Bura u Kosovskoj Mitrovici

Rat Severa i Juga

Prolje�e opasnog �ivljenja na Kosovu je po�elo. Srbi su kamenicama otjerali Amerikance iz sjevernog dijela Mitrovice � da bi dan kasnije isti vojnici neometano pretresali srpske ku�e. Dok je 20.000 Albanaca mar�iralo prema sjeveru Kosova, socijalisti su njema�ke vojnike optu�ivali za fa�izam

Specijalno za "Vreme" iz Kosovske Mitrovice

Li�ilo je na dobro pripremljenu, gotovo rutinsku operaciju kakvu je KFOR �irom Kosova bezbroj puta preduzimao. Tek �to je policijski �as zavr�en, dvadesetog februara, nekoliko minuta poslije �est �asova ujutro � ameri�ki, njema�ki i francuski vojnici blokirali su srednju tehni�ku �kolu i zgradu Rudarsko-metalur�kog fakulteta. Postavljanje bodljikave �ice i prisustvo oklopnih vozila bili su pouzdan znak da se ne�to de�ava. Opkoljene su bile i obli�nje zgrade. To "ne�to" bila je opse�na racija u kojoj su me�unarodni vojnici krenuli u potragu za naoru�anjem i municijom. Rijetkim ranoraniocima bilo je �udno za�to ih vojnici zaustavljaju i detaljno pretresaju. Prolaz automobilima bio je totalno zabranjen. Srbima, ve� naviknutim na francuske vojnike, iznena�enje je predstavljalo �to u Kosovskoj Mitrovici prvi put vide ve�e grupe ameri�kih vojnika. Dan ranije oni su, po nare�enju komandanta KFOR-a generala Klausa Rajnharta, kao dio poja�anja stigli u ovaj grad. Dok su ameri�ki vojnici pretra�ivali, Francuzi, Nijemci i Italijani su obezbje�ivali okolne ulice. Sve do devet �asova tog prepodneva oni su bez smetnji pretra�ivali u�ionice, kancelarije i stanove. Naj�e��i komentar koji se mogao �uti od sve ve�eg broja okupljenih bio je: "Ho�e da puste �iptare u na� dio grada! Tamo gdje su Amerikanci � nema nijednog Srbina. Ovo nije zona njihove odgovornosti." Ve� oko deset �asova masa je postala bu�nija i pojedinci su po�eli da bacaju grudve snijega na parkirana oklopna vozila iz ameri�kog kontingenta. Zatim su uslijedile kamenice, psovke i glasna negodovanja. Usplahireni vojnici po�eli su da uska�u u vozila i da se premje�taju u ju�ni � albanski dio grada. Reporteri su ve� bili na licu mjesta, tako da su televizijske slike istog dana emitovane na svim va�nijim stanicama u svijetu.

PRETRES I REZULTAT: Tako su, gotovo istovremeno, po�ele dvije zna�ajne operacije: NATO-a i srpska. Dok su kamenicama ga�ali Amerikance i njihova vozila, pojedinci su uzvikivali parolu "Francuska, Francuska..." nastoje�i da ne povrijede nijednog Francuza ili italijanskog karabinjera. Istina, oni nisu pokazivali strah, a neki su �ak sa non�alantno preba�enim pu�kama stajali u grupi nervoznih Srba. Bijes je bio usmjeren samo prema Amerikancima i Nijemcima. U jednom trenutku grupa se okomila na jednog stranog kamermana koji je ve� uspio da snimi dovoljno za udarne vijesti. Za�titu su mu pru�ili kforovci. Kada je i posljednje ameri�ko i njema�ko vozilo odtutnjalo prema mostu koji povezuje podijeljeni grad, uslijedili su novi komentari "ba� smo im pokazali" i "nemaju oni �ta da tra�e ovdje". Srbi su slavodobitno podizali pal�eve. Francuski vojnici su, me�utim, potragu za naoru�anjem nastavili sve do popodnevnih �asova. Samo malobrojni su primjetili kada je iz Srednje tehni�ke �kole izneseno zaplijenjeno naoru�anje i municija. Isto ve�e, portparol u sjevernom sektoru KFOR-a Patrik �anlijo pokazivao je novinarima spisak zaplijenjene opreme. Rezultat vi�e�asovne potrage i pretresa bio je: deset zaplijenjenih automatskih pu�aka, sedam paketa plasti�nog eksploziva, jedna granata, dva pi�tolja, dosta municije... �anlijo je na istoj konferenciji izjavio da "napad na ameri�ke i njema�ke vojnike predstavlja napad na KFOR u cjelini". Istakao je da se radi o "zajedni�kom timu koji radi po naredbi vi�e komande". Jo� je napomenuo da �e sli�ne akcije biti nastavljene i narednih dana.

