka pozicija: bije te ratnim strojem i pritom ti ne daje ni minimalno semanti�ko pravo da to nazove� ratom - F.C.), mi ho�emo samo da sprije�imo da ljudi Kosova ne umru, da ne budu mu�eni, da ne budu protjerani, da ne budu streljani na ulici, da ne budu ostavljeni mrtvi pred o�ima svojih obitelji, a sve to pod izgovorom da su ve�inski i da su muslimani. To je to �to mi ho�emo. Mo�e li se sred Evrope dopustiti da se �ine takve gadosti, takvo barbarstvo? Ma nemojte! Jo� jednom, nisu udari NATO-a pokrenuli zbjegove. Mi o tome sada znamo dosta".

French doctor ima iza sebe ve� trideset godina humanitarnog sta�a i suosje�anja na distanci, ili kako bi to rekli sljedbenici najslavnijega be�kog doktora, entlehntes Schuldgef�hl, posu�eni osje�aj gri�nje savijesti: Bijafra, Bejrut, Afganistan, Sudan, Somalija i vre�a ri�e na le�ima pred tv kamerama... "Jednu tre�inu terco-monden, i dvije tre�ine monden", �ap�e se u hodnicima ministarstava, ili jo�: Dandy humanitarne stvari. Kouchner samo preuzima koncept koji je ranije skovao Jean-Francois Revel, o mije�anju u unutra�nje stvari. No, ovaj su koncept rabili mnogi, i ne znaju�i, kao �to gospodin Jourdain nije znao da je cijelog �ivota govorio u prozi. (Lik iz Moliereova Bourgeois gentilhomme.) U ovom su se stolje�u njime slu�ili i Mussolini, prigodom rata u Abesiniji, i Hitler, u povodu aneksije Sudeta. Kouchner ga pretvara u parolu: Osnivanje internacionalnih brigada za unesre�ene i za borbu protiv fa�izma, koji svuda di�e glavu, ako je suditi po takvim izjavama. Ovom �esto rabljenom obrednom psovkom prikriva se danas nova socijalno-kulturna uravnjilovka ili Gleichschaltung. To je i oklada na sigurno - jer fa�izam je pobije�en prije vi�e od pola stolje�a, zato ih tako 'dobro slu�i karta' - oklada brojnih anarhista-funkcionara vi�eg platnog razreda, pobunjenika iz rezervnog sastava ili subverzivnih apologeta, koji podgrijavaju strah od pro�ivljenih zala i odaju se nemilosrdnoj kritici svega pro�loga, kako bi se bolje etablirali u postoje�em "neredu". I za tu svoju ne�uvenu hrabrost i aposteriorni historijski traumatizam tra�e od nas da im se divimo.

Pier Paolo Pasolini: "Antifa�izam svekolikog komfora i odmora"...

Pier Paolo Pasolini pisao je sredinom sedamdesetih godina o "arheolo�kom antifa�izmu koji je dobar izgovor da se pribavi spomenica stvarnog antifa�izma". U o�ima Pasolinija, kojega bi bilo te�ko optu�iti za desna skretanja, radi se o "antifa�izmu svekolikog komfora i odmora". Novi istinski fa�izam, tvrdi Pasolini, bio bi "ono �to sociolozi vrlo u�tivo nazivaju 'potro�a�kim dru�tvom', rezultati kojega su na putu da preobraze ljudska bi�a do najdubljeg sloja njihove du�e, i to tako vje�to da i ne znaju. "Fa�izam je zavr�en (a time je i antifa�izam postao isprazan), jer ga je zamjenilo ne�to jo� gore: potro�a�ka mo� i njena hedonisti�ka ideologija"!

* * *

Humanitarna kriza, fa�izam kao horresco referens, koliko samo povoda da bi se opravdao rat koji je - po informacijama koje sve vi�e cure iz 'slu�benih izvora' - nametnula Madeleine Albright, a za teorijsku logistiku pobrinuo se pan Zbigniew Brzezinski, �iji je opravdani antisovjetizam dugo prikrivao bolesni antirusizam. Dovoljno je �itati njegovu posljednju knjigu Velika �ahovska tabla.

