Frano Cetini�: Pari�ki kolateralni dnevnik, prolje�e 1999.
Nazovi NATO radi umorstva (4)
Talbotov automobil
U ovom broju donosimo �etvrti odlomak iz knjige Frana Cetini�a fokusiraju�i se na kontroverze sa kojima je Pariz pratio rat protiv Srbije u prole�e 1999. To je samo jedna dimenzija ovog izuzetnog teksta, koji, verujemo treba da bude dostupan �itaocima i u celini, u obliku knjige...
4. lipnja
U Nouvel Observateuru
oglasio se Robert Badinter. Rat se bli�i kraju a o njemu ni glasa. Bio sam se zabrinuo.
"Za sve one koji vjeruju u pravdu, za sve one koji se nikada nisu pomirili s tim da
zlo�inci protiv �ovje�anstva, genocideri, etni�ki purifikatori, masakreri i
silovatelji do�ive mirnu starost, zahvaljuju�i amnestiji ili me�unarodnoj
susretljivosti, okru�eni pa�njom svojih bli�njih, za sve njih, dakle, ovo podizanje
optu�nice protiv Milo�evi�a i njegovih pomo�nika je velika i dobra vijest". To
mirne savijesti govori predsjednik "Badinterove komisije" koja je bila zadu�ena
za pravno umorstvo jedne dr�ave. Ovo treba shvatiti kao vje�bu iz ma�je dijalektike, o
kojoj je govorio Arthur Koestler, a koja uvijek staje na svoje �ape, i koju u slobodnom
vremenu upra�njava bra�ni par Badinter. U ovome posve nalik po�areva�kom paru. Negdje
ba� u vrijeme kad je Robert predsjedao slavnom komisijom, njegova je odve� anga�irana
feministi�ka supruga, Elisabeth, rje�ila bila vje�no pitanje 'neravnopravnosti'
mu�karca i �ene: "Mu�karci bi tako�er trebalo da ra�aju. Kako? � Tako �to bi
im se transplantirala maternica". (Izvor, zlu ne trebalo: Jean-Marie Domenach: Une
morale sans moralisme.) Takve otac vi�e ne ra�a!
5. lipnja
The Washington Post opisuje scenu koja se doga�a 26. svibnja u sjedi�tu NATO-a. General Clark, vrhovni zapovjednik savezni�kih snaga, predstavlja ambasadorima zemalja �lanica jedan od mogu�ih ciljeva bombardiranja, koji se nalazi u samom sredi�tu Beograda. Jedini problem: ambasada jedne zemlje NATO-a se nalazi na drugoj strani ulice, ambasada neke druge zemlje �lanice samo nekoliko metara dalje. Zami�ljam da bi trebalo da ka�em svojim diplomatima da ne spavaju u ambasadi ve�eras? � ka�e ambasador zemlje �ija je ambasada u Beogradu u neposrednoj blizini budu�eg cilja. To�no, odgovori Clark, i recite im, tako�er, da za�tite prozore ljepljivim ili izolir trakama. I kohezija Alijanse je tako spa�ena izolir-trakom.
Francuska �tampa pomno izbjegava zabilje�iti mudru Chiracovu izjavu o "strogo vojnim ciljevima". Le Monde, u rubrici Pisma �itatelja, dosti�e ponekad visine slavne istoimene rubrike u Politici. Uzimamo jedno pismo, za primjer: Od Beograda do Gernike.
Ako je gledi�te jednog 'putnika' po Kosovu, R�gisa Debraya, uistinu groteskno, onda je gledi�te Jeana Claira (knji�evnika i direktora pari�kog Muzeja Pikaso � F.C.) � u Le Mondeu od 21. svibnja � bestidno. �ovjek mo�e s pravom biti ljut zbog bombardiranja Srbije, ali gospodin Clair, on pak, bestidno preuzima lajtmotiv anti-natovske propagande Milo�evi�eva re�ima.
