Frano Cetini�: Pari�ki kolateralni dnevnik, prolje�e 1999.
Nazovi NATO radi umorstva

�pageti-egzorcizam

Iz knjige Frana Cetini�a prenosimo nekoliko nastavaka koji pokazuju sa koliko je kontroverzi Pariz pratio rat protiv Srbije u prole�e 1999...

8. travnja..

Zove televizijski kriti�ar Le Mondea, Daniel Schneiderman, i moli da nastupim u njegovoj emisiji "L'Arret sur image" na kanalu La Cinquieme.

Stanko javlja iz Beograda o "heroju u jednom od najprljavijih propagandnih poteza u ovom ratu" - o Robinu Cooku, �efu britanske diplomacije - koji je u dva navrata javno prozvao poznatu radio-postaju B-92 i njenog glavnog urednika. Rije� je o bezobzirnoj denuncijaciji. Cook je svoju izjavu tako sro�io da izgleda kao da ova radio-postaja malne radi za britansku vladu i da je financira njegovo ministarstvo. �isti poziv na lin� u ratnim uvjetima. Biv�a Cookova supruga ve� se po�alila na njegovu sklonost k alkoholizmu, ali ne i na denuncijaciju kao hobby.

I ameri�ki tajnik za obranu William Cohen utekao se �paget-egzorcizmu te u govoru pred vojnicima u talijanskoj bazi Aviano izjavljuje: "Kao �to ste sami mogli vidjeti, Milo�evi� nas je povukao na dno pakla, gdje vlada zakon d�ungle i gdje se pravda svodi na metak u potiljak". I dalje, ali sada prenijeto na kolektivni plan: "Oni (Srbi) se odaju silovanju, plja�kanju i kolektivnim ubojstvima i to u razmjerima koji nisu vi�eni od Drugog svjetskog rata. Oni su bacili na putove pakle milijun lica nametaju�i im nazamislive patnje i sada Milo�evi� pere svoje krvave ruke da bi rekao kako ga je NATO na to prisilio" (AFP ). Dok u Avianu �ef Pentagona govori kao tv-evan�elist, u Londonu, britanska ministrica za me�unarodni razvitak, Clare Short, govori - posve suprotno - o "uznemiruju�oj" promjeni strategije srpskih snaga na Kosovu, koje su "po�ele skupljati izbjeglice koji se spremaju pobije�i i prisiljavaju ih da ostanu. Poruka britanske vlade Milo�evi�u je jasna: ograni�avati kretanja stanovni�tva na bilo koji na�in jest neprihvatljivo!" I jedno i drugo, i ono na �to ukazuje Cohen i ono �to uznemiruje ministricu Short, jest neprihvatljivo i za osudu, ali u istom trenutku, u istome danu - bacati na putove pakla milijun ljudi i prisiljavati ih da ostanu na Kosovu - jest, logi�ki i stvarno, neizvodljivo. Dogovorite se.

Egzorcizmu se odaje i Bernard-Henri L�vy koji s Le Mondeove propovjedaonice poru�uje: "Istjerati Chevenementa iz na�e glave". Vade retro satana! "Chevenement, Le Pen, ista borba? Ne ka�em to. Ali da me�u svim ovim ljudima postoji identitet refleksa, da dijele istu prijeku viziju Francuske, Evrope i morala, to je neosporno". Izme�u B.-H.L. i napasnog obada na konjskome stegnu tako�er postoji identitet refleksa, ali.

U istom dnevniku objavljen i �lanak Jacquesa Atallija - biv�eg Mitterrandova savjetnika - �iju sam knjigu "Kanibalski poredak", u svojstvu pisca pogovora ocijenio bio kao bezvrijednu (Globus, Zagreb, 1986), punu plagijata i napisanu s jednom jedinom idejom u glavi: "ljudi se ubijaju jer im je potreban protein", ili po starinski, na malo modificirani na�in: Si vis panem, para bellum. Oklijevam �itati njegov �lanak, ali me privukao naslov i entre-filet: O opasnosti poni�enja Rusije - "Umjesto da ljubazno zamole Ruse da pomognu saveznicima da se Milo�evi� primora na povla�enje, Amerika im daje na znanje da moraju zatvoriti gubicu ako �ele da im nastavi pru�ati financijsku pomo� kako bi sastavili kraj s krajem". Kad ne prepisuje, J�ngera na primjer, Atalli je puno zanimljiviji.