Nakon Lije�nika bez granica, oglasila se i organizacija Postolari bez granica (tko ne vjeruje neka provjeri: sjedi�te je organizacije: 7, rue Ste Eug�nie, 3000 N�mes) i, u komunikeju s dana�njim nadnevkom, njeno vodstvo nagla�ava "da je stupilo u kontakt s Quai d'Orsayom" radi pokretanja akcije Cipele za Kosovo, po�ev od 6. ovoga mjeseca, te stoga - budu�i da se iza ovakvih i drugih humanitaraca krije uvijek neki uzvi�eni razlog - mole "gra�ane da isprazne svoje plakare, podrume, su�e i drugo", sve u okviru, dakle, proljetnog �i��enja potkrovlja i podrumskih prostorija. Io voglio una frontiera !

Na "Gare de Lyon" �ekam �najdera koji se vra�a u Pariz, nakon boravka u "La Chartreuse". Iako se nalazimo desetak metara jedan od drugog, u neopisivoj gu�vi, pronalazimo se tek tako �to i jedan drugi zovemo moj ku�ni telefonski broj i dobivamo neophodne koordinate. Ponovno provjerena vrijednost uputstva velikog istra�iva�a: "Kad si izgubljen, ne pitaj gdje si, ve� gdje su drugi!" A drugi su u "Train Bleu" - rasko�nom kolodvorskom restoranu u stilu belle �poque.

Ve�era kod Veli�kovi�a - "gost ve�eri" jeune homme, Slobodan �najder.

Velika subota, 3. travnja.

2 h ujutro. Po povratku od Veli�kovi�evih zovemo - �ac i ja - Borku Pavi�evi�. Borka daje live komentar bombardiranja Beograda.

U Sarajevo zovem S. P. U ju�era�njem prilogu za RFI govori o "Bo�njacima koji �ive u Sand�aku". Priznajem, prvi put �ujem da se narodi i etni�ke zajednice definiraju, poput indijanskih poglavica, s odnosnom zamjenicom koji. Nakon �to su se sarajevski 'nezavisni' Dani - �iji je on glavni urednik - pojavili s naslovnicom Lepa sela lepo gore, s projektilom ispaljenim s ameri�kog ratnog broda, ova mi se bik koji sjedi-apelacija kontroliranog etni�koga porijekla smu�ila. Rekoh mu, da me to podsje�a na "Dalmatinca koji �ivi u �umadiji". I, u okviru svojih nadle�nosti, otkazujem dalju suradnju.

AFP javlja: "Francuski ministar unutarnjih poslova Jean-Pierre Chevenement indirektno je kritizirao NATO-intervenciju u kojoj sudjeluje i Francuska, dijele�i svojim kolegama iz vlade fotokopiju teksta njema�kog pisca i filozofa Hansa Magnusa Enzensbergera (Pogledi na gra�anski rat)".

"Moral je posljednje uto�i�te evrocentrizma. Vrijeme je da se odreknemo tih fantazama o svemo�nom moralu", pi�e Enzensberger. Po izlasku sa sjednice vlade, pro�log �etvrtka, kojoj je predsjedao premijer Lionel Jospin, Chevenement je samo kratko potvrdio da je "imao priliku iznijeti nekoliko razmi�ljanja filozofske naravi". Njegov MDC (Pokret gra�ana) izjasnio se protiv NATO-ove akcije i pozvao na manifestacije koje su se odr�ale u Parizu u �etvrtak. Za rata u Perzijskome zaljevu (1990-91), Chevenement je, kao tada�nji ministar obrane, podnio ostavku u znak neslaganja s francuskim sudjelovanjem. Le Monde ocijenjuje da "takve kakve su, ove re�enice predstavljaju �estoku kritiku intelektualnih i moralnih osnova akcije koju su odlu�ili Chirac i Jospin". "Iznose�i ih na ovaj na�in, Chevenement pokazuje rastu�u unutarnju napetost: posve protivan akciji koja se odvija, on ne mo�e kriti svoje osje�anje, ali, za trenutak, radije bira za politi�ara bolnu gestu, da nametne sebi �utnju nego da izazove vladinu krizu". Ve�eras je Chevenement, u posebnom komunikeju, istaknuo slijede�e: "Komentari koje je objavio le Monde predstavljaju ekstrapolaciju koja obvezuje samo taj dnevnik a ne i ministra unutarnjih poslova koji je na eti�ki plan postavio problem granica na�eg anga�mana".

Vlada Veli�kovi� : "Ovo �to se no�as dogodilo je po svemu dijaboli�no, sli�no onome �to se dogodilo - dan u dan skoro - 6. aprila 1941. godine. Hitler je napao Jugoslaviju, bila je nedelja, Uskrs!"

