| Politika |
Vreme broj 476, 19. februar 2000. |
Znamenitosti Simbol mo�i i vlast Knjiga gostiju pri�tinskog hotela "Grand" vi�e govori o istoriji Kosova poslednjih decenija nego o samom hotelu
SIMBOL: Kada je sagra�en krajem sedamdesetih, hotel "Grand" u Pri�tini smatran je ponosom socijalisti�ke arhitekture stare Jugoslavije. Gotovo svaki ve�i grad imao je hotel istog imena, ali ono nije nu�no bilo i merilo hotelske grandioznosti. No pri�tinski "Grand" trebalo je u ono vreme zaista da zaseni luksuzom. Sa dvanaest spratova, gotovo monstruzno velik za potrebe grada veli�ine Pri�tine, sa mermerom u kupatilu, dvostrukim zavesama i kvalitetnim reprodukcijama u sobama, trebalo je da bude dostojno uto�i�te i najuglednijem gostu. Izgradnjom velikog i pravog hotela i sama Pri�tina je dobila zna�ajni gradski simbol, �ime je i njen status prestonice nekako osna�en. Bio je tu, dodu�e, i hotel "Bo�ur" ali malo ko bi u njemu video izvor bilo kakvog ponosa, i od kada je sagra�en "Grand" u njemu se odsedalo mahom "po kazni". Nakon progona Srba iz Hrvatske u njega su sme�tene izbeglice, a danas je renoviran i zove se "Ilirija". "Grand" se nalazi u srcu Pri�tine, i sve razdaljine mere se u odnosu na hotelski polo�aj. Kada se strancima izdaju stanovi, uvek se naglasi koliko su minuta udaljeni od "Granda". Odmah pored hotela Mom�ilo Trajkovi� je dr�ao kiosk sa nezavisnom �tampom iz Srbije. Kada su hteli da uprili�e naro�ito bogate svadbe, Srbi su tokom devedesetih naj�e��e odlazili u "Grand". No ovaj hotel nije samo po luksuzu odskakao od sli�nih hotela svoga vremena. Oduvek ne�to vi�e od hotela, "Grand" je do danas ostao simbol mo�i i vlasti na Kosovu. Kako su se menjale kosovske prilike, menjale su se i hotelske uprave, a sa njima i ku�ni red i pravila pona�anja koja su, me�utim, preslikavala celokupnu politi�ku situaciju. Dovoljno je uvek bilo baciti pogled na hotelski parking ili zaviriti u kafanu, pa da �ovek stekne sliku o politi�kim prilikama. Tokom osamdesetih, na primer, hotelska kafana imala je zna�aj kakav je za nekad�nji Beograd imala kafana hotela "Moskva". Bio je to svojevrsni politi�ki salon, i u "Grand" su tada na kafu svra�ali svi vi�eniji kosovski politi�ari, od Mahmuta Bakalija, Veli Deve, Fadilja Hod�e, do Azema Vlasija. Od kada je Srbija Kosovu ukinula autonomiju, i vrata hotela zatvorila su se za Albance. Godine 1993. ulaz u hotel �uvali su Arkanovi "Tigrovi", dok je poslanik �eljko Ra�natovi� ru�ao u hotelskom restoranu. Poslednja dva sprata zauzimala je Stranka srpskog jedinstva, i kada bi Arkan dolazio u Pri�tinu, hotel je vrvio od kratko o�i�anih nervoznih momaka. Hotel je ve� izgubio stari sjaj, slavine su curele, a topla voda bila je retkost i luksuz. Jedan kolega prise�a se kako je uzalud �ekao na kafu koju je naru�io pre dosta vremena. Kada je oti�ao da se pobuni, pri�ao mu je jedan od kelnera i oprezno �apnuo: "Nemoj da se ljuti�, momak kod koga si naru�io je malo nervozan. Bio je snajperista, sad je do�ao iz Sarajeva. Ovo ovde mu do�e k'o odmor i rekreacija." SAJGON: Nekoliko godina kasnije, avgusta 1999, kolega iz Beograda u hotelskom restoranu uzalud je �ekao da dobije ve�eru. Sedeo je i �askao na srpskom sa jednim albanskim prijateljem. Pri�ao im je kelner i rekao da je uslov da bi dobili ve�eru ili da govore engleski, ili albanski. Dokle god govore srpski, niko ih ne�e uslu�iti. Samo par nedelja pre toga, 4. jula 1999, za �ankom stoje neki drugi nervozni kelneri. Brooklyn Division, tada jo� nerasformiranog U�K-a, re�io je da napravi veliku �urku za ameri�ki Dan nezavisnosti. Dim je bio toliko gust da je mogao no�em da se se�e, iz podruma hotela dopiru zvuci "revolucionarnih pesama". Od re�i razabiralo se samo ne�to u stilu "U�K, projektil". Foajeom se �etaju doterane devojke u potrazi za "oficirima". Na ulazu u hotel stoje Englezi, ali pravo ko sme da kro�i u hotel ipak dodeljuju pripadnici U�K-a. Ipak, "Grand" nikad vi�e nije odslikavao stanje stvari na Kosovu nego 11. juna, pred ulazak NATO trupa. Hotel je ve� bio krcat novinarima koji su u konvoju stigli iz Beograda. Na krovu su stajale na�i�kane satelitske antene, ispred hotela �palir Srba koji su sa zastavama i bo�urima u ruci �ekali dolazak Rusa. No� se otegla, a od Rusa ni traga ni glasa. Zajedno sa novinarima, na krovu Ruse su �ekali i pripadnici dr�avne bezbednosti sa motorolama u rukama. Na pitanje kada �e da stignu Rusi, jedan od