Francoise Giroud: "Kad vidimo izbjeglice kako umiru i Srbe kako pjevaju i igraju na ulicama Beograda, osje�amo kako postajemo zlo�esti, veoma zlo�esti."

Francoise Giroud, biv�a ministrica u vrijeme Giscarda d'Estainga, prijateljica Francois Mitterranda, biv�a urednica L'Expressa, i odnedavno prijateljica Bernard-Henri L�vyja, pi�e u Nouvel Observateuru tv kritiku pod naslovom: "US, go!"- u prijevodu: Forza America. "O samim operacijama, televizijski kanali daju obazrive informacije, uz puno kondicionala. Ne mo�e im se zamjeriti. Rade s onim �ime raspola�u. Jo� vi�e nas uznemiruju slike iz Pariza. Ove male skupine koje spaljuju ameri�ke zastave i vi�u: "Zaustavite bombardiranja!" ali nikada "Zaustavite deportacije!", to je onaj dobri stari "US go home" u Bourdieu umaku. (Pierre Bourdieu, francuski sociolog, profesor na College de Franceu, prim. atora) �ujemo i gledamo �udne stvari. Pierre Vidal-Naquet, �ovjek u svakom pogledu dostojan po�tovanja, izjavljuje na LCI da je 'ovaj rat akcija Amerike protiv Evrope, planirani udarac organizaciji Evrope'. Njegov sugovornik, Pierre Hassner, ostao je zaprepa�ten." I slijedi ono glavno: "Kad vidimo izbjeglice kako umiru i Srbe kako pjevaju i igraju na ulicama Beograda, osje�amo kako postajemo zlo�esti, veoma zlo�esti. US go!" Nijedan argument, samo �uvstva i rje�nik nogometnih huligana. Zapanjuju�a sli�nost u sloganima, u odabiru �rtava, u obrani iste svete stvari - Amerike. Gospo�a ex-ministrica ne poku�ava ni artikulirati francuski nacionalni interes, nezavisno od ameri�kog, jo� manje analizirati sukob u svjetlosti makar i elementarnih historijskih i drugih relevantnih spoznaja.

U The Guardianu, britanski dramaturg Harold Pinter daje "so�nu" definiciju ameri�ke vanjske politike: Ameri�ka vanjska politika se odre�uje na slijede�i na�in: poljubi me u guzicu ili �u ti razbiti gubicu. Milo�evi� je odbio da poljubi ameri�ku guzicu, i otada Clinton razbija gubicu srpskom narodu (ne Milo�evi�u) s katastrofalnim posljedicama po kosovske Albance. Operacija NATO-a je maloumna, nepromi�ljena, pogre�no prora�unata, prava propast. Ona je tako�er posve nezakonita i predstavlja zabadanje posljednjeg �avla u kov�eg preminulih Ujedinjenih naroda. Opravdanje ove akcije - 'humanitarni obziri' - je o�igledno veoma lo�a �ala. Ona o�ituje duboku hipokriziju Sjedinjenih Dr�ava i Ujedinjenog Kraljevstva. Milo�evi� je zacijelo divalj i nemilosrdan. Kao i Clinton koji mirno nastavlja perverznu tradiciju Reagana i Busha. Ali, dakako, tome on dodaje svoj nedotupavni osmijeh i svoj ju�nja�ki prijetvorni naglasak. On je veoma simpa na televiziji. Blair je taj koji ljubi Clintonovu guzicu sa najve�im mogu�im �arom - sanja da je gospo�a Thatcher. Nivo inteligencije koja je na djelu u cijelom ovom poduhvatu je pateti�an, ako ne i infantilan. Sjedinjene Dr�ave predstavljaju sada opasnu silu koja je potpuno izmakla kontroli".

