Nedelja

Vreme broj 476, 19. februar 2000.

Mini intervju: Aleksandar Tijani�, novinar

Koaliciona presuda

Novinska agencija Tanjug objavila je u ponedeljak komentar u kojem optu�uje novinara Aleksandra Tijani�a za "sau�esni�tvo u ubistvu ministra odbrane Pavla Bulatovi�a", i da "kao kvisling u�estvuje u specijalnom i psiholo�kom ratu NATO snaga protiv Srbije". U tekstu objavljenom pre toga u banjalu�kim "Nezavisnim novinama" Aleksandar Tijani� je opisao februarski scenario za Srbiju - gu�enje novina, hap�enje urednika, su�enje jednom lideru stranke i smrt jednog poznatog Srbina. To je agenciji Tanjug i "Borba" bilo dovoljno da ga proglase "izdajnikom i sau�esnikom".

"VREME": U va�oj pisanoj izjavi upu�enoj medijima direktno se obra�ate i odgovarate vlastima u Srbiji povodom Tanjugovog komentara. �iji nalog, po va�em mi�ljenju, izvr�ava Tanjug: JUL-ov, radikalski, julovsko-radikalski, julovsko-radikalsko-espeesovski ili je posredi neko �etvrti?

A. TIJANI�: Izme�u mene i vrha re�ima postojala je neka vrsta pre�utnog sporazuma po kojem sam ja pristao da �etiri godine budem nezaposlen, da se ne pridru�im nijednoj opozicionoj stranci i da ne preuzmem nijedan opozicioni medij, te da ne pri�am o stvarima koje sam �uo ili video za vreme �etvoromese�nog ministrovanja - dakle, da se bavim novinarstvom a ne politikom, ako je to mogu�e. Za uzvrat niko mi od njihovih ljudi ne�e ogaditi �ivot. Me�utim, u poslednjih godinu dana bila su tri �estoka napada na mene: prvo, pokojnom �uruviji je jedan visoki funkcioner SPS-a rekao da ako ne prekinem da pi�em kolumnu u DT-u, citiram "mora�e da me ubiju". Drugi napad je do�ao pre dva meseca kada je ne�ija ruka policijskim krasnopisom preko Interneta plasirala tekst potpisan mojim imenom. Budu�i da je tekst predvi�ao rasplet srpske krize po rumunskom modelu - a zna se da ja pi�em protiv revolucije i kontrarevolucije - taj falsifikovani tekst je valjalo da poslu�i kao obrazlo�enje ili opravdanje za akciju protiv mene. U�inio sam tu stvar javnom i tako spre�io ono �to je bilo planirano. Ovaj tre�i napad je za�et, po mom sudu, od jednog visokog funkcionera JUL-a, kome se nije dopao moj tekst o njemu objavljen pre tri nedelje u "Nezavisnim novinama" iz Banjaluke, a onda se napad pro�irio kao lavina na radikale. Na sve to su do�le glasine da preuzimam televiziju Studio B i da �u voditi izbornu kampanju udru�ene opozicije, kao i da sam se previ�e pribli�io Dra�kovi�u, Ko�tunici i Vuksanovi�u, tako da mogu re�i da je u pitanju koaliciona presuda.

Kao �ovek nekad blizak strukturama vlasti, ose�ate li promenu u njihovoj retorici, i smatrate li da je do�lo do prelomne ta�ke njihovog trpljenja opozicije?

Uvek je bilo napada na medije i uvek je bilo �estokih re�i poput �e�eljevih i Mati�evih. Promena se ogleda u tome �to se ranije pretilo novinarima i opoziciji da se izazove gnev javnog mnjena protiv njih. Sada, pominju�i likvidaciju i presude ne ide se za uticajem na �iroko javno mnjenje zamoreno nesre�ama i anestezirano borbom za goli �ivot. Sada se �eli zastra�ivanje konkretnih novinara, konkretnih medija i konkretnih opozicionih lidera bez obzira na to da li srpsko javno mnjenje to odobrava ili ne. Posle ovolikih nerazja�njenih ubistava, kamiona sa peskom, atentata, svaka promena retorike o�ito nas uvodi u �e��u fazu uvoda u me�usrpski finalni okr�aj.

Kako biste okarakterisali pona�anje vlasti prema opoziciji i medijima - kao strah ili aroganciju?