Za gospodina Claira, nacisti su (ili piloti NATO-a, to je isto) odbijali 'spustiti' se na razinu svojih �rtava, no, i on sam to �ini, pa tako ne spominje �rtve Srba: Kosovo i Kosovare, koje on svodi na U�K, koja se mo�e usporediti, kako on ka�e, s drugim 'teroristi�kim bandama'. Treba li podsjetiti gospodina Claira, koji je opsjednut visceralnim anti-amerikanizmom, da su u ime principa supranacionalizma, koji on prezire, Amerikanci oslobodili Francusku 1944.
Zaista, izgleda da U�K i ne tra�i ni�ta drugo do primjenu principa supranacionalnosti. A mo�da i primjenu principa supsidijarnosti, toliko dragog evro-federalistima? A �to re�i o visceralnom antiamerikanizmu? Poznavaoci historije anatem� znaju da je jedna od najzvonkijih, koje je Francuska komunisti�ka partija bacala na heretike, bila ona o visceralnom antikomunizmu.
U Lib�rationu, 'ratoholi�ari' se ne predaju. Daniel Cohn-Bendit psalmodija na temu eti�kog suvereniteta. "Historija �e zapamtiti ovaj 24. o�ujka kao, mo�da, klju�ni datum: tog dana je NATO pokrenuo napade protiv Milo�evi�a, a Gornji dom odobrio zahtjev za izru�enjem Pinocheta �panjolskoj... Ro�en je jedan novi oblik suverenosti: 'eti�ka suverenost', ili mondijalizacija pravne dr�ave... Eti�ka suverenost jest odbijanje da neki akter prigrabi suverenost da bi ostvario ciljeve suprotne temeljnim slobodama i pravima �ovjeka... Na Kosovu u igri nisu bila apstraktna prava ve� pravo na ukorijenjenost, odbijanje deportacije. To zna�i da eti�ka suverenost ne proistje�e iz apstraktne i mondijalisti�ke bez-grani�nosti ve� iz volje da se jedna univerzalna savjest dovede u sklad s ljudskom pojedina�no��u." �to ovo zna�i: eti�ka suverenost, mondijalizacija pravne dr�ave, jest odbijanje da neki akter prigrabi suverenost??? A tko je onda nositelj takve suverenosti? �to je pravo na ukorijenjenost i, kao njegov korelativ, vjerojatno, pravo na slobodno prekograni�no lebdenje koje s toliko dara upra�njava nekad njema�ko crveni sada francusko zeleni Daniel?
U istom pari�kom dnevniku mo�emo pro�itati i slijede�u reporta�u o upravo zavr�enom evropskom summitu � Europ�ische Rat, K�ln, 3�4. Juni 1999 � iz koje doznajemo zanimljive detalje o razlozima evropskog ponosa.
"Scena dostojna tre�erazredne filmske produkcije probudila je evropsku diplomaciju: Strobe Talbott, broj 2 ameri�ke diplomacije, zavaljen na zadnjim sjedalima limuzine, u dru�tvu evropskog izaslanika u Srbiji, finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija, koji mu prepri�ava uspjeh svoje misije. Zamjenik ameri�ke dr�avne tajnice je bio 'kidnapiran' preksino�, zatim poslat u sjedi�te NATO-a u Bruxelles, i tako bio sprije�en da sam podnese izvje�taj o rusko-evropskoj misiji novinarima koji su ga �ekali na aerodromu, ostavljaju�i to zadovoljstvo �efovima dr�ava ili vlada Petnaestorice koji su se sastali u K�lnu, na zadnjem summitu pod njema�kim predsjedanjem. Nijemci su priu�tili sebi pravo zadovoljstvo prepri�avaju�i ovu scenu kako bi pokazali � jedna lasta ne �ini prolje�e � da su Evropljani zaobi�li Sjedinjene Dr�ave.