9. travnja

Snimanje emisije u 15 h. Pored Schneidermana, voditelja i urednika emisije, tu su jo� kao gosti, osim mene, pozvani Jean-Pierre Galois, urednik evropske i afri�ke redakcije Agence France Presse, te Musa Jupolli, su-osnivatelj Komiteta Kosovo, koji kasni i dolazi slu�benim autom i tjelobraniteljem, te jo� dva mlada novinara, Aude Dassonville i Beno�t Van de Steene. Govorim kako su slike o izbjeglicama potresne, ali da se cijelo to humanitarno pitanje postavilo na uistinu dramati�an na�in, i moglo predvidjeti, tek nakon NATO-intervencije; da se u toj humanitarnoj histeriji - koja samo �ivi od istinske tragedije izbjeglica - ide dotle da novinari djeci postavljaju pitaje jesu li za nastavljanje ili prijekid NATO-bombardiranja? U reporta�i je prikazana novinarka RTS koja to pitanje postavlja jedanaestogodi�njem dje�aku, Albancu, koji se sklonio s obitelji u Srbiju. Tvrdim da je to skandalozno, ali da sam gotovo u rije� istu reporta�u vidio na CNN, dva dana ranije, samo odgovor desetogodi�nje djevoj�ice iz Kuke�a je bio, dakako, druk�iji. To je nulta to�ka novinarstva. Vidjev�i da sam se zahuktao, kao "parni stroj", pu�taju me da ka�em i dvije tri re�enice koje se svakako ne�e svidjeti francuskoj javnosti. Prvo, da je ratno novinarstvo palo na razinu najgore manihejske propagande, i drugo, da je srpska publika, jer je izravno zainteresirana, bolje informirana od Francuza koji gledaju samo francusku televiziju. I zaklju�ujem prvu svoju intervenciju pitanjem: Za�to NATO bombardira ponajvi�e Pri�tinu? U podsvijesti mislim: Da je isprazni i da tako post eventum prona�e legitimitet za svoju brzopletu, glupu i opasnu avanturu.

Musa Jupolli, pozvan da ne�to ka�e, rekao je kako RTS rabi za Albance isklju�ivo uvredljiv naziv "�iptari". Vidim da su francuski kolege zbunjeni, jer ne znaju o �emu se radi, upadnem u rije�, te ga upitam: A kako sami Albanci nazivaju sebe na svom jeziku? - "Pa �iptari"!

Po zavr�etku snimanja, razgovor u redakcijskoj sali, uz petits fours i champagne, ali bez Jupollija "kome se �uri".

Akademik Alain Besancon: Ruska je igra veoma bre�njevljevska u klasi�nom zna�enju tog izraza. To zapravo zna�i slijede�e: pomo�i kradimice Srbima i, istodobno od Evropljana i Amerikanaca dobijati razli�ite politi�ke i ekonomske prednosti i koristi.

U 17 h kod akademika Alaina Besancona, Rue du Bac. Dug razgovor. Bio sam postdiplomac na njegovu seminaru �kolske 1983/4. godine u pari�koj �koli za visoke studije u dru�tvenim znanostima, kad je njegova analiza sovjetskog sistema bila na vrhuncu slave. Daje mi i intervju, mada se ispri�ava �to nije detaljno upoznat sa situacijom, budu�i da se prekju�er vratio iz bolnice. Kra�u verziju intervjua, rekao sam mu, dat �u ruskoj i poljskoj redakciji. Suglasio se.

Gospodine Besancon: Koji su po vama ulozi i mogu�e posljedice ovoga sukoba na Balkanu?

Zapadnjaci, ponajprije, Evropljani poglavito, koji te�ko mogu prihvatiti �injenicu da Evropa uop�e ne postoji s vojnog motri�ta, da ne igra nikakovu, a najmanje aktivnu, ulogu u toj regiji, koja je evropska regija, ili, u najmanju ruku, regija na obodu Evrope, zatra�ili su pomo� od Amerikanaca, koji jedinu imaju dostatnu projektivnu i interventnu snagu. Problem je u tome �to je tu ameri�ko-evropsku strategiju Milo�evi� predvidio. Ameri�ko-evropska strategija sastoji se u tome da se unaprijed ka�e kako se ne�e voditi rat, to jest da se ne�e poslati kopnene trupe, �to bi neminovno povuklo za sobom gubitke u ljudstvu. Prema tome, da ne�e biti ni�ta vi�e do jedna kaznena mjera.

A sve dosad, kakva je bila uloga Rusije? Po mom mi�ljenju, ruska je igra veoma bre�njevljevska u klasi�nom zna�enju tog izraza. To zapravo zna�i slijede�e: pomo�i kradimice Srbima i, istodobno od Evropljana i Amerikanaca dobijati razli�ite politi�ke i ekonomske prednosti i koristi. Ekonomske: to je Me�unarodni monetarni fond i njegovi krediti, politi�ki: to su vjerojatno ustupci oko pitanja Kavkaza, Bjelorusije, Ukrajine i tako dalje. Rusi ne�e pomo�i Srbima vi�e od onoga �to su dosad �inili, suprotno svim nadama �to ih oni sami pobu�uju.