Vlado Veli�kovi� daje ekskluzivnu izjavu za RFI:

A grljenje i ljubljenje Holbrooka i Solane, po�to su obelodanili odluku, mimo svih me�unarodnih pravila i konvencija, da napadnu Jugoslaviju, ostaje kao sramotan dokument kraja ovog veka. Ovo �to se no�as dogodilo je po svemu dijaboli�no, sli�no onome �to se dogodilo - dan u dan skoro - 6. aprila 1941. godine. Hitler je napao Jugoslaviju, bila je nedelja, Uskrs!"

Uskrs, 4. travnja.

"Happy birthday to you, NATO!" Osam ro�endanskih projektila pogodilo minule no�i "srce Beograda", kako kiru�ki precizno naslovljuje Le Monde.

U istom listu oglasila se i Njegova Uzoritost, kardinal Jacques Delaporte, nadbiskup Cambraia i predsjednik Komisije za Pravdu i Mir francuske biskupske konferencije s naslovnom porukom: Nametnuti mir oru�jem. Blagoslov, s odve� istaknutim galikanskim tonovima, "pravednog rata"! Ni rije�i o papinoj osudi rata, jo� manje o �etiri uvjeta pravednoga rata, koja je Toma Akvinski odredio, a koji su i danas aktualni kao u 13. stolje�u (legitimnost autoriteta koji ga pokre�e, ispravljanje krivice ili nadoknada �tete koju je neprijatelj prethodno po�inio, razmjernost odgovora u odnosu na agresiju i potraga za mirom), ali zato se unaprijed daje vrhunaravna indulgencija i za eventualnu kopnenu intervenciju radi "razoru�anja agresora". Kad Crkva luta, pometnja je potpuna i duboka. I to na Uskrs. Uskr�nja propovijed monsinjora pro�elnika kongregacije za PRAVDU i IZVJESTIJE.

5. travnja.

Dok lai�ki Le Monde objavljuje propovijed biskupa u odori, u veoma politi�ko-korektnom katoli�kom dnevniku, La Croix, nailazimo na intervju s vrhovnim zapovjednikom savezni�kih snaga u Evropi, generalom Wesleyem Clarkom (beogradski knji�evnik Predrag �udi� ga zove Veseli Klark), u kojem - na veoma katoli�ko pitanje: Je li NATO sposoban sprije�iti Srbe da pobiju Kosovare? - general odgovara: "Ne, nismo sposobni. I nikada nismo ni vjerovali da �emo biti sposobni. Na�a je savijest na velikoj muci zbog stra�ne sudbine izbjeglica". Prema Clarku "srpska je vojska istro�ena, umorna, i motivirana fanati�nim �efovima". "K� da strepi mrki vu�e s planinskoga gladna mi�a", rekao bi pokojni ban pu�anin.

Od Lib�rationa, urednika Pierrea Haskija, tra�im tekst Paula Quilesa, biv�eg francuskog ministra obrane i sada Predsjednika komisije na Nacionalne skup�tine za obranu. Na pitanje o tome kako znam da je Paul Quiles poslao prije samo pet minuta svoj tekst redakciji, odgovaram da kao novinar nisam du�an odati svoje izvore, ali, ipak, ka�em kako je porijeklo informacije "iz kruga Quilesovih prijatelja" i svojom rje�ju jam�im da ne�u zlouporabiti tekst i otkrivati njegov sadr�aj prije sutra�njeg objavljivanja. Zadovoljan je i �alje mi faksom tekst u kojem Quiles, izme�u ostalog, predla�e prijekid bombardiranja i pokretanje mirovnih pregovora.

