| Politika |
Vreme broj 477, 26. februar 2000. |
Topuz za jani�are Za razliku od �e�elja, koji je na svom kongresu iznova stvarao Veliku Srbiju, �irio zapadne granice dr�ave i opet se vra�ao u Karlobag, Milo�evi� je svoje geografske modle ovoga puta prostro od Timoka do Drine, ne pominju�i ranije (njemu omiljenije) koordinate od Horgo�a do Draga�a �im je pro�log �etvrtka 17. februara Slobodan Milo�evi� zakora�io u kongresni Centar "Sava" i za njim se zatvorila staklena vrata ovog zdanja, oko 1500 njegovih promrzlih i pokislih pristalica, dovedenih za tu priliku autobusima iz raznih delova Srbije, najednom je prestalo da kli�e "Slobo, Slobo" i po�elo da se razilazi. Prema scenariju IV kongresa Socijalisti�ke partije Srbije zadr�avanje ljudi iz autobusa bilo je predvi�eno samo dok ne pro�e predsednik i dok se ne okupe svi oni koji su do Centra "Sava" pristizali mahom automobilima marke "audi". Tih 1.500 ljudi, skupljenih na ki�i i zadu�enih za spontano organizovanu dobrodo�licu svome lideru, nisu ina�e ni slutili da vrede koliko i "vi�e desetina hiljada". Na ulazu u Centar Sava, Milo�evi�a je sa�ekao novi predsednik beogradskih socijalista Ivica Da�i�, koji je egzaltirano tvrdio kako je "vi�e desetina hiljada okupljenih ljudi" na dan odr�avanja kongresa novi dokaz snage ove partije. I kako je Srbija mala dr�ava sa velikim predsednikom. Posle toga kongres je mogao da po�ne.
OBE�ANJA: Po�elo je sa Da�i�evih nekoliko desetina hiljada ljudi ispred Centra "Sava" i nastavilo se tvrdnjama i opisivanjima onog �to su socijalisti i njihovo koalicioni partneri trenutno jedini u stanju da vide i izgovore. Oni su me�u gostima prisutnim na kongresu (uglavnom predstavnika malih, neuticajnih i u svetskim razmerama gotovo bezna�ajnih partija i pokreta; vidi tekst na narednim stranicama) prepoznali najve�e i najuticajnije politi�ke snage i lidere, savest �ove�anstva i za�etnike planetarnog otpora "novom svetskom fa�izmu"; pred gostima su jo� jednom objavili ono �to RTS �ini svakodnevno � pobedu u pro�logodi�njem ratu; sopstveni kongres na kome su zbijali redove pred ono �to im predstoji u poku�ajima da sa�uvaju vlast, opisali su kao jedan od najve�ih i najzna�ajnih skupova odr�anih u svetu u poslednjih nekoliko godina; u dokumentu "21 projekat za 21. vek" pomenuli su izgradnju objekata koji se grade ili pominju bar poslednjih dvadesetak godina (beogradski �elezni�ki �vor, na primer); najavljivali su sasvim ozbiljno izgradnju autoputa Ni��Pri�tina�Crna Gora; tvrdili (premijer Mirko Marjanovi�) kako �emo 2005. imati 3000 dolara po glavi stanovnika, a da pri tom niko nije primetio da smo otprilike toliko imali u vreme kada je 1990. godine SPS odr�avao svoj osniva�ki kongres; za 2020. isplanirali su 10.000 dolara po glavi stanovnika, uz konstataciju da je takav dinami�an razvoj ve� zapo�et �to nas "svrstava me�u najuspe�nije zemlje Centralne i Isto�ne Evrope i vodi u gornju grupu srednje razvijenih zemalja"; u ve�ini govora, uklju�uju�i i onaj predsednika SPS-a Slobodana Milo�evi�a, tvrdilo se da srpska opozicija ne postoji i zatim tro�ili prili�no vremena napadaju�i i pominju�i to �to ne postoji i nije vredno pomena; na kraju su zaklju�ili da smo najhrabriji narod na svetu. KADROVI: Kao �to je "Vreme" i predvidelo, sam kongres nije doneo nikakve zna�ajnije kadrovske promene. Slobodan Milo�evi� ponovo je izabran za predsednika stranke, i to sa kimilsungovskim procentom glasova � od 2309 prisutnih delegata dobio je �ak 2308 glasova. Gorica Gajevi� je ostala na mestu generalnog sekretara SPS-a, a prilikom glasanja za nove �lanove prili�no pro�irenog Glavnog odbora stranke dobila najve�i broj glasova (u svom kongresnom govoru Gajevi�eva je ina�e pomenula kako SPS trenutno ima oko 700.000 �lanova, dok se u kongresnim dokumentima pominje brojka od 630.000). Mirko Marjanovi� je izabran za novog i jedinog potpredsednika partije na vlasti. To mesto su nekada zauzimali Nikola �ainovi�, �ivadin Jovanovi�, Zoran Lili� i Du�an Matkovi�, koji su se preselili u Izvr�ni odbor SPS-a. Prema nekim tuma�enjima, Milo�evi� je, odlu�uju�i se za samo jednog potpredsednika, �eleo da spre�i mogu�e frakcijske borbe unutar stranke. U drugim tuma�enjima ovakvog kadrovskog poteza neuporedivo vi�e se nagla�ava mogu�nost da Mirko Marjanovi� uskoro napusti mesto premijera srpske vlade. Vi�emese�nim pretkongresnim pripremama spre�ena su bilo kakva spektakularna kadrovska pomeranja na samom kongresu i mogu�nost da se sa ovog skupa �iroj javnosti uputi bilo kakav signal koji bi svedo�io o navodnim unutarpartijskim previranjima ili nejedinstvu. Teret obnove i izgradnje, kao i izbora (ako ih i kada ih bude), pripa��e o�igledno dobro proverenom kadru iz Milo�evi�evog starog �pila. LOKALNI NIVO: Najzna�ajnije promene dogodile su se jo� pre kongresa na lokalnom nivou, gde je zamenjeno vi�e od polovine nekada�njih op�tinskih funkcionera �ime je najavljena i ambicija socijalista da ubudu�e ne budu vi�e suzdr�ana i blaga opozicija onima �to trenutno dr�e vlast u najve�im srpskim gradovima. Juri� na gradove postaje izgleda prvi postkongresni zadatak i trenutno mnogo realniji od eventualnog juri�a na Crnu Goru. Ostalo je, me�utim, nejasno da li Da�i�eva poruka "oslobodi�emo Beograd" zna�i skoro raspisivanje lokalnih izbora, ili uvo�enje neke vrste vanrednog stanja i prinudne uprave nad gradovima gde je na vlasti opozicija. Sude�i po �estini kampanje koju protiv lokalnih vlasti vladaju�a koalicija vodi ve� danima, te�ko je poverovati kako �e rasplet pri�e na lokalnom nivou uslediti tek na jesen. Pri�a o kriminalizovanim lokalnim vlastima logi�no se zavr�ava samo novim izborima ili hap�enjima. RETORIKA: Kao i svi prethodni kongresi socijalista, i ovaj �etvrti po redu imao je pone�to od atmosfere nekada�njih komunisti�kih svetkovina i protekao u znaku samo jednog �oveka, velikog i neprikosnovenog vo�e. Za razliku od svih predhodnih ovaj kongres je ipak doneo bitno izmenjenu retoriku vladaju�e partije. Kongres je odr�an pod radnim naslovom "Obnova, razvoj, reforme", ali su u raspravi dominirali sasvim druga�iji sadr�aji i slogani. Jedne strane novine primetile su prili�no ta�no kako je to bio skup pun neke zlobe, pa i mr�nje. Slobodan Milo�evi�, koji se do sada uvek dobro pazio da u svojim javnim istupima sa�uva neku vrstu distance prema svemu i na stvari gleda sa vladarske visine, odr�ao je ovog puta prili�no ostra��en govor koji �e jo� dugo biti predmet razli�itih reakcija i tuma�enja, pogotovo sa opozicione