Racija je zaista nastavljena i slijede�eg jutra. Dio naselja Bo�nja�ka mahala opet je bio blokiran. Ponovo u ranim jutarnjim �asovima i, �to je najzanimljivije � opet su u�estvovali Amerikanci. Srbi ovoga puta nisu protestovali, ali su Amerikanci bili manje upadljivi. KFOR je promjenio taktiku: �estorica francuskih i dva ameri�ka vojnika � pretra�ivali su ku�u po ku�u. Ulazili su u gara�e, kupatila, zavirivali u vodokotli�e i ponegdje �ak podizali patose.

"Nisam lud da oru�je dr�im u fri�ideru, kada znam da �e mi detaljno pregledati ku�u", rekao je jedan stanovnik Bo�nja�ke mahale. Dan prije toga iz helikoptera su ba�eni leci u kojima je jasno nagovije�teno da �e pretrage biti.

MAR� IZ PRI�TINE: Dvadeset prvog februara uslijedili su nemiri koji su Mitrovicu zadr�ali u centru medijskog interesovanja. Kratkotrajna pobjeda nad ameri�kim i njema�kim vojnicima bila je potisnuta zbog straha od invazije Albanaca. Jo� u jutarnjim �asovima pro�ula se vijest da su "krenuli iz Pri�tine" i neizostavno pitanje "da li �e ih Britanci pustiti da pre�u most".

"U na�oj psihologiji je da ne vjerujemo Englezima, Amerikancima i Nijemcima. U sektorima njihove odgovornosti Srbi su do�ivjeli najve�a poni�enja. Upravo njih su u Kosovsku Mitrovicu pozvali albanski politi�ari. Kako da im vjerujemo?" ka�e Marko Jak�i�, predsjednik Demokratske stranke Srbije za Kosovo i Metohiju. On smatra, kao i ve�ina stanovnika srpske nacionalnosti, da vojnici iz tri pomenute zemlje "tajno ili javno podr�avaju ekstremne Albance".

Ali, prije nego �to je kolona nazvana "Mar� mira" stigla do polovine puta prema Mitrovici, lokalni Albanci su organizovali svoje proteste. Oko 12 �asova poku�ali su da pre�u most. Zaustavljeni su na prvoj barikadi u blizini zgrade "Jugobanke" koja je pretvorena u sjedi�te OEBS-a i Civilne misije UN-a za ovaj grad. Albanci su uzaludno poku�avali da potisnu prvi e�alon me�unarodnih vojnika. Amerikanci i Britanci pokazali su odlu�nost da ih zaustave.

Na srpskoj strani grada transporteri su ve� bili u pokretu sa ciljevima okrenutim prema jugu. Prolje�e opasnog �ivljenja ve� je po�elo. Snajperska gnijezda i osmatra�nice bili su locirani na najvi�im zgradama. Me�unarodne snage ni�ta nisu prepu�tale slu�aju. Sa vi�ih spratova Srbi su posmatrali �ta se de�ava "s one strane Ibra". Izuzev mnogobrojnih demonstranata i albanskih zastava koje su vijorile na povjetarcu � drugo nisu mogli vidjeti. Kada su nakon jednog sata po�eli da se razilaze, svima je laknulo. Vrijeme isku�enja, me�utim, tek je uslijedilo.