Nikada nemojte razdvajati ta dva fenomena, pogotovo u ovoj fazi. Suo�eni sa �injenicom da unutar srpskog bira�kog tela vladaju�a koalicija kontroli�e samo 30 odsto glasova, i da se sa ove ta�ke jasno vidi da ova vlast ne�e biti ve�ita, ulivanjem straha i poja�avanjem hipnoze re�im poku�ava da se vrati u period od pre nekoliko godina. �injenica da niko sa vrha re�ima ne�e da se suprotstavi atmosferi straha, lin�a i podeli Srba na patriote i izdajnike, da se neki izdajnici unapre�uju u teroriste bez su�enja i presude, dokazuje da je rejting vladaju�e koalicije obrnuto proporcionalan broju prideva i glagola upotrebljenih u komunikaciji sa javno��u.

Dok ste bili na funkciji ministra za informisanje sara�ivali ste sa ljudima iz vlasti. Da li vam je neko od njih ponudio pomo� u ovoj, za vas ne ba� prijatnoj situaciji ili se, mo�da, sasvim suprotno, potrudio da vam odmogne?

Nisam bio �ovek iz vlasti. �etiri meseca sam proveo na mestu srpskog ministra informisanja, jer je posle Dejtona, Mira Markovi� smatrala da bi to pobolj�alo demokratski i antiratni imid� srpske vlasti. Iz na�eg, tada korektnog i prijateljskog odnosa, ja sam posle masovnih demonstracija u srpskim gradovima po tre�i put za 10 godina ostao bez posla. Ovi napadi na mene dolaze sa ni�eg nivoa, jer bi ona smislila ne�to inteligentnije, a ne da sam znao da �e Pavle Bulatovi� biti ubijen. Podrazumeva se da se niko od mojih poznanika iz vladaju�e strukture ne me�a u ovo, jer svi �ekaju da iz razvoja doga�aja vide dokle �e ova stvar oti�i i �ta �e mi se desiti.

Te�ke optu�be su upu�ene na va� ra�un. Kako to uti�e na va�u porodicu?

Ho�ete li da mi poka�ete porodicu u Srbiji koja za ovih 10 godina nije do�ivela neku dramu, tragediju, osetila bedu, strah ili sahranila nekog bli�njeg? To ne mo�e da zaobi�e ni moju porodicu, i ne treba da je zaobi�e. U spremnosti da se ponese odgovornost i teret javnog delovanja, pisanja, zauzimanja stava, u odlu�ivanju izme�u �elje da moja deca �ive mirno, a moji starci umru prirodno, dakle izme�u �elje da se ponekad sakrijem ne bi li oni imali mira i ose�aja stida koji bi me ugu�io ako bih to uradio, izabrao sam da se moja porodica ne stidi mene. Plati�u svaki ra�un koji mi ispostave zato �to svoj posao radim kako mislim da bi ga trebalo raditi.

Biljana Vasi�

Anketa "Vremena"

Ho�ete li putovati avionom u inostranstvo?

Miladin Je�i�: Ja bih rado putovao, ali gde god da krenem treba mi viza. Mnoge zemlje u Beogradu ne izdaju vize, i onda treba putovati u Budimpe�tu da se ona uzme. Za mene je to cini�na odluka me�unarodne zajednice, da nam ukinu sankcije na aviosaobra�aj, a da zadr�e re�im viza.

Petar Milankovi�: Kakvo putovanje avionom, nemam para da kupim kartu za gradski prevoz. Uostalom, mi Srbi smo se navikli da nigde ne putujemo. To nije lepo, ali tako nam je dok se ne�to u ovoj zemlji ne promeni.

Tatjana Jovi�i�: Mogu�nost da letimo po svetu je prava stvar. Ako ni�ta drugo, sada je mogu�e da se lak�e koriste paket aran�mani, pa se mo�e putovati na Bali ili u Portoriko. Mo�e se �e��e skoknuti i do Rima, na primer.

Milan Radovi�: �ta �e Ciganima da lete u nebo?

Milena Popovi�: Nije da ne �eznem da negde otputujem, volela bih da vidim kako su to, recimo, "propala" na�a biv�a komunisti�ka bra�a u �e�koj ili Poljskoj, ili kako je istrulio Zapad, �to nam ovde svakodnevno servira re�im. Volela bih ali nemam mogu�nosti, jer bi mi samo za avionsku kartu trebala �estomese�na plata.

Ovo je pet karakteristi�nih odgovora iz telefonske ankete "Vremena" sprovedene na uzorku od 50 gra�ana Srbije. Tri �etvrtine anketiranih (66 odsto) putovalo bi avionom u inostranstvo, ali najve�i deo njih nema materijalnih mogu�nosti za to; a 25 odsto gra�ana Srbije nije zainteresovano ni za inostranstvo, ni za avionski prevoz.

sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)