strane. U svakom slu�aju, Milo�evi�ev govor i retoriku mnogi su do�iveli kao otvorenu pretnju svemu �to se protivi zvani�noj srpskoj politici. Dobar deo tog govora predsednik SPS-a utro�io je pre svega ne bi li opravdao koalicionu saradnja sa radikalima. Sli�no Vojislavu �e�elju, koji je na nedavnom kongresu radikala tvrdio kako �e podela na levicu i desnicu morati da sa�eka normalizciju politi�kih prilika u zemlji i kako �e do tada va�iti isklju�ivo podela na "patriote" i "izdajnike", i Slobodan Milo�evi� je sa kongresne govornice pozvao da se u ovom trenutku zaborave i prevazi�u sve programske i partijske razlike. Socijalisti su od �e�elja preuzeli i retoriku (naravno i spiskove) koju bi ubudu�e trebalo koristiti u obra�unima sa "petom kolonom", i �ak pokazali da im je pomalo krivo �to je lider radikala u tome bio prvi i glasniji. Prihvatili su i julsko-radikalsku tezu da je trenutno u toku produ�ena agresija na SRJ i da se vlast mora braniti po svaku cenu. Za razliku od �e�elja, koji je na svom kongresu iznova stvarao Veliku Srbiju, �irio zapadne granice dr�ave i opet se vra�ao u Karlobag, Milo�evi� je svoje geografske modle ovoga puta prostro od Timoka do Drine, ne pominju�i ranije (njemu omiljenije) koordinate od Horgo�a do Draga�a. OPOZICIJA: U polusatnom govoru Slobodana Milo�evi�a bilo je ina�e svega pomalo � poku�aja da se opravda za�to ve� nismo tamo gde nas Mirko Marjanovi� sme�ta za dvadesetak godina, indikativnog udvaranja izbeglicama koje bi uskoro mo�da mogle postati i nova "bira�ka ma�ina", o�iglednog nepoznavanje svetskih politi�kih tokova, ambicije da se Beograd pretvori u prestonicu otpora novom svetskom poretku, ali i ambiciju da se na doma�em planu poredak stvari nikada ne promeni. Mnogi su u tom govoru primetili i ruku dr Mirjane Markovi�. Pogotovo u onom delu u kome je Milo�evi� o opoziciji govorio sa krajnjim prezirom. Taj deo govora i progla�avanje srpske opozicije za "jani�arsku", njenih lidera za "moralna ni�tavila" i svih politi�kih protivnika za jedno veliko i nepostoje�e ni�ta mogao bi indirektno zna�iti da vladaju�a koalicija nema pravu temu za izbore. Od 1990. do danas, prose�an srpski bira� nikada nije bio u prilici da pre odlaska na izbore stavi ruku u d�ep i zapita se za�to je prazan. Na svim dosada�njim izborima Milo�evi� je nametao neke druge teme, nikako one koje imaju veze sa svakodnevnim �ivotom. Protekli kongres socijalista zavr�io se onako kako se o�ekivalo: vladaju�a stranka demonstrirala je jedinstvo, zbila redove, opravdala sopstvenom �lanstvu za�to se mora zajedno sa �e�eljom, utvrdila izgleda gradivo i temu za naredne izbore i izbegla da odgovori za�to je dr�ava sve manja �to je predsednik ve�i. Ono �to se nije o�ekivalo je da �e se socijalisti opredeliti i za dodatno ubrizgavanje straha. Mo�da i iz ose�anja sopstvene ugro�enosti. �ini se da je najpotpuniji komentar onoga �to �eka Srbiju posle ovog skupa dao pre nekoliko dana lider DSS-a dr Vojislav Ko�tunica kada je primetio da �e situacija u Srbiji svakako biti sve te�a na �tetu gra�ana, ali i na �tetu Milo�evi�a i socijalista. Na kongresu se izme�u ostalog �ulo kako su Srbi narod najhrabriji. Ide izgleda vreme kada �e hrabrost zaista svima biti potrebna. Nenad Lj. Stefanovi� |