U ovom 'uspjehu' evropske diplomacije u okon�anju rata protiv Srbije, Petnaestorica su htjeli u�ivati do sitosti. U no�i s �etvrtka na petak, moglo se vidjeti njema�kog kancelara, Gerharda Schr�dera, u dru�tvu s ministrom financija, Hansom Eichelom, i ministrom inozemnih poslova, Joschkom Fischerom, za stolom u baru jednog velikog kelnskog hotela kako se smiju i ispijaju �a�e piva zbog ovog uspje�nog poteza".
Robert Redeker, filozof i �lan redakcije �asopisa Temps modernes "Iznova vidimo intelektualce uhva�ene na udicu oru�ja!"
6. lipnja
Journal du Dimanche � dominikalno glasilo svega onoga �to je na francuske obale izbacio val mondijalizma (pasivnog ili aktivnog, svejedno), objavljuje uvodnik Alaina Genestara. Pravo remek-djelo u svom �anru.
Ovo je prva pobjeda u prvome ratu koji nije imao nikakvu ekonomsku primisao, bez mirisa nafte, bez spora oko teritorija, bez imperijalisti�ke volje, bez ideologije, bez Boga. Prvi nezainteresirani rat u Historiji, �to ne zna�i da nije imao interesa. Naprotiv. I bio je grandiozan, krhak i, na neki na�in, relativan, dakle razli�ito procjenjiv: braniti u Evropi, unutar granica jedne suverene zemlje, ljudska prava. Imaju�i na umu taj veliki interes, ovaj prvi rat za legitimnu obranu ljudskih prava trebao je biti dobijen. Osim nekog velikog �uda, i jest dobijen. I to je ono �to je historijski bitno.
Po�ev od sada, postoji ono 'prije rata' i 'poslije rata'. Prije: sveto po�tivanje suvereniteta neke dr�ave koje se name�e kao vjera, kao svojevrsni kult nacije �to ga obna�aju svi narodi. Poslije: ovo na�elo o nacionalnom suverenitetu nije ni osporeno ni dovedeno u pitanje, ve� oslabljeno, stavljeno u konkurenciju, relativizirano jednim drugim ra�aju�im na�elom, pravom na mije�anje, pokrenuto u ime ljudskih prava, jedno i drugo su � neka to usput bude re�eno � francuski izumi...
U usporedbi, dakle, s ovim grandioznim i bezinteresnim ratom na Balkanu, blijedi uspomena na svaki pred-posthistorijski rat, rat koji nije bio vo�en pod visokim stijegom ljudskih prava. �a je pusta Salamina? �a su pusti Termopili?
Recimo samo to da je svaki prethumanitarni rat imao bar opravdanje da je vo�en u ime nekih "ni�ih" interesa. Voditi bezinteresni i uzvi�eni rat jest, samo po sebi, definicija savr�enog zlo�ina. Ali kako to objasniti jednom intelektualno insuficijentnom Gene(!)staru?
Na pitanje kako vidi budu�nost ove regije, biv�i ameri�ki ambasador u Beogradu, Warren Zimmerman, u Le Mondeu odgovara: "Nisam veliki optimist. Ponajprije zato �to nisam uvjeren da Srbi i Albanci mogu �ivjeti zajedno na Kosovu, �ak i pod re�imom autonomije. I ako Kosovo nije stabilno, postoji rizik destabiliazcije Makedonije i Albanije. Situacija u Crnoj Gori ostaje tako�er zabrinjavaju�a. Zajedno s Bosnom, cijelo to podru�je bit �e, putem NATO-a, militarizirano daljih dvadeset ili trideset godina."
Robert Redeker, filozof i �lan redakcije �asopisa Temps modernes, objavljuje u Le Mondeu, u rubrici Obzori-Rasprave, mi�ljenje o pona�anju francuskih intelektualaca: Intelektualci uhva�eni na mamac oru�ja.