To je, dakle, posve klasi�na bre�njevljevska pozicija. (. )

Gospodine Besancone, odavno ve� �elim, to�no deset godina, da vama - svjetski poznatom autoritetu u pitanjima komunizma, autoru klasi�nih djela iz te oblasti - postavim slijede�e pitanje: �to je za vas zna�io kraj komunizma, �to je to izmjenilo u globalnoj slici o svijetu, u ustroju svjetske mo�i, na planu samih takozvanih post-komunisti�kih zemalja? Ne usu�ujem se �ak ni dodirnuti sve njegove mogu�e aspekte.

A glede obru�avanja komunizma, recimo ponajprije to da nigdje nije do�lo do obru�avanja komunista. U svim tim zemljama, nijednom se komunistu nije sudilo za zlo�ine koje je po�inio. Ona slavna damnatio memoriae, kao u slu�aju nacizma, posve je izostala u slu�aju komunizma gdje vlada ne�to tome posve suprotno - amnezija i amnestija komunizma. I oko toga su svi suglasni: ne samo komunisti, naravno, ve� i njihove �rtve, kao i sami protivnici komunizma. Svi se sla�u u tome da treba okrenuti novi list i da je po�eljna amnezija. Prakti�ki, do�lo je do progla�enja amnestije komunizma.

To je pak u zemljama gdje se komunizam kao ideologija sru�io dovelo do zadr�avanja na vlasti komunisti�kih ekipa: ekipa koje su djelovale i koje jo� uvijek djeluju na osnovama koje su one izgradile prije jo� dvadesetak godina. To jest na osnovama akumulacije i monopolizacije bogatstva, sve to poja�ano sada re�imom privatnog vlasni�tva i, koliko je mogu�e, monopolizacijom vlasti, �to je, jo� i to, poja�ano vi�epartijskim izbornim sustavom.

U va�oj posljednjoj knjizi Zla kob stolje�a (Le Malheur du siecle) - koja uskoro izlazi u prijevodu u Srbiji i Hrvatskoj - govorite o jednoj, �ini mi se, plodonosnoj ideji: o usporedbi komunizma s kr��anstvom s jedne, te judaizma i nacizma, s druge strane, dakako kroz odnos perverzne imitacije - imitatio perversa, kako su govorili srednjovjekovni teolozi.

Nije lako odgovoriti na to pitanje u nekoliko rije�i. No, vjerujem da treba naglasiti upravo taj pridjev perversa.

U tom slu�aju imamo iste u�inke izabranosti, ali ona vi�e nije bo�anska, ona je naturalisti�ka, neka vrsta posve maloumnog darvinizma, ali, naposljetku, rezultati su nalik onome �to je zna�ila imitatio perversa kr��anstva u komunizmu!

Ali, na koncu konca, nije to lako objasniti u nekoliko rije�i, bez rizika da se moja misao krivotvori, da se moji stavovi oko ovoga osjetljivog pitanja ne preokrenu u smjeru koji nema ni�ta s njihovim istinskim zna�enjem. Zato preporu�am da se pri�eka dok ne iza�e srpski i hrvatski prijevod ove moje knjige: Zla kob stolje�a.

10. travnja..

"Ju�er je ameri�ka diplomatija uputila jedan neobi�an zahtjev srpskom re�imu. Izgleda da je taj zahtjev brzo povu�en, ali svejedno, ukazuje na veliko nerazumjevanje i nesporazume u odnosu na ovaj rat. Dakle, zahtjev je bio da jugoslovenski mediji preuzmu dijelove programa zapadnih medija, a ako to odbiju, njihova �e tehni�ka postrojenja biti bombardovana." ( Stanko javlja u dopisu iz Beograda ).