Na izlazu iz Maison de la Radio susret s Pierreom Hassnerom, �lanom Komiteta Kosovo, sjedi�te kojeg je u uredima �asopisa Esprit (od personalizma do u�ekizma!). Iz prvih re�enica razgovora biva razvidno da se nalazimo na suprotnim pozicijama, �to kod njega izaziva ne malo �u�enje, budu�i da "znam otkad dr�ite da je Milo�evi� najodgovorniji za katastrofe koje su pogodile narode Jugoslavije". "Da, ba� zato", odgovorim. "Jer, kako mi ka�e ovih dana prijatelj, nisam znao da se lu�ak lije�i udaranjem motkom po glavi". I nastavim u drugom registru: "Ne �udim se ostalim �lanovima Kosovskog komiteta �to brane dvije logi�ki proturje�ne pozicije: 'multikulturalizam' i 'multikonfesionalizam' u Bosni, a sada separatizam Kosova na osnovu mono-etni�koga principa. Ali vi biste bar to proturje�je trebali vidjeti. Jedino �to je tu konstantno, jest uvjerenje da su Srbi uvijek bad boys." Hladan i vjerojatno kona�an rastanak. Ne bih ovo bio ni rekao, da on nije bio taj koji me je 1988. pozvao, da u okviru njegove Radne grupe za odnose izme�u isto�ne i zapadne Evrope, pri �koli za visoke studije u dru�tvenim znanostima, odr�im predavanje o Milo�evi�u, �to mi je tada donijelo niz neugodnosti. Ne i od strane Hassnera. Dapa�e.

Madelaine R�b�rioux: " Prijatelji Srbi!.. Vi odgovarate koncertima, �alama, pjesmom, da biste nadvladali strah... Ipak... kako da ne budemo potreseni pred sudbinom koju, u va�e ime, milicije nanose Albancima s Kosova..."

Francuska povjesni�arka Madelaine R�b�rioux - biv�a predsjednica Lige za ljudska prava, i sada njen po�asni predsjednik, daje ekskluzivnu izjavu za na� program:

Kao mnogi Francuzi, djelujem tamo gdje mogu: na ulici, u svojoj organizaciji - Ligi za ljudska prava - kod prijatelja koji su na vlasti u Francuskoj, da bih im uputila ovaj vapaj! "

6. travnja..

Iz Struge se javio Fehim, nakon 12 dana bez glasa o sebi. Ovo odsustvo, jer sam krio informaciju o njemu, protuma�eno po nekim kolegama kao ugu�ivanje glasa druge strane.

Akademik Jean-Francois Revel odbija dati intervju za RFI. Nije pomoglo ni zajedni�ko prijateljstvo s pokojnim Brankom Lazi�em. "�eka me dalek put", a u sebi mislim kako je to samo izgovor. Iako glavna tema ve� dva tjedna, u svojim kronikama Revel izbjegava da se izja�njava o NATO intervenciji.

Svjetska trgovinska organizacija potvr�uje da je zakonodavstvo Evropske unije glede uvoza banana protivno pravilima me�unarodne trgovine. Tako je dana�njom ameri�kom pobjedom okon�an vi�egodi�nji rat izme�u USA i EU. Preostaje jo� pobjeda nad balkanskim barbarima, kad su majmuni Eurolanda tako nagra�eni za svoju servilnost.

7. travnja..

Pascal Bruckner, u Le Mondeu, u samom naslovu se ve� pita: Za�to ovo anti-ameri�ko bjesnilo? Stara je francuska izreka, kad �ovjek ho�e ubiti psa, proglasi ga bijesnim. Bjesnima su progla�eni redom: urednik tjednika Marianne, Jean-Francois Kahn, sociolog Pierre Bourdieu, histori�ari Pierre Vidal-Naquet i Max Gallo, politi�ar Charles Pasqua i, medijolog, R�gis Debray. "U peticiji koju su posebno potpisali Pierre Bourdieu i Pierre Vidal-Naquet, zahtijeva se bezodvla�ni prijekid NATO misija i, istodobno, samoodre�enje Kosova. Kojim bi se to magijskim skokom pre�lo s jednoga na drugog? Tajna. Bitna je samo anti-imperijalisti�ka poza, ma koliko bila djetinjasta. Amerika: treba biti protiv. Tako zahtijeva intelektualni konformizam, na ljevici kao i na desnici". Nakon �to je NATO ostavio tako u 'misionarskom polo�aju' - pogledati u Figurae Veneris - Bruckner je sam uzjahao na anti-konformisti�kom krilu i dao se u ljuti boj s lijevim i desnim "anti-yankee fanaticima".