"Ovih prvih dana mira, potrebno je analizirati ko�mar koji smo upravo pro�ivjeli, a koji je bio tako�er i ko�mar za inteligenciju. �itanje istupa Bernard-Henri L�vyja, Andr� Glucksmanna (Le Monde od 14. i 18. svibnja) i istupe nekih drugih koje su ovi biv�i-novi-filozofi zavrbovali pod svoj belicisti�ki barjak uvjerava svakog iole distancirana �ovjeka da su isti oni mamci koji su djelovali 1914. iznova 'radili' ovoga prolje�a.
Izlizani ratoborni ton pojedinih intelektualaca vra�a nas uistinu u tu 1914. U ovom agresivnom ozra�ju, nai�i �emo samo na R�gisa Debraya koji �e (u va�oj rubrici Rasprave, od 13. svibnja) pokazati hrabrost jednog Jauresa. Nedavno poni�enje kojem je bila izlo�ena jedna u�iteljica, jer je svoje u�enike u�ila pjesmi Borisa Viana, Dezerter, primjer je koji govori o istom ozra�ju.
Iznova vidimo intelektualce uhva�ene na udicu oru�ja! Isti oni, �esto, koji su se perom u ruci borili protiv dru�tvenog pokreta u prosincu 1995, otkrivaju i u ovoj prilici svoj konformizam, pozivaju�i s visokih uvodni�kih podija na rat, na kopnenu intervenciju na Kosovu.
Zaboravljaju�i svaku lekciju XX stolje�a o ratu, oni su se okrenuli k ratu na optimisti�ki, gotovo radosni na�in, bezbri�no, kao prema novom suncu. Gledali su ga na isti na�in kao �to su njihovi tercomondisti�ki prete�e gledali ratove za nacionalno oslobo�enje (ali, u njihovim su o�ima dobri promjenili tabor). I poglavito: oni su ga gledali na isti na�in kao na�i prethodnici pred 1914.
Ne nijekaju�i patnje Kosovara i zlo�ine koje su Srbi po�inili, va�no je da se upitamo o ovom doista lakomislenom tonu kojim se poziva u rat. Oblik koji su za cijelog trajanja ovoga sukoba poprimile brojne intervencije intelektualaca izra�avao je olak�anje: pred povratkom prava da se �eli rat i pred povratkom mogu�nosti rata samog. Rat kao izvor odu�evljenja, opijenosti silom putem punomo�i! Mo�i se iznova moliti Marsu, �to pak, i �tovi�e, ne izaziva gri�nju savjesti!
Teratolo�ki motiv eti�koga rata se pokazuje veoma blizak odgojnom ratu kako ga je Trocki vidio. Radilo se o tome da se dadne moralna lekcija Srbima! Nau�iti ih � pod bombama � ljudskim pravima!
Suprotno onome �to je napisano tu i tamo, kategorija 'revizionisti�ki' ne primjenjuje se na R�gisa Debraya: ve� na sve 'ajmo u rat-intelektualce' koje je zgodila amnezija u�asnih lekcija ovoga stolje�a. Na�e je stolje�e u�inilo rat apsolutno nemogu�im za opravdanje: to je ova o�iglednost koju mnogi 'revidiraju' s krajnjom intelektualnom lako�om.
�udan preokret: delegitimirana, revolucija postaje ne-eti�ka, ne-moralna; re-legitimiran, rat mo�e biti okarakteriziran, sasma ozbiljno, 'eti�kim'! Ipak, na�e 'ratoholi�are'-piskarala �ekuju na idu�oj prekretnici razo�arenja, jo� okrutnija od onih koja su izazvale revolucije, razo�arenja koja �e se o�itovati onoga dana kad se bude otkrilo pravo lice ovoga rata.
Dvije titanske po-stavke obilje�ile su ovo �eljezno stolje�e svojim usijanim �igom: socijalizam (ili komunizam) i rat. Ako su na�i intelektualci zaboravili samu ideju socijalizma (amnezija koja ih vodi do opravdavanja, na dugo i na �iroko, kolon� najgrabe�ljivijeg kapitalizma i ekonomskog u�asa), oni su sada na putu da zaborave preobra�aj same biti rata, do kojeg je do�lo u XX stolje�u, �to ih pak vodi tomu da o njemu dr�e koliko optimisti�ke toliko �uplje govorancije.