Albanski knji�evnik Ismail Kadare pi�e, u Le Mondeu, o potrebi evropeizacije Balkana. Iako je tu udrobljeno svega, od Poncija Pilata preko Slavena i slavjenofila do Winstona Churchilla, ni spomena o paranoi�noj diktaturi njegova prijatelja Envera Hod�e, obilje�ena i izgradnjom 70 tisu�a bunkera, po principu ekstenzivne hortikulture: gdje njivu vidi�, tu bunker posadi. "Po nekima, radi se o poluotoku koji je u ve�ini nastanjen Slavenima, premda oni predstavljaju tek tre�inu od 7 milijuna Balkanaca. Ova potonja la�, koju su indirektno �irili sami Slaveni, poslu�ila je i nastavlja slu�iti kao opravdanje tobo�njeg prava Rusije da intervenira na Balkanu. Da bi postala uvjerljivija, prisutnost Slavena na polutoku je pogre�no poistovje�ena s mjestom koje ima pravoslavlje ili jo� s prostorom na kojem su se rasprostirali komunisti�ki re�imi. Do te mjere, da su za one koji ne�e kasniti da se suo�e s balkanskim rebusom, pravoslavlje, komunizam i slavizam bili rastvoreni u istom trinomu �to je dovelo do ro�enja 'geopoliti�kog �udovi�ta', one vrste kakvu sre�emo u fantasti�nim pri�ama".

Le Monde u rubrici Kiosque, gdje Alain Rollat pi�e sve �to mu le�i na srcu, objavljuje, pod ljupkim naslovom Peta kolona, portret moje go��e od prije tri dana. "Ona se zove Irina. Kako biste je opisali? Veoma je lijepa: Ima velike crne o�i, kosu boje medenjaka, lice opalno. Sreo sam je, u �etvrtak nave�er dok sam, incognito, u civilu pratio kamere France 2 kod Srba iz Pariza. Rekla mi je da je pijanist. Pripremali su pakete namijenjene stanovnicima Beograda. Profesionalci humanitarizma aktivirali su se na drugoj strani. �to ja ovdje tra�im? Ona je rekla o svojim prijateljima iz Beograda: 'To su ljudska bi�a, kao i drugi. Oni su tako�er �rtve ovoga rata'. Prevodim: ako smo svi mi albanski izbjeglice, mi smo svi, isto tako, bombardirani Srbi. Shvatili smo poruku, Irino. Va�u Srbiju volimo."

Gilles Schneider - direktor Informacija RFI - odgovara na pitanja novinarke Le Mondea, Sylvie Kerviel: Kakvu kontrolu vr�ite posebno nad srpskim novinarima? Kako mo�ete biti sigurni da nisu pristrasni? Raspola�ete li s prijevodima informacija koje oni daju?

Schneider daje pribran odgovor na tu pregr�t slobodarskih pitanja: "Novinari nam ka�u o �emu �e se govoriti u emisiji. No, ja nisam nadzornik op�e prakse, ja sam novinar i imam povjerenje u njih. Sve dosad, ovo povjerenje nije bilo dovedeno u pitanje".

Iz Sarajeva primio dopis Media Plan Institut-a iz kojega izdvajam slijede�u re�enicu: "Tako�er Vam prila�em noticu iz na�e redovne rubrike 'Oko monitora' od 5. aprila, gdje sam odmah ukazao na hu�ka�ko-pograma�ki karakter naslovnice u Danima ( "Lepa sela lepo gore" ), ali je glavni urednik odbio da je objavimo."

11. travnja.

Pijaca na bul. Raspail. U redu za biolo�ki kruh i Juliette Binoche, s pletenom ko�arom u ruci. Sre�em Pierrea Vidal-Naqueta i obilazimo zajedno "tezgu" sa kozjim sirom. Razgovor s nogu. �udi se neobi�nim savezni�tvima koja se osnivaju u Parizu, i �ire, "za" i "protiv " intervencije. "Nikad nisam mogao ni sanjati da �u se na�i u istom taboru sa Chomskym", aludira na svoju polemiku sa glasovitim ameri�kim lingvistom iz 1981-1982. Suglasni smo oko Atallija, koji je i njega iznenadio. O Bruckneru ne �eli ni govoriti, samo je odmahnuo rukom. Uz kafu i cigaretu, koju Pierre uzima "nakon trogodi�njeg nepu�enja, po nare�enju lije�nika", prelistavamo Journal du dimanche. Neprobavljivi uvodnik Alaina Genestara trebalo bi �itati sa �a�om sode bikarbone u ruci. Tu je i komentar o Kosovu iz pera knji�evnika Jorge Sempruna. Biv�i �lan Politbiroa KP �panjolske hvali na sva zvona �lanak monsignorea Jacquesa Delaportea, nadbiskupa Cambrai-a Nametnuti mir oru�jem. "Da sam ministar prosvjete - i da se ne bojim da �u izazvati rat oko laiciteta, ovaj bih tekst dao izlijepiti po svim �kolama u Francuskoj".