njih mi mrzovoljno odgovara: "Od kad su nam sru�ili predajnike, ove motorole jedva da dobace na 10 kilometara. Znam isto onoliko koliko i vi." A zatim se okre�e kolegi: "Je li, �ta �es da radi� sa uniformom? Ja sam svoju sakrio. Ne�u da se povla�im. Kad me pitaju �ta sam radio, ja ima da ka�em da sam bio u op�tini. Pa da probam da se zaposlim u nekoj me�unarodnoj organizaciji. I meni dobro, a i slu�bi da budem od koristi..." Mla�i kolega odgovara: "Uz beneficije, u penziju bih mogao za godinu dana... Ne znam, pita�u �efa..." "Ma, kog �efa �e� da pita�, taj ti je ve� u Beogradu", odgovara prvi. "Kako u Beogradu, ju�e sam ga video..." "Ma do�ao samo da iseli stvari, i majku da poveze. Stan je prodao, sve je zavr�io." Mla�em kolegi kao da se sru�io svet. Nekoliko sati kasnije, iz sna su me prenuli zaglu�uju�i hici iz mitraljeza. Zatim se za�ulo rolanje oklopnih transportera i skandiranje na ulici. Rusi su ipak stigli. Nekoliko narednih dana "Grand" je li�io na Sajgon. Sa snagama KFOR-a stigli su novinari iz svih mogu�ih novinskih ku�a. Spavalo se po foajeu, hotelskim hodnicima, na svim raspolo�ivim foteljama. U hotelu nije bilo vode, pa je ulazni hol bio prekriven kartonima kisele ili negazirane vode. Mla�i reporteri imali su obavezne moderne pantalone u stilu combat, a na cipelama im se jo� nije skinulo blato iz izbegli�kih kampova u Makedonji ili Albaniji. "Mislim da vas se se�am iz Kukesa... Ili smo se sreli u Blacu?", gotovo je nezaobilazni deo upoznavanja. Izve�tavanje iz Kukesa ili Stenkovca trebalo je valjda da poslu�i kao potvrda da se novinar kvalifikovao da pokriva Kosovo. U sali za ru�avanje bila je neprekidna gungula, a do ve�ere se dolazilo ili preko veze, na �arm ili uz podmi�ivanje. Jedan sto uvek je bio rezervisan za bra�ni par Silviju Padjoli (NPR) i Pjera Benacotija (Corriere de la serra). Ovi veterani svih jugoslovenskih ratova prezrivo su gledali na novope�ene novinare. "Vidite ih samo, sigurna sam da su sa sobom poneli a�ov�e i plasti�ne rukavice. Svako bi da otkrije sopstvenu masovnu grobnicu, pa da dobije novinarsku nagradu. Nikako da shvate da ovo nije Bosna..." "500 $ FOR A MASS GRAVE": I zaista, pred hotelom vas presre�u Albanci i nude na engleskom: "You want to see a mass grave? 500 $ for a mass grave..." Ostali prilaze novinarima i mole ih da sa njihovih satelitskih ili mobilnih telefona pozovu ro�ake u Nema�koj, Makedoniji, �vajcarskoj... da im ka�u da su dobro, da su se vratili, da razmene informacije o ro�acima ili da ka�u u kakvom stanju im je ku�a ili imanje. Tih dana kroz hotel "Grand" vrzmali su se svi: od jugoslovenskih vojnika koji su �ekali na povla�enje, preko najve�ih svetskih novinarskih zvezdi, do komandanta KFOR-a generala Majka D�eksona. Mogli ste da vidite kako srpski policajci u uniformi ili u civilu taru laktove sa uniformisanim pripadnicima U�K-a. "Izvinite, ja sam asistentkinja �efa misije UNMIK-a Ser�a de Meloa. Da li biste mogli da mi ka�ete gde je najbli�i fotokopir aparat? Znate, nismo se jo� smestili, nemamo kancelarije...", obja�njava mlada unezverena �ena. U izlogu hotela, gde su se nekada prodavali suveniri, smestili su se "Lekari bez granica". Od tada je pro�lo devet meseci. U me�uvremenu, Ser�a de Meloa zamenio je Ku�ner, koji sada ima i kancelarije i fotokopir aparat, U�K se rasformirala, "Lekari bez granica" su dobili Nobelovu nagradu za mir. Albanci koji su po�etkom devedesetih izgubili posao mahom su se vratili u "Grand". Hotel je donekle renoviran i o�i��en, svaka soba ima televizor, kupljena su nova �ebad i u sobama se posteljina i pe�kiri menjaju svakodnevno. Natpisi u hotelu su dvojezi�ni, albanski i engleski, ali hotelske sapune i �ampone pravi "Nevena" iz Leskovca. Kafana je opet puna i u njoj sad sede predstavnici OEBS-a, strani i lokalni novinari, �lanovi Ta�ijeve partije, ali i obi�an svet koji je svratio da uz kafu na miru pro�ita novine. Slu�e se makedonska, kosovska i crnogorska vina, kisele vode iz Srbije i "fruktalovi" sokovi. Espreso koji mo�e da se poredi sa onim u Veneciji mo�ete naru�iti na raznim jezicima, a porud�bine se pretvaraju u male jezi�ke radionice. "Hvala", na albanskom ka�em kelneru koji mi je doneo kafu. "S'ka perse, nema na �emu, you are welcome", odgovora. Za trenutak, "Grand" mi se u�inio kao bilo koji drugi hotel. Do slede�eg trenutka, kada se prolomio aplauz. Upravo je u kafanu u�ao D�ejmi �ej. Du�ka Anastasijevi� |