�alosno je �to su ovi duhovi, koji se smatraju lucidnima, dopustili da budu dovedeni dotle da poni�tavaju vlastito stolje�e � 'razo�arenje izazvano ratom' o kojem je Freud govorio 1917. godine, a koje se pokazuje prije svega kao razo�arenje razuma pred svojim uzmakom kad, odri�u�i se samog sebe, biva zahva�en vrtoglavicom uslijed egzibicije oru�ja i sile.
NATO-ofenziva protiv Srbije proizvela je tako neo�ekivane 'kolateralne �tete': okamenjenje misli pred crnim suncem oru�anog sukoba, svrstavanje uz prohtjeve vojnik�, svo�enje njena jezika na lozinke i zapovijesti.
Prvi plod mira bit �e da se, nadila�enjem �udnog kontrasta ovog prvoga rata XXI stolje�a, iznova prona�e kriti�ka upotreba razuma u komentarima intelektualaca koji su se vratili u XIX stolje�e.
7. lipnja
Od sino� u �i�i svjetske javnosti Kumanovo, gdje se odvijaju NATO-jugoslavenski vojni pregovori.
Ministri vanjskih poslova G-8 hitno sazvani u Bonn nakon neuspjeha sino�njih razgovora u Kumanovu. Cilj: pripremiti prijedlog rezolucije Vije�a sigurnosti koji bi bio prihvatljiv za sve. Razgovori nastavljeni i ve�eras. To�no je 20h 30' u Bonnu (u Moskvi 22h 30'): Igor Ivanov tra�i suspenziju sjednice jer "predsjednika Jeljcina ne mo�e dobiti telefonom"!
U tjedniku Marianne komentar pod rje�itim naslovom: Jesmo li bili gadovi?
Rat na Balkanu je mo�da zavr�en... Ostavit �e tragove. Ozna�iti podjele. Stra�ne, jer kako vrijeme bude proticalo to vi�e �e se pokazati sva apsurdost i sve ruglo onoga �to je pro�lo. Ove uzaludne tisu�e mrtvih, ove populacije �rtvovane radi ponosa jednog i volje za mo� drugog. Kao �to je pisao Le Monde 31. svibnja, nije se vodio protiv jednog re�ima (koji, o�igledno, nije uzdrman), ve� protiv jednog naroda. I �to smo uradili da do toga ne do�e: ni�ta ili jako malo. Mi smo, naposljetku, bili krasni gadovi! I kada ova tragedija bude gotova, trebat �e, bar za stanovito vrijeme, razbiti zrcala u kojima se ogledamo. Bio je taj nepodno�ljivi martirij Kosovara. Ali ti zlo�ini, ta zvjerstva, te deportacije, to je po�inio drugi, neprijatelj, 'r�avi'. A za ratni zlo�in po�injen u Srbiji, za ta krvoproli�a civilnog pu�anstva, za tu slijepu i sadisti�ku kolektivnu kaznu, jedino smo mi odgovorni. I ovi na�i zlo�ini nisu ni�ta ubla�ili zlo�ine drugog. Naprotiv. I zato ovi vapaji u obliku nade: kada �e do�i do povratka Kosovara u njihove domove? Kad do pobjede demokracije u Srbiji? Kad do odlaska u muzeje posljednjih NATO-ovih generala? U o�ekivanju toga: nezavisnost Kosova odbijena, U�K razoru�ana, Milo�evi� legitimiran... Kad �e na�i ajmo-u-rat-intelektualci pozvati na manifestacije protiv ovakvog mira? U potpisu: P.M.O.
U anketi istog tjednika, nekoliko dopisnika svjetskih listova, akreditiranih u Parizu, ocijenjuju "intelektualnu" raspravu u Francuskoj u povodu rata na Balkanu.