12. travnja.

Sastanak urednika programa na stranim jezicima. �utim neku izoliranost, ali ne znam da je to zbog ju�era�nje televizijske emisije.

U tjedniku Marianne pronalazim indirektno obja�njenje za svoje slutnje. Pascal Delannoy, direktor radio postaje France-Info (koju mnogi nazivaju OTAN-Info) ka�e: "Novinari su dobili preporuku da se ne izra�avaju u svoje vlastito ime, da ne prave editorijalizam". Drugim rije�ima, zave�i gubicu, u ime pluralizma informacija. U Figarou, novinar koji je iz hrabrosti i dara za proturje�je �elio ostati neimenovan, pi�e: "Mi smo odraz debate koja postoji (!) u javnosti. Dostatno je pro�itati ono �to pi�u specijalni izvje�ta�i Mondea, Lib�rationa ili Figaroa: svi su podudarni."

Slavenka Drakuli�: "Staviti metu na dijete i zami�ljati da tako �alje� poruku svijetu o svojoj nevinosti jest groteskna la�."

U Feralu izlazi tekst Metak, Meta, Metastaza Slavenke Drakuli�, uz redakcijsko nadnaslovno uputstvo za upotrebu: Nepodno�ljiva lako�a cini�nosti ili groteska pod NATO bombama. "Nitko razuman ne o�ekuje od tih gra�ana da se vesele bombardiranju vlastite zemlje. Ali autizam koji demonstriraju posve je stra�an, neshvatljiv. K tome, staviti metu na dijete i zami�ljati da tako �alje� poruku svijetu o svojoj nevinosti jest groteskna la�. Ve�i dio srpskoga naroda jo� se uvijek ne pita: �to smo u�inili? Jesmo li mo�da ipak negdje pogrije�ili?". Autizam koji �alje poruku svijetu jest, uistinu, neobi�an klini�ki slu�aj! Naslovnica pak Ferala, od prije dva tjedna: NATO nad Srbijom - "Dolje ameri�ke bombe"! ispod je feralovske kote, kolateralno navo�enje na cilj. Po�injem se pitati o smislu dalje suradnje s Feralom.

Iz Ferala dobio fotokopiju �lanka S.P.- glavnog urednika sarajevskih nezavisnih Dana - objavljena u Danima, dakako. "Frani (ja bih rekao Franu - F.C.) Cetini�u niko ne mo�e zabraniti da se osje�a '�umadinskim Dalmatincem'. No, s druge strane, to mu ne daje za pravo da negira identitet ljudi koji se osje�aju Bo�njacima a �ive u Sand�aku, naro�ito ako radi u redakciji Me�unarodnog francuskog radija." I ja se danas osje�am, feelings, oh feelings. U razgovoru s njim rekao sam: "Bo�njak koji �ivi u Sand�aku isto je kao kad bih ja rekao Dalmatinac koji �ivi u �umadiji". No, nakon mu�kanja, ispao je oksimoronski "�umadinski Dalmatinac", �to nije isto, ali ovo nezavisnom novinaru vi�e odgovara za potrebe neo-etno-argumentacije. Druga polovica razgovora naknadni je monolo�ki autoportret. Budu�i da S.P. ne spori jednakost osje�aja, suglasan sam u potpunosti s njim kad izjedna�ava, po njemu meni pripisano pravo da se osje�am "�umadinskim Dalmatincem" s njegovim pravom da se osje�a "Bo�njakom koji �ivi u Sand�aku", ili bilo kako druga�ije. Osje�aji bez granica!

Ali i ova znakovita opaska: "Na koncu, francuska vlada, koja pla�a RFI i Cetini�a, aktivno sudjeluje u napadima na Milo�evi�evu vojnu ma�ineriju. Na Cetini�evu mjestu ja bih dao otkaz tom nepravednom poslodavcu. Objasnite Chiracu da ste njegovim postupcima glede Milo�evi�a Vi i Va�a redakcija ogor�eni." Iz ovoga, iako se osje�am pospanim, zaklju�ujem da nezavisni novinari i demokrat�ici poznaju �efove svojih dr�ava, da im mogu telefonirati ili svratiti kod njih na kahvu kadgod o�ute potrebu, da su du�ni misliti i pisati ono �to im oni ka�u, jer, u demokracijama, treba da djeluje, zar ne, dijalekti�ki zakon o jedinstvu misli i akcije. Sve je to, zapravo, i svejedno tko to pla�ao, samo zakon o�uvanja ideolo�ke magle koja �ivi u .

