Nuspojave

Vreme broj 477, 26. februar 2000.

Lekin Kongres

Kako je neo�ekivano pred Centrom "Sava" vaskrsnuo Drug Marko...

Trebalo je strpeti se celo tuce godina da jedna simboli�ka veza, tako va�na za noviju politi�ku istoriju Srbije, bude nekako "ozvani�ena", makar i kroz javni, demonstrativni akt anonimnog manifestanta. Radi se, naime, o detalju koji je uo�io reporterski dvojac "Danasa" (od 18. 2. 2000) muvaju�i se u onoj �ivopisnoj masi likova dovedenih pred Centar �Sava� da pozdrave �etvrti kongres SPS-a: "uz mno�tvo postera predsednika SRJ ��eta se� i jedan antikvarni portret Aleksandra Rankovi�a".

Otkud Drug Marko u ovako visokom dru�tvu, skoro dve decenije nakon vlastite smrti, a tri i po decenije od svog politi�kog upokojenja? Stvar mo�e na prvi pogled izgledati bizarno, ali ona to nipo�to nije; zapravo, ponosni vlasnik tog portreta u�inio je sjajan, politi�ki u potpunosti osve��en gest pro�etav�i fotografiju svog ljubimca pred Centrom "Sava": unutra, za govornicom, nadimao se od vlastite (za obi�ne smrtnike neizdr�ive!) istorijske veli�ine i od pravedni�kog besa na ostatak planete upravo simboli�ki naslednik Druga Leke! I hvala Bogu da se neko kona�no odva�io da tu �tajnu vezu� u�ini � doslovno! � transparentnom.

Aleksandar Rankovi� stajao je preko dve decenije na �elu jugoslovenske komunisti�ke tajne policije (od milo�te "Udbe"), kao Prvi Kerber Sistema, bezgrani�no odan Vo�i i Partiji; u njegovo vreme, titoisti�ki komunizam je bio toliko "tvrd" da ste o njega mogli razbiti zube samo ako ispri�ate kakav "bogohulan" vic u stani�nom bifeu, a kamoli ako u�inite ne�to jo� stra�nije: to �to vas, recimo, nisu vi�ekratno streljali jer se nekome u�inilo da ste mrko pogledali obavezan Mar�alov portret mogli ste smatrati �istom, ni�im izazvanom milo��u Partije. Zajedno sa svojim kompanjonom Krcunom, Rankovi� je bio strah i trepet od Triglava do Vardara, sinonim za totalitarnu represiju, Stub Poretka kakav se samo po�eleti mogao. Represija je svugde bila u�asna (uglavnom tek kao sveprisutna pretnja, naravno), ali na Kosovu je za Rankovi�evog vakta ona imala "kvalitet vi�e": moglo bi se re�i da je ta pokrajina pro�ivela dve decenije u permanentnom vanrednom stanju, �to �kripu�e kosti tamo�njih Albanaca nikada ne�e zaboraviti. A onda je 1966. Rankovi� smenjen u nikada ozbiljno rasvetljenoj aferi navodnog prislu�kivanja Tita; UDBA je temeljito reorganizovana, dizgine su malo popustile, a Rankovi� je ostao da krcka svoje gorke penzionerske dane u Dubrovniku, uzalud lupaju�i glavu gde je, zaboga, pogre�io.

Samim danom smenjivanja, po�ela je druga, simboli�ka politi�ka karijera Druga Leke; kako su se�anja na pendrek-divote njegovog vremena bledela, tako je rastao mit o Srbinu Leki �iji je jedini greh bio u tome �to je "�titio srpske interese" pred "austrougarskim kaplarom" i kompanijom, i �to je �iptare knutom dr�ao u pokornosti, tj. na njihovom pravom mestu. U kafanskoj parapoliti�koj kontrakulturi sedamdesetih i osamdesetih, Drug Marko je postao simbol ranjenog Nacionalnog Ponosa, odva�an Na� �ovek kojem onaj bandoglavi Hrvat nije dao da se razma�e, da pobije govna i gotova stvar... Se�am se da sam, jo� u ne�noj tinejd�erskoj dobi, znao da se posva�am sa pola moje �ire familije koja je, obitavaju�i po �emernim srbijanskim palankama, sve vi�e inficirana panikom od "brzokote�ih �iptara koji-�e-nas-preplaviti" (!), u svojoj kukavnoj politi�koj imaginaciji zazivala trijumfalni, oslobodila�ki povratak Rankovi�eve �izme... Na�e �u�ne, jalove vi�e�asovne rasprave obi�no bi se zavr�avale mojim suptilnim filozofskim zaklju�kom "jebo vas Rankovi�", na �ta bi mi bivalo besno odgovarano "jebo te �ilas" (gde je, dakako, ovaj potonji figurirao tek kao stra�ilo-simbol "anacionalnog", liberalnog otpora komunizmu kao sistemu, a ne tek njegovim "devijacijama"...). A onda je 1982. Drug Leka preminuo, a njegova se sahrana na Novom groblju pretvorila u prvorazrednu politi�ku manifestaciju-bez-re�i, uz prisustvo bar 10.000-20.000 o�alo��enih, politi�ki definitivno obudovelih Srbalja...