Dopisnik RAI, Carradino Mineo: "Ne razumijem ulogu koju su intelektualci sebi dodijelili u francuskom politi�kom �ivotu. Odjek koji im daju mediji jest uveliko pretjeran... U Italiji ne postoji takva vrsta rasprave. To se mo�da obja�njava ka�njenjem istinske politi�ke rasprave u Francuskoj".
Dopisnik New York Timesa, Alan Riding: "To je neka vrsta masturbacije! Autopromocije. U Francuskoj intelektualci �ekaju izbijanje krize da bi se izrazili... I povrh toga, oni su u Francuskoj veoma bliski politi�arima."
Dopisnik El Paisa, Mati Octavi: "Sumnjam u stvarni domet intelektualaca. Ali, ako iznose historijske ili ekonomske repere, za�to ne? U �panjolskoj nema debate. Uostalom, ve� stopedeset godina nema ni vanjske politike: R�gis Debray je, vjerujem, iznio neka pitanja koja su mnogi sebi postavljali. Ne ka�em da je u pravu."
Dopisnik The Guardiana, John Henley: "U�ivao sam promatraju�i sve to! U Velikoj Britaniji nema toliko �estokih intelektualnih rasprava. To je smije�no! Pomisao da jo� postoji zemlja u kojoj se neki smatraju 'misliocima' ! Po meni, afera Debray predstavlja oluju u cup of tea".
Dopisnik Sunday Timesa, Tony Allen-Mills: "Ne znam �to bih mislio o silovitosti razmjenjenih gledi�ta. Ali broj �lanaka napisanih o ratu na Kosovu obja�njava, mo�ebiti, mali broj �itatelja francuskih novina, zar ne?"
Isti tjednik objavljuje i ocjenu koju je o Madeleine Albright dao vode�i diplomatski komentator Washington Posta, Jim Hoagland: "Ona ima odlike buldoga. Sposobna je pre�i preko svih nijansa da bi ponudila simplicisti�ku sliku o slo�enim me�unarodnim dosjeima."
"Tekst sporazuma, zbog kojeg je Francuska u�la u rat, na engleskom jeziku" � ustvr�uje domoljubno jedan od doajena francuskog novinarstva. Jacques-Marie Bourget
8. lipnja
Posljednja dva dana, izvje�tava
AFP, ameri�ki avioni B-52 bombardirali polo�aje jugoslavenske vojske na planini Pa�trik
na Kosovu. "Veoma je te�ko nama znati to�an broj ubijenih ili ranjenih"
izjavljuje portparol Pentagona, Kenneth Bacon. Nepotvr�ene vijesti o stotinama ubijenih
ili ozlije�enih jugoslavenskih vojnika.
Francuski predsjednik Chirac: "Sporazum Grupe 8 i povratak UN u prvi plan diplomatskog procesa u Jugoslaviji ozna�avaju pobjedu francuske koncepcije multipolarnog svijeta"!!!
Jonathan Eyal, direktor strate�kih istra�ivanja u Royal United Services Institute, u intervju za Le Monde ka�e: Mi ne�emo mo�i razoru�ati U�K. Ve� dvadeset i pet godina britanska vlada poku�ava razoru�ati IRA... I, glede pregovora u Rambouilletu i vojnog protokola, jedna dodatna informacija: Mi smo Rusima bili obe�ali da �emo ih konsultirati prije no �to taj protokol podnesemo na uvid Srbima. Nismo odr�ali obe�anje."
Na Sorboni � u sali "Bachelard" sudjelujem na tribini o kosovskom sukobu. Pozvani su jo� Paul-Marie de la Gorce (iz mjese�nika Le Monde diplomatique), Jacques-Marie Bourget (novinar Paris-Matcha koji se upravo vratio iz posjeta Kosovu), Pierre Saly, profesor povijesti na Sorboni 1 i, najavljen, ali je bio sprije�en, Didier Motchane, drugi �ovjek Chevenementova Pokreta gra�an�. Tema: Geostrate�ki ulozi na Balkanu. Predavanje kasni jer je u zakazanoj sali jo� uvijek u toku polaganje diplomskog ispita iz filozofije �udore�a. Na klupama nalazimo listi� s pitanjima. Po izboru, jedna od tri teme: 1) Mo�e li se pou�avati domoljublje? � 2) Je li domoljublje politi�ka obveza ili moralna vrijednost? � 3) �to 'domoljubni moral' mo�e suprotstaviti nasilju?