Aleksandar Sol�enjicin: "Kad ljudi, u o�aju, napu�taju skloni�ta i stvaraju �ive lance, da bi spasili, riskiraju�i �ivot, mostove na Dunavu, zar to nije dostojno juna�kih djela Antike?"

Primio Besanconovo pismo koje �e kao proslov biti tiskano u prijevodu njegove knjige Zla kob stolje�a, prijevod koje sam ve� predao nakladnicima: Gradcu iz �a�ka i Feralu iz Splita.

"Dva su razloga koja me raduju �to �e se ovaj moj kratak ogled pojaviti na srpskom i hrvatskom jeziku. Prvi je razlog taj �to narodi koji govore ovim jezikom poznaju daleko prisnije i dublje nego Francuzi zlu kob stolje�a. Na svojoj su ko�i iskusili zvjerstva nacizma u njihovoj krajnosti i, tijekom jednoga ili dva nara�taja, ni�ta manje okrutna zvjerstva komunizma. Poglavljima: fizi�ko uni�tenje, moralno uni�tenje i politi�ko uni�tenje ne treba nikakav komentar da bi bila shva�ena. To �to su ovi narodi, koji su pretrpjeli takva isku�enja, jo� uvijek �ivi, i �eljni �ivota, svjedo�i o �udesnoj izdr�ljivosti ljudske naravi.

Figaro objavljuje pismo Aleksandra Sol�enjicina, datirano: Moskva, 8. travnja 1999. a naslovljeno Zakon d�ungle.

"Nakon �to je odbacio Organizaciju ujedinjenih naroda, pogazio njenu Povelju, NATO je pred o�ima cijeloga svijeta, i za nastupaju�e stolje�e, obnarodovao stari zakon d�ungle: najja�i je u svemu u pravu. Protivnika kojeg osu�uje� nadma�i u nasilju pa i sto puta vi�e, ako ti to tvoja tehnologija omogu�uje. I pozivaju nas da u tom svijetu ubudu�e �ivimo.

Pred o�ima �ovje�anstva zbiva se uni�tenje divne jedne evropske zemlje, i civilizirane vlade pljeskaju. Kad ljudi, u o�aju, napu�taju skloni�ta i stvaraju �ive lance, da bi spasili, riskiraju�i �ivot, mostove na Dunavu, zar to nije dostojno juna�kih djela Antike? Ne vidim �to bi sutra moglo zaustaviti Clintona, Blaira i Solanu da ih po�arom i potopom istrijebe do posljednjeg". Ni rije�i, dakle, o metastazi, ve� o hipostazi anti�koga 'groznokaza'.

Pismo od Schneidermana koji mi zahvaljuje na sudjelovanju u njegovoj emisiji.

Zovu s Canal Plus da sudjelujem u emisiji Le Vrai journal i da predlo�im jo� nekoga, "dobro bi bilo nekoga tko je imao izravan susret s Milo�evi�em, tko bi mogao o njemu re�i ne�to iz vlastita iskustva". Predla�em slikara Ljubu Popovi�a.

Direktor programa RFI, Gilles Schneider, zakazuje mi susret za sutra. O�ekujem ribanje i ribarsko prigovaranje.

Odlaze�i na ru�ak s prijateljem Eliom izvan Maison de la radio, u liftu sre�em Alaina Finkielkrauta. Na pitanje Finkielkrauta - Kako je? - odgovaram: ''Odli�no, dok i Pariz nije bombardiran'. I zahvaljujem mu �to mi njegov otvoreni anga�man poma�e da se lak�e orijentiram u jugoslavenskom kaosu. Zamje�ujem �u�enje i preciziram. 'Gdje ste vi, tu nisam ja. Prvi i zadnji put smo bili suglasni tijekom va�e emisije posve�ene Danilu Ki�u, u prosincu 1989. Tada ste bili za Ki�a i jugoslavenski mozaik. Od tada, dogurali ste do Komiteta Kosovo. Do va�e idu�e pravedne stvari!'

Izbor: Milan Milo�evi�, naslovi redakcijski