Upravo su oni podlo�ni toj vrsti parapoliti�ke mitologije, aktivni i rezervni (mentalni) rankovi�evci, nakon grozni�ave vi�egodi�nje potrage za Mesijom, kona�no 1987/8. ugledali Spasitelja u liku Slobodana Milo�evi�a; ono �to ih je povezalo je isti korpus vrednosti, zajedni�ki izvori politi�ke imaginacije: Milo�evi� se nametnuo kao pravi komunista srpskog kova, �ovek kojem ne pada na pamet da dira u Sistem � naprotiv, restaurira�e njegove najgore osobine � nego �e samo da ga iskoristi za "srpske" ciljeve, ispravljaju�i �neravnote�u� iz brionske Jugoslavije (omiljeni termin Dobrice �osi�a, jednog od najva�nijih javnih �promicatelja� krcun-rankovi�evskog paramitolo�kog �unda). Ba� to je Milo�evi� i (u)radio: permanentno vanredno stanje na Kosovu, organizovani masovni kretenizam zvan "narodno jedinstvo" u Srbiji, detinjasta narcisoidna nabusitost spro�u svih drugih (odu�evljena, prekono� zaljubljena Palanka je trijumfovala: �Niki nam, more, ni�ta ne mo�e, �e ih pojedemo za doru�ak!"). Mizerni srbijanski Ve�iti Malogra�anin pro�iveo je pozne osamdesete i rane devedesete u stanju serijskog nacionalnog orgazma; valjda je zato danas tako bezvoljan: orgazam (bar mu�ki) �o�e ba� da umrtvi �oveka.

Kao �to je poznato, ni vajna "srpska elita" nije se pokazala ni�ta bolje. Ovih dana Du�an Kova�evi� (Glas javnosti od 22. II) ponavlja svoju omiljenu tezu kako je Milo�evi� "u po�etku" imao podr�ku 99 odsto Srba, a sve zato �to se mnogima � pa i njemu i njegovim disidentskim drugovima � u�inilo da "on zapravo ra��i��ava s komunizmom, da �e on kao mlad, prakti�an, egzaktan �ovek koji je video sveta uneti neke nove modele u funkcionisanje Srbije kao dr�ave�. Ovde treba nedvosmisleno ustati u odbranu u ovoj stvari savr�eno nedu�nog Milo�evi�a: nikoga on nije prevario nego je samo nesvesno poslu�io kao �medijum� za �u�itavanje" politi�kih fantazama frustrirane "patriotske" inteligencije koja mu je pripisivala osobine i namere kakve on ba� ni�im i ba� nikada nije iskazao. Naprotiv, cela ekipa koja je izvela unutarpartijski pu� na famoznoj Osmoj sednici bila je sastavljena od najtvrdokornijih komunisti�kih �vrstoruka�a, u du�i sovjet�ika, prou�avatelja specijalnog rata i sli�nih umotvorina; sve �to su oni mogli da ponude kao "alternativu" je vi�e istoga (pa jo� sa nacionalnim prelivom!), i upravo to su i u�inili. I to je ve� 1987. bilo isto toliko jasno koliko i 2000 � pod uslovom da ste bili mentalno neinficirani. Ako je toj banalnoj cirkuskoj predstavi za trenutak naseo i veliki srpski dramati�ar, �ovek koji je toliko znao o totalitarnom umu, onda je tim jasnije u kakvom je jadnom mentalnom stanju bila ova dezorijentisana nacija. Kakva osveta likova: za trenutak, i kova�evi�i su bili �vorovi�i...

"Patriotski" Milo�evi�evi protivnici posle su, "razo�arani", �ak skovali onaj glupi pesmi�uljak "Brankovi� je ustao iz groba, sad se zove Milo�evi� Sloba" ("izd�o Krajinu", "izd�o Kosovo" i sl.). Nacionalisti, po obi�aju, tvrdi na u�ima i meki na pameti, ni�ta nisu shvatili: Rankovi�, bre, Rankovi�!

Teofil Pan�i�

prethodni sadr�aj naredni

vrh