Paul-Marie de la Gorce govori kako je od Quai d'Orsaya zatra�io bio tekst Sporazuma iz Rembouilleta, ali mu je "bilo re�eno da ga nemaju"! Nakon opetovanih zahtjeva i intervencija, dobiva odgovor da je tekst na engleskom (!) i da ga mo�e do�i samo konsultirati. "Tekst sporazuma, zbog kojeg je Francuska u�la u rat, na engleskom jeziku" � ustvr�uje domoljubno ovaj jedan od doajena francuskog novinarstva. Jacques-Marie Bourget, koji je 1985. dobio nagradu Nathan za svoje �lanke u kojima je otkrio ulogu francuskih tajnih slu�ba u aferi Greenpeace, govori o smrti novinarske profesije � ratnog dopisni�tva. "Le Monde je ovih dana objavio komunikej Reportera bez granica. To je dobar primjer na�e nove, mobilizirane, �tampe. Naoru�ane �tampe. Ovaj komunikej je neka vrsta upozorenja javnosti. Pozor: novinari koji se nalaze u Beogradu, ili na Kosovu, nisu slobodni. Pouzdani su samo na�i kolege koji prate borce U�K, kad oni gimnasticiraju na nekom manjem poligonu. Bojim se da ovo novo reportersko pravilo ne postane credo novog svjetskog poretka. Novinarskog."
19h i 30 ' posljednje NATO-ove bombe!
"Jedan od tih 'pentagonalnih lu�aka' govori i o 'bezgre�nom', ne za�e�u, kao �to bi se moglo pomisliti ('immacul�e'), ve� primoravanju protivnika na predaju..."
20h i 40' na Arte-u, francusko-njema�kom kulturnom kanalu, po�inje trosatna emisija: U �to se mije�am, u pripremi koje su me zvali, jo� u travnju, da im pomognem razli�itim prijedlozima i idejama. Novinar Daniel Laconte voditelj je emisije. Emisija po�inje reporta�om dvojice novinara koji su proveli vi�e dana u dru�tvu U�K: Jean-Marie Perthius i Philippe Lagnier. Iznose kao vjerodostojno sve �to su im rekli pripadnici U�K. Njihova pri�a: Dva srpska vojnika u nekom gradu klade se kojeg je spola dijete �to ga u utrobi nosi neka Albanka. Provjera: bajunetom otvaraju trbuh!!!
Me�u gostima je i direktor Le Mondea, Jean-Marie Colombani, dnevnika koji je puna tri mjeseca predstavljao ratno glasilo NATO-a i humanitarnog intervencionizma. Mnogo mi puta za ovo vrijeme pala na um ona De Gaulleova: L'Immonde! (Ne�isti!). Tu je i neizostavni borac za Kosovo, Jacques Rupnik, koga pamtim po virulentnim kritikama izlaganja �to sam ga u okviru Radne grupe Istok-Zapad � koju je vodio Pierre Hassner � odr�ao u prosincu 1988. godine u �koli za visoke studije u dru�tvenim znanostima, dakle, prije gotovo jedanaest godina. Na�em stru�njaku za Balkan je zasmetala tada moja "subjektivna" kritika Milo�evi�a. Spo�itnuo mi je kako nisam uo�io reformatorsku dimenziju Milo�evi�eve politike, "pa on je proveo godine u Americi kao bankar", njegovu �elju da uvede zakone tr�i�ne privrede, razmontira "komunisti�ki aparat" i druge gluposti. Sada je jedan od najaktivnijih boraca za nezavisno Kosovo i kopneni rat protiv Jugoslavije. U studiju su i Radomir Dikli� � "Backo" � direktor nezavisne beogradske agencije Beta, te njema�ki novinar i pisac, Peter Schole-Latour. Ova dvojica su jedini "glasovi razuma".