Vijest koju objavljuje zagreba�ki tisak, Jutarnji list, da je u Londonu, 4. ovoga mjeseca umro, u 86. godini, Vane Ivanovi�. Ni nad otvorenom rakom ne mo�e bez podvala, la�i i objeda: "Premda jugoslavenski orijentiran, Ivanovi� je nakon uspostave Hrvatske jasno dao do znanja da prethodne Jugoslavije nisu bile njegove Jugoslavije i premda sve do trenutka smrti iz njegova duha nije izblijedjela ta vizija, nekoliko je puta pohodio Hrvatsku za vrijeme rata, o�ito ne samo zato �to je obo�avao Dubrovnik, ve� je kao �lan najvi�eg engleskog dru�tva pomagao hrvatskoj diplomaciji u kontaktima s engleskom vladom i �lanovima Parlamenta". Jedva da je i�ta to�no, osim onog o Dubrovniku, u ovom nekrologu-smjernici za naprednu i nacionalnu budnu mlade�. Pi�em vijest iz glave, u kojoj pokojniku izra�avam duboku zahvalnost u ime redakcije, te molim Jelenu Lovri� da za sutra napi�e kra�i komentar o 'posljednjem velikom Jugoslavenu'.

Vijest AFP: Ameri�ka pomorska baza Guantanamo - na jugoisto�noj obali Kube - spremna primiti 400 kosovskih izbjeglica i prvi �e "sti�i veoma brzo", istaknuo je general Chuck Wald. Smje�tenu oko tisu�u kilometara ju�no od Havane, pomorsku bazu Guantanamo - suverenitet nad kojom pola�e Kuba - ameri�ki Useljeni�ki odjel ne smatra ameri�kim teritorijem. Tu su zadnji put - iza bodljikavih �ica - bili smje�teni izbjeglice iz Haitija, kao i Kubanci koji napu�taju svoju zemlju. Reuters javlja da su vlasti jednog zapu�tenog rudarskog naselja iz kanadskog Velikog Sjevera predlo�ile kanadskoj vladi da predvidi naseljavanje 5000 kosovskih Albanaca. Srednja sije�anjska temperatura u podru�ju Yukona varira izme�u - 17� i - 30�. Slike kosovskih nesretnika koje ubacuje u avione k "Velikom kanadskom Sjeveru i Guantanamu" - tih nesretnika koji pred kamerama pokazuju znak kao da su im ruke svezane - samo smo jednom vidjeli na francuskoj televiziji. Ne treba uznemiravati mirnu humanitarnu savijest bez granica!

"Ja, pisac Peter Handke, kr�ten, najavljujem svoj izlazak iz ove sada�nje katoli�ke Crkve".

Iz Novoga lista dobio Slobodanovu kolumnu, objavljena dan ranije, pod naslovom Kome zvona zvone?

"Dakle, ostavili smo La Closerie des Lilas, prijatelj i ja, u najboljem raspolo�enju. Mnogo je svijeta �etalo ulicama. Ni�ta nije najavljivalo da bi dan prije no �to se skloni kraju, mogao iza�i kao osobito va�an. Onda je u ve�ernjim izdanjima osvanulo slovima koja su vikala: "Rat!" U subotu ve� pisalo je u istim tim novinama: "A �to sada?" U me�uvremenu, sjetimo se kako je Hemingway, sa slavnim svojim pitanjem, osluhnuo zvona koja mo�da zvone na apokalipsu. Na evropski Veliki petak i opet gore evropski gradovi, i to je, na�alost, jedini pravi evropski kontinuitet od 1914. do danas. Kao ni onda, 1914, ni danas Evropa nema ni snage ni volje da ne�to odlu�no poduzme u vlastitoj stvari. A zvona zvone. Red zvona, red bombi !"

Austrijski pisac Peter Handke napu�ta katoli�ku crkvu u znak prosvjeda protiv dr�anja Crkve prema NATO-intervenciji. "Papa u svojoj uskr�njoj poruci, dvanaestog dana rata protiv Jugoslavije, osu�uje 'bratoubila�ki sukob', ali ne i napad NATO-a protiv jedne male zemlje... Ja, pisac Peter Handke, kr�ten, najavljujem svoj izlazak iz ove sada�nje katoli�ke Crkve". Prema istom izvoru, Handke je osudio i pisanje nadbiskupa Cambraia, Monsignora Jacquesa Delaportea, u �lanku (na koji smo se osvrnuli pod nadnevkom od 4. travnja) u Le Mondeu, posebno njegovu ocjenu da je "u sada�njem slu�aju postojao izbor izme�u juridi�ki korektnog nedjelovanja i eti�ko nu�nog djelovanja".

Izbor: Milan Milo�evi�, naslovi redakcijski