UZAVRELI GRAD: D�umbus je nastupio petnaest minuta prije �esnaest �asova. U dosada�njim sukobima Sjevera (Srba) i Juga (Albanaca) ne�to tako nije vi�eno. Prema nekim procjenama, oko deset hiljada Albanaca silovito je jurnulo prema gradskom mostu. Prvi i drugi kordon KFOR-a probijeni su u prvom naletu. Odmah je uslijedilo vi�e�asovno ispaljivanje suzavca i gasnih bombi, od �ega su ka�ljali i vojnici. Oblaci dima prekrili su demonstrante koji su uporno poku�avali da prodru na sjever.

Uzalud je gradona�elnik ju�nog dijela grada Bajram Red�epi sa lokalne radio-stanice poru�ivao "da je protiv nasilja i neorganizovanog poku�aja prelaska mosta". Demonstranti su bili uporni. Kao da ih je jo� vi�e stimulisala Red�epijeva izjava "da je ideja o ovim demonstracijama potekla iz Pri�tine, a ne iz Kosovske Mitrovice".

Guranje Albanaca sa NATO vojnicima trajalo je dovoljno dugo da dio �ena i djece iz srpskog dijela grada spakuje najneophodnije stvari i krene prema obli�njem Zve�anu. Na samom izlazu iz Mitrovice vra�ala ih je grupa najodlu�nijih Srba koji su odlu�ili da po svaku cijenu ostanu u uzavrelom gradu. Ispred jedne zgrade �ene su obasipale poljupcima jednog francuskog vojnika koji im je obe�ao da "Albanci ne�e pre�i most".

Neizvjesnost je podgrijavana nedostatkom informacija o tome da li je pri�tinska kolona uspjela da u�e u grad. Kontroverzne �ar�ijske pri�e jo� vi�e su uzburkale strasti: "u�li su", "KFOR ih je zadr�ao kod Fabrike akumulatora" i "bi�e krvi do koljena".

Po starom �ablonu, oko hiljadu srpskih civila mirno je posmatralo bitku Albanaca i vojnika KFOR-a. Tek sa ponekom trobojkom i �vrstim predmetima pripremljenim za tu�u � o�ekivali su rasplet. Pitanje je da li bi do njega do�lo tada da Bernard Ku�ner, Klaus Rajnhart i Agim �eku nisu obe�ali demonstrantima "nepodijeljen grad" i "brz povratak Albanaca u sjeverni dio Mitrovice".

Na sastanku koji je prethodno odr�an u sjedi�tu UNMIK-a lideri kosovskih Albanaca postigli su dogovor sa predstavnicima me�unarodne zajednice da se kolona iz Pri�tine koja je u tom momentu brojala vi�e od dvadeset hiljada ljudi vrati nazad. Oko 19 �asova situacija se postepeno smirila. Helikopteri su sna�nim reflektorima osvjetljavali most koji je bukvalno bio na�i�kan tenkovima i opasan bodljikavom �icom.

IZJAVE I SAOP�TENJA: Visoka diplomatija je bila aktivna. Tek �to je Ri�ard Holbruk optu�io Slobodana Milo�evi�a da poku�ava destabilizovati situaciju na sjeveru Kosova, saop�tenjem za javnost oglasio se Komitet za za�titu ljudskih prava iz Kosovske Mitrovice, veoma blizak Socijalisti�koj partiji Srbije. U saop�tenju se izme�u ostalog navodi (obra�anje Holbruku): "Va�i, tj. ameri�ki i nema�ki vojnici, sekirama su razbijali �kole i fakultet, sekli patos, divlja�ki ru�ili �kolske table, demolirali ljudima stanove, majke sa decom izbacivali u spava�icama na ulice, pri tom plja�kaju�i i uzimaju�i novac iz stanova... Nema�ki vojnici su jasno stavljali do znanja da su do�li da zavr�e ono �to su zapo�eli njihovi dedovi u uniformama fa�isti�ke Nema�ke..."

Gotovo neprimjetno, u utorak 22. februara, oko hiljadu i pet stotina nezadovoljnih rudara industrijskog kombinata "Trep�a" mirno je �etalo ulicama ju�nog dela grada. Me�u njima nije bilo rudara srpske nacionalnosti. Oni su zahtjevali da im se �to prije obezbjedi posao.