Peter Schole-Latour : "Tko govori o Srbima iz Krajine? Puno je tu manihejskih simplifikacija: dobri i r�avi momci. Balkan je kudikamo slo�enija stvarnost!" Voditelj emisije Leconte ide dotle da ga uspore�uje s Le Penom. "I on tako tvrdi! Nije li vam �udno da se nalazite na pozicijama koje zastupa Le Pen?"
"Ja sam na pozicijama generala De Gaullea". Vidno uzbu�en zbog ovog televizijskog vre�enja, Schole-Latour dodaje: "Zabranjujem vam da me uspore�ujete s Le Penom!"
Rupnik uspjeva plasirati svoju kronolo�ku opservaciju: "Ovaj rat kasni deset godina!" Dakle, upravo je trebao biti pokrenut kad je on pohvalno govorio o Milo�evi�u. Staro je koncilsko pravilo: Konvertiti mogu sudjelovati u procesiji, ali ne bi smjeli nositi baldahin. Ovaj ga nosi.
U tre�em i najduljem dijelu emisije � pod nazivom "Nula mrtvih" � reporta�a o najsuvremenijem ameri�kom oru�ju i istra�ivanjima na tom polju. Prava apoteoza pentagonalnog humanizma. Simulatori virtualne realnosti, satelitska tehnika koju koristi i obi�ni "pra�inar", koji vi�e sli�i na astronauta nego li na ratnika, "inteligentna municija". U prilogu vidimo i laboratorije tog "vrlog novog svijeta" � i trust mozgova koji "stoji iza svega toga" � a koji se kli�e "Rand Corporation", Santa Monica � ustanova koja je i platila snimanje ovog filma. Naj�e��e spominjana sintagma "slobodni svijet"- kao u vrijeme Johna Fostera Dullesa. Apsolutno neosporna strate�ka i tehnolo�ka ameri�ka supremacija. "Tko kontrolira informaciju, taj i pobje�uje!" upozoravaju nas mudraci iz "Rand Corp." Dajmo se onda internetirati! Opti�ka su vlakna jeftina, i sti�u na sve adrese interniraca.
Novinarka Nathalie Borgers, koja ujedno i �ita popratni tekst, na granici je fizi�kog u�itka kad predstavlja te "napretke" u oblasti high-techa: "vrhunsko", "�udo preciznosti". Stil podsje�a na apoteozu nat�ovjeka i njegove mo�i.
Jedan od tih "pentagonalnih lu�aka" govori i o "bezgre�nom", ne za�e�u, kao �to bi se moglo pomisliti ("immacul�e"), ve� primoravanju protivnika na predaju. Ameri�ka teologija o bezgre�nom kle�anju u ovalnom kabinetu i ne uvedi nas u napast.
Schole-Latour, vidno iznerviran: "Da sam kojim slu�ajem Kinez, po�elio bih, gledaju�i ovaj film, baciti projektile na Ameriku kako bih se od svega toga za�titio!"
Film jasno pokazuje paradoks zapadne strategije: Veliku sposobnost ubijanja i malu ili nikakovu �elju za umiranjem!
"Nitko nas ne mo�e napasti!" Maloumna utopija opsjednute tvr�ave. Paranoja dovedena do paroksizma.
Novinaru koji me je nekoliko puta zvao dok su trajale pripreme za emisiju, Fabriceu Gardelu, ostavljam poruku na telefonskoj sekretarici: "Ni�ta sramnijeg u �ivotu nisam gledao na TV. Apoteoza tehnolo�kog fa�izma. Kao da vam je dr G�bells bio scenarist. Nadam se da me vi�e ne�ete nikada uznemiravati bilo kojim povodom!" Never more.
Izbor: Milan Milo�evi�, naslovi redakcijski
Kraj
